Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi varijabilnost sadržaja minerala u dva tipa pršuta radi boljeg razumijevanja doprinosa minerala preporučenom unosu (PU). Ova dva tipa pršuta temeljila su se na ...postupku proizvodnje Istarskog i Dalmatinskog pršuta. Značajno veći (P<0,05) sadržaj pepela, NaCl, natrija (Na), kalija (K), fosfora (P), cinka (Zn), željeza (Fe), bakra (Cu) i mangana (Mn) pronađen je u Istarskom pršutu, dok je Dalmatinski pršut imao veći sadržaj vlage. Sadržaj Ca i Mg nije se razlikovao između pršuta. Varijabilnost sadržaja vlage, pepela, NaCl, Na, P, Mg i Ca može se smatrati niskom, dok bi varijabilnost sadržaja K, Zn, Fe, Cu i Mn mogla smatrati visokom. Uočeno je da je varijabilnost sadržaja minerala unutar tipa pršuta češće niža od ukupne varijabilnosti. Unos Na konzumacijom 100 g iznosi između 2350,54 mg u Dalmatinskom pršutu i 3148,33 mg u Istarskom pršutu, što premašuje preporučeno dnevno ograničenje. Zbog toga bi se trebalo uložiti više napora u tehnologiju proizvodnje pršuta kako bi se smanjio sadržaj Na. Prosječni doprinos K, P i Zn vrijednostima PU iznosio je 31,89 %, 40,14 % i 50,80 %. S obzirom na to, pršuti se mogu smatrati hranom koja sadrži značajne količine ovih minerala. Doprinos Fe i Cu vrijednostima PU treba pažljivo razmotriti zbog velike varijabilnosti između pršuta. Doprinos Mg, Ca i Mn vrijednostima preporučenog unosa bio je niži od 10 %.
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj dodavanja prebiotika, manan-oligosaharida (ActigenTM) krmnim smjesama na proizvodne rezultate pilića u tovu. U istraživanju je korišteno 300 muških jednodnevnih ...pilića hibrida Ross 308 koji su slučajnim izborom smješteni u dvije skupine sa šest ponavljanja. Istraživanje je trajalo 38 dana, a podijeljeno je u tri razdoblja. Tijekom istraživanja pilići iz kontrolne skupine hranjeni su 14 dana početnom krmnom smjesom (PPT-1) sa 24,4% SB, 14 dana krmnom smjesom za piliće u porastu (PPT-2) sa 21,0 % SB i 10 dana završnom krmnom smjesom ( PPT-3) sa 20,1% SB. Pilići pokusne skupine hranjeni su istim krmnim smjesama, ali s dodatkom ActigenTM-a. U PPT-1 je dodano 800g/t; u PPT-2 400 g/t, a u PPT-3 200 g ActigenTM-a po toni krmne smjese. Prosječne tjelesne mase na kraju istraživanja bile su 2808,86 u kontrolnoj i 2880,42 u pokusnoj skupini, a konverzija krmnih smjesa 1,58 i 1,56 kg za kilogram prirasta. Budući da su tjelesne mase u pokusnoj skupini bile veće za 2,55%, a konverzija niža, može se preporučiti upotreba ActigenTM-a u krmnim smjesama za hranidbu pilića.
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti fizikalna, morfološka i mehanička svojstva jaja sakupljenih od dvije pasmine pataka (Pekinška patka i Cherry Valley patka). Uzorak od 120 jaja (60 jaja od ...svake pasmine) prikupljen je od pataka starih godinu dana. Jaja Cherry Valley patke bila su značajno teža (94,23 prema 71.,91 g) nego Pekinške patke (P<0.01), imale su veće dimenzije i veći indeks oblika (73,8 prema 70,16). Nije bilo statistički značajne razlike između specifične težine jaja. Shodno udjelu glavnih komponenata, jaja Cherry Valley patke su imala veći postotak bjelanjka, dok su jaja Pekinške patke imala veći postotak žumanjka i ljuske. Jaja Pekinške patke imala su značajno veći omjer žumanjka i bjelanjka i vrijednost Haugh jedinice (P<0.01). Prosječna sila potrebna za razbijanje jaja Cherry Valley patke u sve tri osi (50,32 N) bila je značajno veća (P<0.01) od prosječne sile potrebne za razbijanje jaja Pekinške patke (42,64 N). Najveća potrebna sila za razbijanje jaja kod obje pasmine ispitane u ovom istraživanju izmjerena je kod opterećenja duž prednje X-osi, dok je najmanja otpornost na silu razbijanja izmjerena duž Z-osi.
