Objedinjavajući metodologije konverzacijske, diskursne i korpusne analize, u radu se provjerava hipoteza postoje li razlike u međusobnoj konverzacijskoj interakciji sudionika televizijskih intervjua s obzirom na njihove rodne i diskursne uloge. Predmetom je analize troslojni korpus od 16 intervjua (oko 73.000 riječi). Posebnost je korpusa to što je riječ o istim sudionicima konverzacije, a broj je takvih intervjua izravno uvjetovan njihovom raspoloživošću u medijskom prostoru u skladu s kriterijem da su sudionici tih intervjua iste osobe. Korpusna se jezgra sastoji od deset intervjua. Isti voditelj i voditeljica u svojim emisijama ugošćavaju tri ista gosta i dvije iste gošće. Analiza je takvih konverzacijskih parova složena i dvosmjerna, budući da su predmetom zanimanja razlike i sličnosti u njihovoj konverzacijskoj interakciji koje se prepoznaju s obaju položaja u asimetričnoj hijerarhijskoj strukturi konverzacijskih parova u medijskom diskursu. Dodatak jezgri s trima dodatnim intervjuima uvodi dodatnu gošću kako bi se dobio rodno ravnopravan odnos, a predmetom analize su i dodatni voditelj i voditeljica iz tih intervjua. Treći je dio korpusa korpusni dodatak i on se također sastoji od triju intervjua, s tom razlikom što je riječ o voditelju i voditeljici iz korpusne jezgre koji ugošćavaju druge goste. U analizi su svoje mjesto našli i kraći primjeri iz 17. intervjua. Primjenom računalnoga programa Elan – Linguistic Annotator vrši se segmentacija i transkripcija videozapisa i provodi analiza na trima razinama: zakonitostima govornih priloga (predmetom su analize govorna preklapanja, simultani govor i govorni prekidi), izravnosti i uljudnosti (u vezi s potencijalnom prijetnjom obrazu (PPO) analiziraju se vrste pitanja i oslovljavanje), vremenu sudjelovanja u konverzaciji i pokazateljima o foričnosti TCU jedinica (što obuhvaća vrijeme sudjelovanja u konverzaciji, brzinu i količinu govora, govorne razmake i foričnost TCU jedinica). U odnosu na slične radove koji se kategorijom roda bave s esencijalističkog motrišta, obično s ciljem izvođenja statističkih pokazatelja o rodno označenim jezičnim sredstvima, ovaj je rad više usmjeren na analizu govora u interakciji u lokalno uvjetovanom kontekstu. Rezultati se mogu promatrati kao relevantno polazište za složenija istraživanja na znatno većem korpusu. Methodologies of conversational, discourse and corpus analysis are used together to verify the hypothesis are there differences in mutual conversational interaction of participant in television interviews considering their gender and discourse roles. The issue of this work is a three leveled corpus made of 16 interviews (approximately 73.000 words). The specifics of the corpus is that it includes the same participants of conversation. The number of such interviews is conditioned by availability in media according to the criteria that the participants are the same persons. The corpus core is consistent of ten interviews. Two presenters, male and female, in their interviews host three same male guests, and two same female guests. The analysis of such interviews is complex and two-way related because it examines the differences and similarities in their conversational interaction which are recognized from both positions in asymmetric hierarchic structure of conversational pairs in media discourse. The corpus core attachment with three additional interviews brings in a new female guest in order to make balance between male and female guests. Also, the subject matter are the additional presenters, male and female, from those interviews. The third part of the corpus is the corpus attachment which is also incorporated in additional three interviews where presenters, male and female from the corpus core, host other guests. Short examples from the 17th interview is presented in the analysis as well. The computer program Elan – Linguistic Annotator is used for segmentation and transcription of videos and to conduct the analysis on three levels: organization of speech turns (the issue of the analysis are overlaps, simultaneous speech and interruptions), directness and politeness (type of questions and forms of address are being analyzed in line with the face threatening act (FTA)), time of participating in conversation and indicator of phoric features of TCU (which comprehends time of participation in conversation, speed and amount of talk, interspace between TCUs, and phoric features of TCUs). Comparing to similar works that are analyzing the category of gender from the essential aspect in order to present statistic score of gender marked language resources, this work is more focused on analysis of speech in interaction in local conditioned context. The results of this work can be understood as a relevant start point for more complex researches based on much larger corpus.