Autor u ovom radu polazi od teze da je paradigma «oslobađanja od rada» zamijenila nekadašnju paradigmu o utjecaju protestantske etike i njenih vrijednosti na oblikovanje rada. Glavna je nakana rada ...istražiti implikacije ovakvog zaokreta. Sukladno tome autor promišlja posljedice promjena odnosa prema radu kao što su oslobađanje od etike odgovornosti sve do zahtjeva za ukidanjem rada kakvo susrećemo u anarhističkoj koncepciji rada. Posebnu pozornost autor posvećuje propitivanju posljedica koje ovakav odnos prema radu ima za mlade i njihove vrijednosti. Svoj pristup aktualizira promišljanjem teme studentskih prosvjeda. Zaključni osvrt svojevrstan je pledoaje za kvalitetan odgoj i komunikaciju.
U ovomu će se radu sa sociologijskoga i pedagogijskoga aspekta aktualizirati relacije volontiranja, odnos prema radu i slobodnom vremenu kod mlade generacije. Odnos prema volontiranju, kao i odnos ...prema radu, dvostrukoga je karaktera što je posljedica dualizma vrijednosti na eksplicitne i implicitne. Rad nije po sebi odgojno poticajan, a nije ni suprotno- odbojne prirode. Javno većina izražava pozitivne stavove o radu i volontiranju, a privatno prevladava drugačije mišljenje, težnja da se zaradi bez rada, makar se pri tomu kršili zakoni. Višak dosade, a manjak ambicija, neki nazivaju novim porokom mladih i u slobodnovremenskim aktivnostima. Kada se rad nedovoljno cijeni, onda to objašnjava (i) nezainteresiranost pojedinaca za volontiranje. Da bi se promijenili stavovi prema volontiranju, potrebno je raditi na promjeni odnosa prema radu. Ako se volontiranje instrumentalizira, smanjuje se mogućnost istinske afirmacije ljudskih ideala. Jedan od indeksa razvijenosti društva jest i preferiranje odgovornosti u radu, stvaralaštvu, radnomu postignuću te formiranju prosocijalnih vještina koje se razvijaju volontiranjem. Volontiranje je značajan indikator u ispitivanju demokratičnosti društva, poticanju razvoja prosocijalnoga ponašanja i samoaktualiziranosti pojedinaca. U tomu se procesu razvijaju bitne determinante formiranja odgojnih vrijednosti rada. Kvalitetno korištenje slobodnovremenskih aktivnosti podrazumijeva, prije svega i ispred svega, aktivno volontiranje. Nije prihvatljivo da civilni sektor promatramo kao pokretača volontiranja, jer se tako implicira krivi zaključak da se kroz obitelj, školu, Crkvu..., ne mogu (tako) kvalitetno izgrađivati partnerski odnosi, odgojne vrijednosti rada i empatičnost.
Vrijednosti su ključni pojam u analizama stilova ponašanja i vrijednosnih orijentacija. Vrijednosti utječu na kriterije odabira načina, sredstava i ciljeva djelovanja (Kluckhohn), važnosti u ...zadovoljavanju potreba te označavaju vjerovanja da je određeni način ponašanja ili krajnji cilj egzistencije osobno i društveno poželjniji u odnosu prema suprotnom (Rokeach). Životni stilovi se, u teoriji i empirijskim istraživanjima, (nužno) uspostavljaju putem vrijednosti i vrijednosnih orijentacija. Ovdje je vidljiva poveznica životnih stilova i vrijednosnih orijentacija, koje je nedopustivo odvajati ili ne dovoditi u svrsishodnu vezu u teorijskim i empirijskom istraživanjima. U radu smo analizirali ključne pojmove (iz podnaslova članka), a koje smo i sami koristili u vlastitim istraživanjima. Temeljem (i) tih iskustva ponudili smo budućim istraživačima neke razlike, kao i važne poveznice vrijednosnih orijentacija i stilova ponašanja (osobito mlade generacije), čime smo željeli olakšati budućim istraživačima brojne nedoumice, od terminoloških nejasnoća do interpretacije podataka. Osobito smo naglasak stavili u analizama uloge medija u oblikovanju preferencija i životnih stilova kod mlade generacije.