Rastuća potražnja potrošača za sigurnom i pristupačnom hranom, kao i potreba za održivom opskrbom hranom prisilit će proizvođače da istraže načine povećanja proizvodnje. Peradarska industrija ima ...važnu ulogu u osiguravanju održive opskrbe hranom, posebno zato što pilići imaju visoku učinkovitost konverzije hrane u odnosu na druge ptice ili stoku, a pileće meso je hrana niske emisije stakleničkih plinova u usporedbi s drugim izvorima prehrambenih proteina i ima pristupačan izvor proteina s niskim udjelom masti Najvažniji aspekt proizvodnje brojlera je hranidba, koja predstavlja oko 70% ukupnih troškova. Kako bi se olakšala proizvodnja krmnih smjesa za piliće, teži se zamjeni komponentu kukuruza novom, jeftinijom ali kvalitetnijom komponentom. Kao zamjensku komponentu, moguće je koristiti stari kruh čime bi se istovremeno omogućila njegova sanacija. Njegova uporaba u hranidbi brojlera moguća je samo nakon termičke dorade. Temeljem navedenog, ovaj rada obuhvaća mogućnosti korištenja 5 i 10% udjela starog bijelog i crnog kruha, u krmnoj smjesi za brojlere, nakon termičke dorade ekstruzijom. Hranidba s oba tipa starog ekstrudiranog kruha pokazala se zadovoljavajućom i nije utjecala na prirast brojlera pa se općenito, sušeni kruh može koristiti u hranidbi pilića kao djelomična zamjena za kukuruznu komponentu. Iako su se obje vrste kruha pokazale kvalitetne prilikom hranjenja, nešto bolji rezultati dobiveni su u hranidbi s 10% udjela starog crnog kruha.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka na bazi ortofosforne kiseline na osnovna fizikalna svojstva pilećeg mesa. U istraživanje je bilo uključeno 200 komercijalnih hibrida tovnih ...pilića Ross 308 podijeljenih u četiri skupine, ovisno o udjelu pripravka na bazi ortofosforne kiseline koji je bio dodan u vodu za piće (0; 0,4; 0,5; 0,65 %). Nakon završetka pokusa s dobi pilića od 42 dana te uobičajene klaoničke obrade na 20 pilećih trupova, odnosno 5 trupova iz svakog tretmana, obavljena su mjerenja fizikalnih svojstava pilećeg mesa (vrijednost pH15 i pH24, pokazatelji boje (L*, a*, b*), gubici mesnog soka (DL24, DL48) i kalo kuhanja (CL). Statističkom obradom nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) fizikalnih pokazatelja kakvoće mesa između komercijalnih hibrida tovnih pilića Ross 308 skupina bez dodatka ortofosforne kiseline (kontrolna skupina) i s dodacima ortofosforne kiseline (0,4; 0,5; 0,65 %). Također, statistički značajne razlike nisu utvrđene (p>0,05) niti između skupina s različitim razinama dodatka ortofosforne kiseline. S obzirom na rezultate predmetnog istraživanja možemo zaključiti da uvođenje dodatka na bazi ortofosforne kiseline u vodu za napajanje pilića nije utjecalo na osnovna fizikalna svojstva mesa.
The aim of this study was to compare various physical and mechanical characteristics of eggs laid by ISA Brown hens kept in two different housing systems: aviary housing and free-range system. Aviary ...housed laying hens laid eggs of statistically significantly higher (Pyolk to albumen ratio (26.80% and 0.446) than eggs from aviary system (24.89 and 0.399). In comparison to eggs from free range system, eggs from aviary housing had higher shell strength and required greater force to rupture egg. The average force required to rupture eggs from aviary housing and free-range system in all three axes was 38.11 N and 36.28 N, respectively.
Cilj rada bio je utvrditi osnovna tehnološka svojstva i senzornu prihvatljivost trajnih kobasica od mesa divljači s dodatkom eteričnog ulja lovora (Laurus nobilis L.). U tu svrhu napravljena su tri ...tretmana: kontrolni C, L1 tretman s dodatkom 0,005% i L2 tretman s dodatkom 0,01% eteričnog ulja lovora. Mjerenja vrijednosti pH, aktiviteta vode i reaktivnih spojeva tiobarbiturne kiseline (TBARS) izvršena su na kraju proizvodnje, dok je nakon 2 mjeseca čuvanja u vakuumu i na hladnom proveden senzorni hedonistički test na 106 potrošača. Utvrđeno je da su kobasice s dodatkom eteričnog ulja lovora imale značajno niže vrijednosti pH (L1 i L2 tretman), aktiviteta vode (L1 tretman) i TBARS (L1 i L2 tretman) u odnosu na kontrolni tretman. Statističkom analizom podataka senzorne analize utvrđeno je da su kobasice C tretmana bile ocijenjene značajno većom prihvatljivosti i spremnosti na kupnju u odnosu na L1 i L2 tretmane. Ustanovljeno je da su senzorna svojstva kobasica C tretmana bila prihvatljiva kod 98,61% ispitanika, kobasica L1 tretmana kod 90,93%, a kobasica L2 tretmana kod 85,71% ispitanika. Najveći udio ispitanika spremnih na kupnju kobasice je bio kod kobasica kontrolnog tretmana (91,11%), zatim kod tretmana L1 (84,31%), dok je najmanji udio bio kod L2 tretmana (66,67%). Iako je utvrđen koristan učinak dodatka eteričnog ulja lovora na tehnološka svojstva, pojavio se nepovoljan učinak na senzorna svojstva i spremnost na kupnju vjerojatno zbog postojanja prethodnog očekivanja senzornih svojstava trajnih kobasica od mesa divljači.
