Rad daje uvid u recentno obilje popularne literature o neuroznanosti s ciljem jačanja teorije u informacijskoj znanosti. Teorija informacije tradicionalno je zanemarivala ljudsku dimenziju u korist 'znanstvene' teorije, često izvođene iz Shannon-Weavera modela. Neuroznanstvenici joj mogu dati osvježavajuće argumente na temelju dokaza izvedenih iz studija slučaja, eksperimenata i mjerenja dobivenih uporabom tehnologije koja uključuje elektroencefalografiju, pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), funkcionalnu magnetnu rezonanciju (fMRI) i magnetoencefalografiju (MEG). Podudarnosti zaključaka neuroznanosti s idejama poput Kahnemanove o brzom i sporom mišljenju ili Csikszentmihalyijeve o toku promišljaju se kao poveznice prema informacijskoj znanosti, koje mogu dati teorijsku podlogu za promišljanje traženja informacija u mrežnom okruženju u odnosu na uspostavljene metode informacijskog pretraživanja.