Svrha je ovoga istraživanja bila identificirati i okarakterizirati potencijalne autohtone funkcionalne starter kulture izolirane iz domaće kobasice proizvedene od konjskog mesa. Dominantnu su ...mikrofloru u uzorcima kobasica činile bakterije mliječne kiseline (BMK), a zatim mikrokoki. Od bakterija mliječne kiseline prevladavale su vrste Lactococcus lactis ssp. lactis i Lactobacillus plantarum. Vrsta Lactococcus lactis ssp. lactis nije uobičajena u fermentiranim kobasicama, pa smo ju okarakterizirali kao potencijalnu funkcionalnu starter kulturu. Vrsta Lactococcus lactis ssp. lactis proizvela je značajnu količinu mliječne kiseline, a uspješno je rasla pri 12, 18 i 22 ºC, te u prisutnosti 5 % NaCl. Također je dobro podnijela liofilizaciju i simulirane uvjete želučanog soka i soka tankog crijeva. Osim toga, uspješno je suzbila rast patogena i pokazala je dobra adhezijska svojstva in vitro.
Jaja se smatraju nutritivno cjelovitom namirnicom koja obogaćuje ljudsku prehranu, jer sadrže visokokvalitetne proteine, ugljikohidrate, lako probavljive masti i minerale, kao i vrijedne vitamine. ...Budući da u širokoj prodaji na našim prostorima, osim kokošjih, gotovo i nema jaja drugih vrsta peradi, a razlike se očituju u veličini, boji i težini jaja, kao i omjerima sastavnih dijelova (žumanjak, bjelanjak, ljuska) i hranjivih tvari (ugljikohidrati, proteini, masti, minerali), cilj ovog rada bio je usporediti sastav masnih kiselina, kemijski sastav te mikrobiološku ispravnost guščjih, pačjih, kokošjih i purećih jaja nabavljenih od istog malog domaćinstva. Srednja vrijednost aerobnih mezofilnih bakterija bila je 4,55±0,35 log CFU/g za guščja, 3,73±0,2 log CFU/g za pačja, 3,79±0,35 log CFU/g za kokošja te 4,16±0,3 log CFU/g za pureća jaja. Bakterije iz roda Salmonella i Listeria monocytogenes nisu dokazane ni u jednom uzorku jaja, dok su Enterobacteriaceae, Staphylococcus aureus, kvasci i plijesni dokazani u broju <1 log CFU/g. Za sve skupine masnih kiselina (SFA, MUFA, PUFA) utvrđena je značajna razlika (p<0,05) s obzirom na vrstu peradi. Dokozaheksaenska n-3 masna kiselina (DHA) određena je samo u pačjim jajima (0,18±0,02%). Sve vrste masnih kiselina su se međusobno značajno razlikovale (p<0,05) u omjeru n-6 i n-3 sa najvećim određenim omjerom kod purećih jaja (60,61), a najnižim kod gušćjih jaja (3,90), koja su ujedno jedina u skladu sa zdravstvenim preporukama (3-5:1).
Cilj rada bio je istražiti pojavnost fuzarijskih mikotoksina fumonizina i T-2 toksina u neprocesiranim žitaricama malog i velikog zrna, uzorkovanih u različitim regijama Republike Hrvatske. Tijekom ...razdoblja 2014. - 2015. godine uzorkovano je ukupno 174 uzoraka žitarica iz središnje, istočne, zapadne i južne regije te analizirano na količinu fumonizina i T-2 toksina primjenom validiranih imunoenzimskih ELISA metoda. Najveća količina fumonizina određena je u kukuruzu (8900 µg/kg), a T-2 toksina u zobi (75,2 µg/kg). Tijekom dvogodišnjeg razdoblja fumonizin je detektiran u 84%, a za T-2 toksin u 40% uzoraka žitarica. Količine fumonizina veće od najvećih dopuštenih količina (NDK) za žitarice koje se koriste u prehrani ljudi, propisane Uredbom Komisije 1881/2006, određene su u ukupno pet uzoraka kukuruza, dok vrijednosti veće od najvećih preporučenih količina (NPK) za krmiva koja se koriste u hranidbi životinja definirane Preporukama 2006/576/EC, nisu određene. Usporedbom sa indikativnih razinama T-2 toksina u žitaricama i proizvodima na bazi žitarica kao hrani i hrani za životinje, pri kojima bi sukladno preporukama Komisije 2013/165/EU bilo potrebno poduzeti određene daljnje mjere, u niti jednom analiziranom uzorku nije određena količina T-2 toksina koja bi upućivala na mogući rizik za zdravlje u ljudi i životinja. Povećane količine fumonizina i T-2 toksina određene u pojedinim uzorcima upućuju na nužnost sustavne kontrole ovih mikotoksina u hrani i hrani za životinje.