Cilj istraživanja bila je učinkovitost osušenog cvijeta nevena (Calendula officinalis L.), maslačka (Taraxacum officinale Weber ex Wigg.), kadifice (Tagetes erecta L.) i lišća bosiljka (Ocimum ...basilicum L. cv. Genovese), dodanih u hranu za konzumne nesilice, na kinetiku ukupnih leukocita, pomoćničkih i citotoksičnih T-limfocita, kao i B-limfocita u perifernoj krvi, te utvrditi broj kolonija E. coli u fecesu. U istraživanju su korištene konzumne nesilice linije Tetra SL u dobi od 25 tjedana, koje su bile raspodijeljene u devet skupina po 15 ptica. Nesilice su hranjene uobičajenom smjesom za nesilice uz dodatak 1% (10 g/kg) i 3% (30 g/kg) nasjeckanih cvjetova i lišća navedenih biljaka. Imunostimulacijski i antimikrobni učinci ljekovitog bilja na konzumne nesilice praćeni su određivanjem prethodno navedenih pokazatelja na početku pokusa te 14. i 28. dana pokusa, odnosno u dobi konzumnih nesilica od 25, 27 i 29 tjedana. Dobiveni rezultati pokazuju da su dodaci nasjeckanih cvjetova nevena i maslačka u prehrani peradi, osobito u skupinama s 3% nasjeckane biljke, potaknuli najveću proliferaciju ukupnih leukocita, T-limfocita i B-limfocita (P<0,01). Antibakterijsko djelovanje najviše se očitovalo upotrebom 1% dodatka bosiljka, iako su sve biljke djelovale antibakterijski. Rezultati pokazuju da je nepobitno utvrđena opravdanost primjene biljaka u krmnim smjesama zbog njihova antimikrobnog, ali i imunostimulacijskog učinka. Fitogeni dodaci hrani imaju pozitivne učinke, ali spoznaja o njihovoj upotrebi u hranidbi peradi i dalje je nedovoljna i zahtijeva daljnja istraživanja te se može zaključiti da bi se fitobiotici, koji se nazivaju i fitogeni prirodni promotori rasta, mogli kombinirati s drugim dodacima u hrani, kao što su probiotici ili prebiotici, čime bi se postigli bolji proizvodni pokazatelji u peradarskoj proizvodnji.
Distribucija polimorfizma dužine restrikcijskog fragmenta (RFLP) preko gena za ovalbumin zagorskog purana i hibridnih pilića bila je mapirana u genomu DNA izoliranom iz krvi 30 životinja koje su ...predstavljale četiri soja. Rabeći iste početnice lančana reakcija polimeraze (PCR) upotrijebljena je za umnažanje ovalbumin gena genomske DNA purana i pilića. Uz veličinu umnoženog gena za ovalbumin, redoslijed restrikcijskih fragmenata određen je usporedbom mapa EcoRI, HaeIII, PvuII i AvaI položaja kod zagorskog purana i pilića. Duljine PCR proizvoda dobivenih iz 40 genomskih DNA purana bile su 2,47 MB i bile su bez značajne razlike. Dva polimorfna restrikcijska mjesta PCR proizvoda kao što su AvaI mjesto na poziciji 2150 bp i PvuII mjesto na 1718 bp omogućavaju genotipizaciju zagorskih purana i pilića. Naši rezultati ukazuju na to da je dio gena za ovalbumin identičan u sva četiri soja zagorskog purana na području Hrvatskog zagorja. Pri usporedbi dijela gena za ovalbumin između pilića i zagorskog purana uočena je velika polimorfna raznolikost.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fizikalna i mehanička svojstva jaja slobodno držanih kokoši hrvatica i njihova usporedba sa svojstvima jaja Hy-Line hibrida iz kaveznog uzgoja. Jaja kokoši ...hrvatica su bila u prosjeku 8.8% kraća, 12.7% uža i imala su 11.4% manji srednji geometrijski promjer, 24.0% manju površinu, 38.0% manji volumen i 12.4% manju debljinu ljuske u odnosu na jaja iz kaveznog uzgoja. Prosječna masa jaja kokoši hrvatica bila je 51.01 g, što je 37.4% manje nego masa jaja iz kaveznog uzgoja. S obzirom na utvrđeni indeks oblika od 72.52%, oblik jaja kokoši hrvatica može se okarakterizirati kao normalan odnosno standardan. U odnosu na jaja iz kaveza stambenih sustava, jaja kokoši hrvatica su imala jaču ljusku, njihova prosječna čvrstoća bila je 20.1% veća i potrebna je u prosjeku 9.3% veća sila za razbijanje jaja.
PDF
