Suvremena su društva suočena sa sve većim interkulturnim izazovima uslijed globalizacijskih procesa, ekonomskih i političkih migracija, razvitka gospodarskih odnosa, napretka turizma i brojnih drugih čimbenika. Interkulturno uređena društva svjesna su da su interkulturni odgoj i obrazovanje temelj razvitka interkulturnih odnosa među građanima i kulturnim skupinama. Nastava glazbe u općeobrazovnim školama pruža brojne mogućnosti interkulturnog odgoja učenika, a to se može ostvariti upoznavanjem glazbe različitih tradicija sa svih kontinenata, ali i upoznavanjem različitih kultura u cjelini. Ovim se radom htjelo istražiti jesu li osnovnoškolska i gimnazijska nastava glazbe u Hrvatskoj zasnovane na interkulturalizmu. Istraživanje provedeno anketnim upitnikom obuhvatilo je 374 ispitanika (309 nastavnika Glazbene kulture u osnovnim školama i 65 nastavnika Glazbene umjetnosti u gimnazijama) iz 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba, što čini otprilike 80% ukupnog broja nastavnica i nastavnika glazbe u zemlji. Rezultati su pokazali da većina nastavnika glazbe upoznaje svoje učenike s glazbom različitih kultura, a pritom to čine u različitim nastavnim područjima (pjevanje, sviranje, slušanje, razgovor o glazbi i plesanje). Međutim, najveći dio obrađenih sadržaja još uvijek se odnosi na zapadnoeuropsku umjetničku glazbu, a glazbeni primjeri drugih kultura također su najvećim dijelom orijentirani na europski kontinent. Ujedno, utvrđena je statistički značajna razlika između osnovnoškolskih i gimnazijskih nastavnika s obzirom na nastavna područja u kojima se upoznaje glazba različitih kultura. Zamijećena je razlika i u broju odlazaka učenika na koncerte glazbe svijeta pri čemu gimnazijski nastavnici češće vode učenike na koncerte različite glazbe svijeta, što možemo pripisati dominantno urbanoj lokaciji gimnazija. Rezultati sumarno upućuju na zaključak da u Hrvatskoj nastava glazbe u osnovnoj školi i gimnaziji još uvijek nije dovoljno utemeljena na interkulturalizmu.