U radu je ispitan učinak aflatoksina B1, okratoksina A i zearalenona na morfologiju, parametre rasta i metaboličku aktivnost kvasaca Saccharomyces cerevisiae, Saccharomyces uvarum, Candida utilis i ...Kluyveromyces marxianus. Rezultati pokazuju da su tri mikotoksina utjecala na morfologiju svih kvasaca, prvenstveno na promjer stanica, ali ne i na njihov konačni broj. Fourierova transformacija infracrvene spektroskopije pokazala je da su membrane kvasaca vezale mikotoksine, naročito C. utilis. Kod većine kvasaca, osim kvasca S. uvarum izloženog okratoksinu A i zearaenonu, došlo je do denaturacije staničnih membrana. U ranoj su fazi fermentacije svi kvasci izloženi mikotoksinima imali nižu metaboličku aktivnost i sporiji rast biomase u usporedbi s kontrolom, no koncentracije produkata fermentacije i biomase dosegnule su razinu kontrolnih uzoraka do završetka fermentacije, osim u slučaju C. utilis izloženog 20 µg/mL zearalenona. Adaptivni odgovor mikotoksina upućuje na zaključak da se određeni kvasci mogu koristiti za kontrolu koncentracije mikotoksina u proizvodnji fermentirane hrane i pića.
Komercijalni pekarski kvasac je aktivna biomasa kvasca Saccharomyces cerevisiae kojoj se tijekom procesa proizvodnje, distribucije i skladištenja pridružuju i drugi nenamjenski mikroorganizmi. U radu ...je ispitana mikrobiološka kvaliteta uzoraka svježih i suhih oblika pekarskog kvasca različitih proizvođača prisutnih na hrvatskom tržištu. Za izolaciju i identifikaciju mikrobne populacije u uzorcima pekarskog kvasca upotrijebljene su klasične mikrobiološke metode, a mikrobni rast određen je brojanjem poraslih kolonija na selektivnim hranjivim podlogama.
Rezultati su pokazali da su bakterije mliječne kiseline (BMK) dominantni pridruženi mikroorganizmi pekarskom kvascu, prisutni u koncentraciji od 105 - 108 st/g. U uzorcima kvasca dokazani su i divlji kvasci i koliformne bakterije u koncentraciji od 103, odnosno 104st/g. Suhi pekarski kvasac imao je bolju mikrobiološku kvalitetu budući da u uzorcima nisu dokazane plijesni i bakterija Listeria monocytogenes. Salmonella sp. i Escherichia coli nisu dokazane u nijednom uzorku, dok je Staphylococcus aureus dokazan u 89% uzoraka svježeg te 67% uzoraka suhog kvasca u koncentraciji od oko 101 st/g.
Ovo je istraživanje bilo usmjereno na razvoj novog proizvoda, i to svježeg sira sa začinima, prihvatljivih senzorskih svojstava, povećane biološke vrijednosti i produljene trajnosti. Proizvedeno je ...trideset vrsta sireva s dodatkom svježeg i sušenog peršina, kopra, paprike, češnjaka i ružmarina. Procijenjeni su sljedeći parametri: svojstva fenolnih spojeva, antioksidacijski kapacitet i antibakterijsko djelovanje samih začina te sireva s dodanim začinima. Sirevi sa svježom paprikom, te svježim i suhim začinima imali su izvrsna senzorska svojstva, a najbolji su rezultati dobiveni dodatkom svježe slatke crvene paprike. Suhi ružmarin imao je najveći antioksidacijski i antibakterijski učinak zbog velikih udjela kavene i ružmarinske kiseline, kao i flavona te fenolnih diterpena. Ispitivanjem in vitro i in situ utvrđeno je da biljni ekstrakti učinkovito smanjuju broj patogenih bakterija, poput Salmonella typhimurium, Escherichia coli, Staphylococcus aureus i Listeria monocytogenes, te da mogu poslužiti kao prirodni konzervansi i antioksidansi.
One strain of Aspergillus flavus ATCC 26949 and one strain of Fusarium graminearum ZMPBF 1244 were used to investigate the effect of growth in mixed culture on aflatoxin B1 (AFB1) accumulation in ...respect to time and temperature of cultivation in vitro. The experiments were carried out with aflatoxigenous mould A. flavus ATCC 26949 in pure culture and in mixed culture, respectively, the latter with the common mould F. graminearum ZMPBF 1244. F. graminearum does not produce aflatoxins and chromatographycally similar compounds. The amount of
biomass was estimated by measuring the chitin content; the aflatoxin accumulation by means of UV light and ELISA method. It was established that the accumulation of AFB1 primarily depend on the temperature of cultivation, rather than on growth of the mycelium. The biomass of the mixed culture of A. flavus and F. graminearum after 35 days of cultivation reduces the amount of AFB1 by 55 to 76% in respect to highest values obtained in experiments with the pure culture of A. flavus. Decrease of this toxin amount is more pronounced in the substrate at the higher water content and at the higher temperature of cultivation. As a general rule, cultures grown in mixed culture under investigate temperature conditions
produced less amount of AFB1 than A. flavus grown in pure culture.
