Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnoj Korčuli, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava. U radu su obrađena pitanja pravnog položaja žene u ...statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i procesnom pravu. Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima. U Korčulanskom statutu vidljiva je slavenska pravna osnovica na koju se nadovezuju elementi bizantskog i mletačkog prava. U vrijeme recepcije rimskog prava počinju se usvajati neki elementi toga prava iz Justinijanove kodifikacije u glosatorskoj i postglosatorskoj obradi što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
The authors analyze some questions on the legal position of women in the medieval Korčula, pointing to solutions in the other Dalmatian legal systems. This paper addresses the issues of the legal position of women in status, family (with marriage), property, criminal and procedural law. The tendency of community authorities to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property by dowry were the fundamental causes for the inferior position of women in communal legal systems. The statute of Korčula displays a Slavic legal base with the elements of Byzantine and Venetian law. During the reception of Roman law, some elements of the Roman law from Justinian's codification in glossarist and post-glossarist processing were adopted indicating the existence of interaction of legal cultures in the medieval Dalmatian communes.
Autorica analizira neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Rapskom statutu, ukazujući na odgovarajuća rješenja drugih dalmatinskih statuta.
U uvodnom dijelu navode se vrela rapskog ...srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom (s bračnim), imovinskom i kaznenom pravu.
Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u većini komunalnih pravnih sustava. Za razliku od ostalih statuta dalmatinske pravne regije, u Rabu je žena bila pravno izjednačena s mužem: bilo joj je dozvoljeno obvezivati se, oporučivati, raspolagati mirazom i svojim nasljednim dijelom obiteljske imovine, na čelu je obitelji nakon smrti muža.
Geografski položaj Raba na razmeđi dalmatinske i kvarnerske pravne regije našao je svoj odraz u Rapskom statutu: u njemu se očituju utjecaji većeg broja pravnih sustava: hrvatskoga, mletačkoga, zadarskog i rimskog prava, moderniziraog djelovanjem glosatora, što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
U radu autorica obrađuje neka pitanja pomorskog prava u Paškom statutu iz 15. st., Dopunama mjesnih zakona koje se nalaze u Crvenom upisniku i Paškom kaznenom statutu uspoređujući ih s ostalim ...statutima dalmatinske pravne regije.
U uvodnom dijelu navode se vrela koja su utjecala na razvoj pomorskog prava.
U središnjem dijelu rada obrađena su neka pitanja pomorskog prava: položaj brodskog osoblja, vlasništvo nad brodom, ugovor o koleganciji, kao i odredbe koje izravno ne spadaju u pomorske, ali s njima imaju izravne veze, kao npr. odredbe carinske naravi u vezi s prijevozom soli.
Pored mnogih sličnosti pomorskog prava s ostalim dalmatinskim komunama, posebice zadarskom, postoje i različitosti kao odraz autonomije srednjovjekovnih gradova: primjerice normiranje kaznenih djela u vezi s morem u šestoj knjizi statuta i u Paškom kaznenom statutu.
Osim utjecaja mletačkog prava, Zadarskog i Šibenskog statuta, zapaža se sličnost i sa statutima otočnih komuna (Lastovo, Mljet).
Autorica ukazuje na nazočnost žena u bratovštinama srednjovjekovnih dalmatinskih gradova. Iako pretežito muškoga članstva, bratovštine su redovito primale u svoje redove i sestre odnosno sestrime, ...najčešće kao dionice duhovnih blagodati. Žene su redovito bile isključene iz organa uprave bratovština, osim u slučajevima bratovština sa isključivo ženskim članstvom. U novom se vijeku povećava udio ženskog članstva u novovjekovnim bratovštinama, kao i udio odredbi koje reguliraju položaj sestrama u bratovštinskim statutima – matrikulama.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Lastovu, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava, posebno dubrovačkog, uslijed utjecaja Dubrovnika na ...srednjovjekovnu lastovsku komunu.
U uvodnom dijelu navode se vrela lastovskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom, imovinskom, procesnom i kaznenom pravu.
Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima.
U Lastovskom statutu očituju se utjecaji dubrovačkog statuta te posredno utjecaji mletačkog, slavenskog, bizantskog, hrvatskog i rimskog prava što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
Autori razmatraju pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Hvarskom statutu iz 1331. u usporedbi s nekim dalmatinskim (Bračkim i Korčulanskim) i kvarnerskim (Vinodolski zakon, Cresko-osorski ...statut) statutima. Pri tome propituju u čemu su rješenja statutarnog prava sukladna općim tendencijama, a u čemu su njegove eventualne specifičnosti u statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i postupovnom pravu. Analizom notarskih zapisa i arhivske građe utvrđuje se u kojoj mjeri su se statutarne odredbe primjenjivale u svakodnevnom životu. U odredbama Hvarskoga statuta vidljivo je prožimanje dviju osnovnih pravnih kultura: slavenske i rimske, ali i utjecaji kanonskog te mletačkog pravnog sustava. Ovo prožimanje, uz uvažavanje specifičnosti same Komune, povezuje Hvarski statut s drugim statutima i europskim prostorom te korijenima pravnih sustava suvremenih europskih integracija.
