Polazeći od važnosti koja se pridaje etničnosti u suvremenome hrvatskom društvu, rad se temelji na rezultatima istraživanja kojim se ispituju sličnosti i razlike odnosa prema etničkoj različitosti pripadnika dviju obiteljskih generacija u Hrvatskoj, srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja. Svrha usporedbe njihovih stavova jest da se pokuša utvrditi međugeneracijske sličnosti i razlike, utvrditi njihove pokazatelje i objasniti moguće razloge njihova pojavljivanja. U prvom dijelu rada naznačuju se socijalizacijski aspekti unutar socioloških teorija etničnosti i generacija i skicira se društveno-povijesni socijalizacijski kontekst ispitivanih obiteljskih generacija. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju rezultati istraživanja provedenog 2009. s pomoću anketnog upitnika na prigodnom uzorku srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja (N = 1902). Ispitivani su stavovi prema etničkoj različitosti te društvena distanca prema pripadnicima pojedinih etničkih skupina (Albancima, Romima, Slovencima i Srbima) i stranim (migrantskim) radnicima. Iako su dobivene pozitivne korelacije u iskazivanju stavova i izražene društvene distance kod srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja, t-testom (metodom uparenih uzoraka) utvrđene su neke međugeneracijske razlike. One se, između ostaloga, očituju u većoj priklonjenosti srednjoškolskih učenika etnocentričnim stavovima i zatvorenosti prema kulturnoj i etničkoj različitosti u usporedbi s njihovim roditeljima te u tome da roditelji izražavaju statistički značajno veću društvenu distancu prema Albancima, Slovencima i stranim radnicima od svoje srednjoškolske djece. Regresijskim analizama na svakom od poduzoraka provjeren je učinak sociodemografskih, sociokulturnih i socioekonomskih karakteristika ispitanika te njihovih vrijednosnih orijentacija na priklonjenost ispitivanim stavovima te na izražavanje društvene distance. Naposljetku se zaključuje da je s jedne strane potvrđena važnost obitelji u procesu etničke socijalizacije, a s druge uloga velikih društvenih promjena, poglavito traumatičnih društveno-povijesnih događaja, kako u oblikovanju stavova o etničkoj različitosti, tako i u oblikovanju generacijskih obilježja.