U radu se polazi od aktualnih problema razvoja interkulturalnog dijaloga, važnosti znanstvene discipline medijske pedagogije, koja se bavim interaktivnim (novim) medijima, kao pretpostavke izgradnje ...interkulturalne komunikacije. Komunikacija je ponajprije društveni proces razmjene informacija s ciljem uzajamng razumijevanja. Način na koji su poruke (de)kodirane uvelike utječe na pozitivan ili negativan proces komunikacije. Autor ističe važnost repasaža kulturnog univerzalizma i relativizma za shvaćanje razvoja interkulturalnog procesa te izgradnju kulturnog identiteta. Navodi primjere o stanju interkulturalnog odgoja i obrazovanja među mladim migrantima, što upozorava na važnost interkulturalnog medijskog obrazovanja, ali i na neučinkovito djelovanje te objašnjava pojam Ausländerpädagogik (pedagogija za strance), pri čemu autor zaključuje da mediji trebaju imati jednu od većih vodećih uloga koja bi pridonosila stvaranju interkulturalnog dijaloga i interkulturalnoj komunikaciji. Na kraju autor zaključuje da i dalje ostaje problem kako medije upotrijebiti u sudjelovanju u procesu razvoja interkulturalnog dijaloga, koji su glavni akter za razvoj interkulturalnog dijaloga u procesu interkulturalne komunikacije.
U radu se polazi od glavne hipoteze da su sve ovisnosti u korelaciji s krizom odgoja i tzv. inverzijom vrednota. Analiziramo aspeket odgojne krize u relacijama tipova odgoja i ekspanziji ovisnosti ...bez droga. Članak daje uvid u teorijski aspekt suvremenih ovisnosti i empirijsku analizu o stanju rasprostranjenosti istih, (osobito u Njemačkoj, Kini, Nizozemskoj i SAD-u), njihovu klasifikaciju i posljedica istih na svijest i ponašanje mladih. Autori zakljčuju da su pojedini mediji, osobito internet najsofisticiraniji način manipuliranja djecom i mladima te da ovisnost o trima ekranima stvara dugotrajne posljedice na odgoj djece i mladeži.
Tema simboličkog interakcionizma je pedagoški zanemarena, ali i iznimno intrigantna za pedagogiju u suvremenom shvaćanju komunikacija i medijske pedagogije. Autori razmatraju značenje simboličkog ...interakcionizma u razotkrivanju medijske manipulacije. Polaze od pretpostavke da se uz pomoć teorije simboličkog interakcionizma i simboličkog nasilja može zahvatiti važan aspekt u analizama medijske manipulacije. Analiziraju značaj Encoding/Decoding Systema, navode primjere dekodiranja medijskih sadržaja (posebice reklama) i uspostavljaju smislene veze medijskih simboličkih poruka i simboličkog interakcionizma. U simbolima autori navode brojne mogućnosti znanstvenih i praktičnih aplikacija. Simbolički interakcionizam razotkriva pedagoške posljedice u konstelaciji radikalnoga moralnog relativizma gdje sve ima cijenu a ništa vrijednost. Autori zaključuju da prevenciju medijske manipulacije treba aktualizirati kroz ulogu teorije simboličkog interakcionizma u suvremenim analizama medijske pedagogije.
Specifičnost reklamne komunikacije proizlazi iz činjenice da su reklame poruke koje se prenose putem medija, a mediji su sustav znakova i simbola. Mediji i reklame tvore dijalektički povezanu ...integriranu komunikaciju u svrhu stvaranja ideologije zavođenja. U ovom radu taj fenomen je prikazan na primjeru reklama u tiskanim medijima. Reklame manipuliraju potrebama, posebice djece i mladih, pripisujući materijalnim stvarima ljudske simboličke vrijednosti, implicirajući time razlike među ljudima na osnovu proizvoda koje konzumiraju. Na taj način čovjek se svodi na "homo consumensa". Pedagogija se stoga sve više suočava s problemom dihotomnih vrijednosti i nekritičkog "gutanja" medijskih sadržaja. Odgovor na takve izazove nalazimo u posebnoj pedagogijskoj disciplini, medijskoj pedagogiji, čija je uloga dekodirati simbole i proniknuti u značenja razmjene vrijednosti (uz pomoć semiotike i teorije simboličkog interakcionizma) te na taj način razlučiti odgojnu komponentu od manipulativne.
PDF
