ATTITUDES TOWARD PEOPLE WITH MENTAL HEALTH DIFFICULTIES The implementation of modern approaches that seek to deinstitutionalize traditional psychiatric services is hampered by unfavorable attitudes ...of the community towards people with mental disabilities. Stigma is one of the most important factors that delay seeking help and negatively affects the quality of life of people with mental health problems. The research was conducted to describe attitudes towards people with mental health problems and determine their relationship with socio-demographic variables, information, and personal experience with mental health problems. There were 108 participants aged 21 to 59 (71% female, 64.5% college and university degrees). The Community Attitudes toward Mental Illness scale (CAMI) (Taylor & Dear, 1981) and a survey questionnaire were used online. Participants have generally benevolent attitudes toward all dimensions of the scale. Higher self-assessment of knowledge about mental health problems leads to more favorable attitudes towards authoritarianism, and younger age to less social restraint. Participants with a high school diploma have more negative attitudes towards the dimensions of authoritarianism and benevolence than participants with a university degree. There are no significant differences in attitudes regarding the experience of seeking mental health support, but on the authoritarian dimension, there is a significant interaction effect of being informed and mental health support seeking. The results indicate the importance of further research into the relationship between attitudes and mental health support seeking and the level of being informed on mental health issues. Key words: mental health; mental health difficulties; attitudes; stigmatization
Implementacija suvremenih pristupa koji teže deinstitucionalizaciji tradicionalnih psihijatrijskih usluga otežana je nepovoljnim stavovima zajednice prema osobama s mentalnim poteškoćama. Stigma je ...jedan od najvažnijih čimbenika koji odgađaju traženje pomoći te negativno utječu na kvalitetu života osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja. Provedeno je istraživanje s ciljem opisivanja stavova prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja te utvrđivanjem njihova odnosa sa sociodemografskim varijablama, informiranošću te osobnim iskustvom s poteškoćama mentalnog zdravlja. Sudjelovalo je 108 sudionika u dobi od 21 do 59 godina (71% ženskih, 64,5% više i visoke stručne spreme). U online obliku primijenjena je Skala stavova zajednice prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja (CAMI) (Taylor i Dear, 1981.) te anketni upitnik sastavljen za potrebe istraživanja. Sudionici imaju uglavnom blagonaklone stavove na svim dimenzijama skale. Viša samoprocjena informiranosti vodi povoljnijim stavovima na autoritarnosti, a mlađa dob manjem socijalnom ograničavanju. Sudionici sa SSS-om imaju negativnije stavove na dimenzijama autoritarnosti i benevolentnosti od sudionika s VSS-om. Nema značajnih razlika u stavovima s obzirom na iskustvo s traženjem podrške za mentalno zdravlje, no na dimenziji autoritarnosti značajan je interakcijski efekt informiranosti i traženja podrške. Rezultati ukazuju na važnost daljnjeg istraživanja odnosa stavova s traženjem podrške za mentalno zdravlje te razinom informiranosti o pitanjima zaštite mentalnog zdravlja.
Manje od polovice učenika s poremećajem i/ili nekim simptomima poremećaja
naposljetku primi adekvatnu podršku, što ukazuje na potrebu za univerzalnim
sustavom probira mentalnog zdravlja u školama. ...Adekvatna reakcija nastavnika na
internalizirane simptome učenika nerijetko je glavni poticaj za uključivanje učenika
u tretman, stoga je važno istražiti čimbenike koji takvom ponašanju pridonose. Cilj
rada je sažeti postojeća istraživanja ponašanja, stavova i znanja nastavnika o učenicima
s internaliziranim simptomima i poremećajima. Obuhvatom publikacija objavljenih
između 2005. i 2021. godine rad sažima spoznaje o ponašanjima, stavovima i znanjima
nastavnika o internaliziranim simptomima i poremećajima te njihovoj ulozi u procesu
probira na probleme mentalnog zdravlja učenika. Dostupna istraživanja pokazuju da
su nastavnici bolji u detekciji eksternaliziranih nego internaliziranih poremećaja i/
ili simptoma, da navode nedostatno znanje te imaju pogrešna uvjerenja o uzrocima i
tijeku poremećaja, što može dovesti do nerazumijevanja njihove ozbiljnosti te kasnog
upućivanja na stručnu procjenu. Nužna su dodatna istraživanja u području.
U Hrvatskoj je u tijeku proces deinstitucionalizacije skrbi za djecu u sklopu kojeg treba povećati smještaj djece u izvaninstitucijske oblike skrbi poput udomiteljstva. Cilj istraživanja bio je ...ispitati stavove prema udomiteljstvu i izdvajanju djece među školskim djelatnicima i djelatnicima sektora mentalnog zdravlja odraslih, kao i razlike u stavovima između dvije skupine stručnjaka.
Uzorak je sačinjavalo ukupno 159 ispitanika (djelatnici osnovnih škola u Kutini, Popovači i Velikoj Ludini te djelatnici Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot” u Popovači). Istraživanjem su obuhvaćene sve relevantne sociodemografske varijable, a za ispitivanje stavova primijenjena je Skala stavova prema izdvajanju djece iz obitelji te Skala stavova prema udomiteljstvu (Kamenov, Sladović Franz i Ajduković, 2005).
U ispitanom uzorku stavovi o udomiteljstvu i izdvajanju blago su pozitivni, što govori da ima prostora za provođenje aktivnosti usmjerenih na osnaživanje ovih stavova. Ako bi se radilo na dodatnom osnaživanju stavova, za očekivati je i širenje populacije potencijalnih budućih udomitelja.
Važno je istaknuti ulogu zdravstvenih djelatnika koji su uključeni u skrb za mentalno zdravlje udomljene djece te razmotriti njihovu ulogu u modificiranju općih stavova prema udomljavanju djece, kao i njihovu ulogu u izgradnji optimalnog sustava udomljavanja.
PDF