Svrha ovog rada bila je izolirati autohtonu mikrobnu populaciju iz uzoraka slavonskih kulena proizvedenih na tradicionalan način u
seoskim domaćinstvima. Autohtona mikrobna populacija izvor je sojeva ...za razvoj starter kultura koje će, između ostalog, utjecati na
aromu i teksturu određenog tradicionalnog mesnog proizvoda. Dominantna mikrobna populacija sastojala se od bakterija mliječne
kiseline (BMK) i to : Lactobacillus plantarum u dva uzorka, Lactobacillus delbrueckii u dva uzorka, te Leuconostoc mesenteroides i
Lactobacillus acidophilus u po jednom uzorku kulena. Također, su prevladavale i bakterije iz roda Staphylococcus, tipični predstav-
nici starter kultura za meso, i to: S. xylosus, S. warneri, S. lentus i S. auricularis u broju od 3,30-5,56 log10 CFU/g uzorka. U dva uzorka
kulena izolirani su i kvasci, predstavnici starter kultura za meso: Candida famata. Kvasci su izolirani s površine ovoja i iz sredine
kulena u broju 3,48 - 6,48 log10CFU/g. Sa površine 4 od 6 analiziranih kulena izolirane su plijesni iz roda Penicillium sp. i Aspergillus
sp. S obzirom na prisutnost plijesni, u uzorcima kulena se određivala i prisutnost mikotoksina. Koncentracije mikotoksina bile su od
0,9 – 1,6 ppb za okratoksin A (OTA) i 0,1 – 0,5 ppb za aatoksin B1 (AFB1) te su osim u površinskom sloju, utvrđeni i u središtu kulena.
U uzorcima kulena sa kojih nisu izolirane plijesni, nije dokazana ni prisutnost mikotoksina. Svi izolati BMK pokazali su znatno anti-
mikrobno djelovanje prema patogenim test mikroorganizmima, te pokazali jedno od važnih svojstava potencijalnih starter kultura.
U tradicionalnoj proizvodnji sira iz mišine uglavnom se koristi sirovo kravlje ili ovčje mlijeko, pa je svrha ovog istraživanja bila odrediti mikrobiološku ispravnost sira u ovisnosti o načinu ...proizvodnje. Ispitana je autohtona mikrobna populacija u 39 uzoraka, i to sirovog kravljeg i ovčjeg mlijeka, skute, zrelog sira (nakon 15, 30 i 45 dana) i mišine. U dvije trećine uzoraka mlijeka, skute i sira pronađen je veći broj stafilokoka i enterobakterija od dopuštenih vrijednosti. Vrste Salmonella i Listeria monocytogenes nisu pronađene niti u jednom analiziranom uzorku, dok je bakterija Escherichia coli pronađena u ovčjem mlijeku i siru, a kvasci i plijesni u obje vrste mlijeka i sira. U mišini je prevladavala bakterija Staphylococcus xylosus. Iako je bakterija S. aureus bila uvelike zastupljena čak i u konačnom proizvodu, stafilokokni je enterotoksin pronađen u samo dva uzorka ovčjeg sira. U siru iz mišine pripravljenom od kravljeg mlijeka prevladavale su bakterije mliječne kiseline Lactococcus lactis i Lactobacillus paracasei, u onom od ovčjeg mlijeka Leuconostoc mesenteroides i Lactobacillus plantarum, a u samoj mišini Leuconostoc mesenteroides i Lactobacillus plantarum. Dobiveni rezultati daju važan uvid u fermentaciju i mikrobnu ekologiju sira iz mišine.
Svrha je ovoga rada bila utvrditi utjecaj ultrazvuka visokog intenziteta (velike amplitude, te pri višoj temperaturi i duljem vremenu obrade) na inaktivaciju bakterija što uzrokuju kvarenje hrane, i ...to: Escherichia coli 3014, Staphylococcus aureus 3048, Salmonella sp. 3064, Listeria monocytogenes ATCC 23074 i Bacillus cereus 30. Suspenzije bakterija tretirane su pomoću sonde promjera 12,7 mm, nominalne snage od 600 W (ultrazvučna je obrada provedena pri 20 kHz) sa tri amplitude (60, 90 i 120 µm), na temperaturi od 20, 40 i 60 °C, tijekom 3, 6 i 9 min. Rezultati su obrađeni programom STATGRAPHICS Centurion, pri čemu je korištena metoda odzivne površine, a utvrđeno je da sva tri ispitana parametra bitno utječu na inaktivaciju bakterija u čistoj kulturi. Rezultati pokazuju da je bolja inaktivacija mikroorganizama postignuta s duljim vremenom obrade ultrazvukom pri višim temperaturama i/ili većim amplitudama. Nakon ultrazvučne obrade na 60 °C i 120 µm tijekom 9 min potpuno su inaktivirane stanice bakterija Escherichia coli 3014, Staphylococcus aureus 3048, Salmonella spp. 3064 i Listeria monocytogenes ATCC 23074. Pri tim je uvjetima postignuta najveća inaktivacija bakterija Bacillus cereus 30 (3,48 log CFU/mL).
PDF
