Over the past centuries, the island of Lastovo was a closed and isolated community in which the institution of godparenthood played a cohesive role. Based on the fi eldwork conducted in September ...2015, this article investigates and analyses spiritual kinship on the island of Lastovo in the nineteenth and twentieth century in terms of the choice of godparent, confi rmation sponsor and marriage witness as well as the role of godparenthood in everyday life. The analysis reveals that lower natality, pursuit of education outside the island and depopulation had a greater impact on the centuries-old type of the institution of godparenthood and the social role of godparents than the island’s isolation due to the permanently stationed military troops.
Rad razmatra povijesnu predaju kao dinamičan, živ i produktivan žanr usmene književnosti, usmene povijesti i kulture uopće. Predložak su tekstovi iz četiriju slavonskih zbirki (iz Osijeka, okolice ...Đakova te Šaptinovaca) i vremenski pokrivaju 20. stoljeće. To je kraj koji nije dao velike junake hrvatskoj povjesnici, što ne znači da u predajama nije bila prisutna svijest o povijesnom vremenu i otiscima priča u njemu jer su predaje uvijek dijalog s prošlošću iz vremenske (i obrazovne) perspektive kazivača, koji, govoreći o prošlosti, ponajprije komentira sadašnjost. Urasle su u zavičajni prostor kao spremišta povijesne memorije i iskustava zajednice. Vremenski, povijesni, ipak ponajprije lokalnopovijesni, topografski slojevi iščitavaju se iz njih onoliko koliko to zapis nudi. U radu se tumače naoko skriveni markeri lokalnoga krajolika, identiteta, povijesnih okolnosti, doba zapisa, osobnih kazivačkih reminiscencija. Interpretirani su događaji narativno konstruirani kao predaje na granici memorata i mitskih predaja i prepričavanjem se svaki put iznova aktualiziraju.
I take historical legends to be a dynamic genre of oral literature, oral history and culture in general. They represent a dialogue with the past from the temporal (and educational) perspective of the ...narrator who, while speaking of the past, also provides a commentary on the present time.
Rad razmatra povijesnu predaju kao dinamican, ziv i produktivan zanr usmene knjizevnosti, usmene povijesti i kulture uopce. Predlozak su tekstovi iz cetiriju slavonskih zbirki (iz Osijeka, okolice ...Dakova te Saptinovaca) i vremenski pokrivaju 20. stoljece. To je kraj koji nije dao velike junake hrvatskoj povjesnici, sto ne znaci da u predajama nije bila prisutna svijest o povijesnom vremenu i otiscima prica u njemu jer su predaje uvijek dijalog s prosloscu iz vremenske (i obrazovne) perspektive kazivaca, koji, govoreci o proslosti, ponajprije komentira sadasnjost. Urasle su u zavicajni prostor kao spremista povijesne memorije i iskustava zajednice. Vremenski, povijesni, ipak ponajprije lokalnopovijesni, topografski slojevi iscitavaju se iz njih onoliko koliko to zapis nudi. U radu se tumace naoko skriveni markeri lokalnoga krajolika, identiteta, povijesnih okolnosti, doba zapisa, osobnih kazivackih reminiscencija. Interpretirani su dogadaji narativno konstruirani kao predaje na granici memorata i mitskih predaja i prepricavanjem se svaki put iznova aktualiziraju.//I take historical legends to be a dynamic genre of oral literature, oral history and culture in general. They represent a dialogue with the past from the temporal (and educational) perspective of the narrator who, while speaking of the past, also provides a commentary on the present time. The analysed texts for the most part come from 2 manuscript collections (the vicinity of Dakovo, 1957 and Saptinovci 1974/1975). From within these legends springs forth the narrator's concept of history: important milestones that represent turning points not only in the wide world, but also in this small community (First and Second World War), the importance of local aristocracy (earls) who act as a substitute for the usual feudal fairytale world. They can be interpreted as culture of remembrance in the Assman's sense of the term because the narrators, for the most part born at the turn of the 19th and 20th century, (the majority in both collections), speak of events in terms of stories they remember as eyewitnesses (or from dramatic pieces of news that spread in diverse manners, by no means only verbally) or stories they heard told by the community elders. web URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_ jezik=2 20069
Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću Rašica, Marko; Marks, Ljiljana
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
05/2018, Volume:
56, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Otok Lastovo tijekom proteklih stoljeća bio je zatvorena i izolirana cjelina. Institucija kumstva imala je integrativno značenje u takvoj zajednici i bila je oblik duhovnog srodstva sudionika u tako ...nastalome odnosu. Na temelju terenskog istraživanja u rujnu 2015. godine, autori propituju i analiziraju kako je institucija kumstva funkcionirala na otoku tijekom 19. i 20. stoljeća - izbor kuma, te značenje kumstva u svakodnevnu životu. Utvrđuje se da su demografske promjene i depopulacija više utjecali na višestoljetni oblik institucije kumstva i društvenu funkciju kumova nego zatvorenost otoka prema vanjskim utjecajima zbog stacionirane vojske. Smanjeni natalitet, zahtjevi za obrazovanjem izvan otoka i depopulacija utječu na objektivnu nemogućnost održavanja tradicije kumstva u dosadašnjim oblicima.
Maja Bošković-Stulli, Nikola Bonifačić Rožin, Ivan Ivančan i Stjepan Stepanov,
tadašnji suradnici Instituta za narodnu umjetnost (poslije Institut za etnologiju i
folkloristiku), terenski su ...istraživali u Lovincu i okolici 1955. i dijelom 1956. godine. Svatko je ponajprije istraživao svoju užu temu, ali, kako se to tada radilo,
zabilježio je i sve što je pripadalo širim etnološkim i folklorističkim temama. Stoga
predaje, vjerovanja, bajke, molitvice, zagovore, lirske i epske pjesme nalazimo u
nejednakim razmjerima u svim zbirkama. To su bila vrlo rana sustavna terenska
istraživanja, njihova je metodologija bila tek u povojima, mahom se zapisivalo sve
što je tko našao. Često su se bez kritičkoga odmaka i kasnije provjere uzimali i
amaterski zapisi domaćih ljudi, ponajprije učitelja. Ta su istraživanja danas iznimno važna zbog obilja građe koja je skupljena unatoč tome što nedostaju potpuni podatci o izvedbama, slušateljima, kontekstu, rasprostranjenosti, popularnosti
pojedinih pjevača/pripovjedača, o ljudskim sudbinama. Usmenoknjiževna gra-
đa prikazuje se iz različitih istraživačkih fokusa pojedinih istraživača/zapisivača
(predaje, vjerovanja, molitvice, zaklinjanja, basme, pjesme).
PDF