Die Autoren betrachten einige Fragen zur rechtlichen Stellung von Frauen im mittelalterlichen Statut von Hvar aus dem Jahre 1331 im Vergleich zu den sonstigen Statuten aus Dalmatien (insbesondere denen von Brač und Korčula) sowie der Kvarner-Region (Gesetzbuch von Vinodol, Cres-Osor). Dabei überdenken sie, inwieweit die Lösungen des gesetzten Rechts mit den Haupttendenzen übereinstimmen und worin seine allfälligen Besonderheiten bezüglich des Statuts-, Familien-, Vermögens-, Straf- und Prozessrechts liegen. Eine Analyse notarieller Aufzeichnungen und Archivmaterials weist darauf hin, in welchem Maße die gesetzten Bestimmungen im alltäglichen Leben Anwendung fanden. Aus den gesetzten Bestimmungen des Statuts von Hvar geht die aufmunternde Durchsetzung zweier grundlegender Rechtskulturen hervor: der slawischen und der römischen, ist jedoch auch der Einfluss sowohl des kanonischen als auch venezianischen Rechtssystems erkennbar. Diese Durchsetzung verbindet das Statut von Hvar, unter Berücksichtigung der Besonderheiten der Kommune an sich, sowohl mit anderen Statuten als auch mit dem europäischen Raum und den Wurzeln der Rechtssysteme moderner europäischer Integration.
Some issues of the legal position of women in the medieval Hvar Statute of 1331 compared to other Dalmatian statutes (especially Brač and Korčula) and Kvarner (Vinodol Law, Cres-Osor) are considered. Thereby, the aspects of the solutions of statutory law that are in line with the main tendencies are reflected on, as are possible specifics in terms of status, family, property, criminal and procedural law. Analysis of notarial records and archival material indicates the extent to which the statutory provisions were applied in everyday life. The statutory provisions of the Hvar Statute show a beneficial interpenetration of two basic legal cultures: Slavic and Roman, but also the influences of the canonical and Venetian legal systems. This interpenetration, while respecting the specifics of the Commune itself, connects the Hvar Statute with other statutes and also with Europe and the roots of the legal systems of modern European integration.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene po odredbama srednjovjekovnog Skradinskog statuta, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava, posebno splitskog, trogirskog, ...zadarskog i šibenskog, što je nužno zbog nedorečenosti statutarne materije. U uvodnom dijelu navode se vrela skradinskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena neka pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom, imovinskom, procesnom i kaznenom pravu. Pravni položaj žene prema statutarnim odredbama Skradinskog statuta upotpunjen je analizom malobrojnih sačuvanih notarskih zapisa. Statutarne odredbe predstavljaju normativnu stranu srednjovjekovnog pravnog sustava dok notarski zapisi daju cjelovitiji uvid u pravni položaj žene u srednjovjekovnom Skradinu.
The authors analyze some questions on the legal position of women in the medieval Statute of Skradin, pointing to solutions in other Dalmatian legal systems, notably in the statues of Split, Trogir, Zadar and Šibenik, which is necessary due to the ambiguity of statutory matter. Sources of Skradin's medieval law are cited in the introduction, while the rest of the article addresses the issues of the legal position of women in status, family, property, criminal and procedural law. The tendency of community authorities to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property by dowry were the fundamental causes for the inferior position of women in communal legal systems. Legal position of women in statutary regulations of the Statute of Skradin is further examined through an analysis of the few preserved notary records. Statutory regulations present the normative side of the medieval legal system, while notary records yield a more complete insight into the legal position of women in the medieval Skradin.
Istražujući i analizirajući zakonike germanskih plemena, tzv. leges barbarorum, od kojih nam je zasigurno najpoznatiji Salijski zakonik ili Lex Salica, autor/ice zaključuju da su germanska plemena u ...kaznenopravnoj regulativi vezanoj za djela nasilja nad ženama pokazala začudnu energičnost. Barbarsku kaznenopravnu zaštitu treba sagledati u okolnostima i uvjetima življenja u srednjem vijeku te kroz načela i vrijednosti različite od onih na kojima počivaju suvremeni pravni sustavi. Leges barbarorum sadrže određenu klasifikaciju kaznenih djela nasilja nad ženama te prema težini kaznenog djela određuju kaznu koja može biti manja novčana, ali i vrlo teška poput oduzimanja cijele imovine, fizičkog kažnjavanja u javnosti i gubljenja pravnog statusa. Posebno se kažnjavaju ubojstva trudnica kao i prikrivanja i poricanja kaznenih djela. Svrha kazne bila je u prvom redu namiriti štetu žrtvi koja je često u slučaju seksualnog zlostavljanja bila ne samo traumatizirana već i stigmatizirana. Ostaje pitanje koliko su germanska plemena, tzv. „barbari“ u stvarnosti poštovali svoje zakone.
Through the exploration and analyse of German tribal codes, so called leges barbarorum, and among them the most known is The Salic Code (Lex Salica), authors concludes that German tribes showed astonishing vigour in the criminal law regulation concerned to acts of violence against women. Barbarian criminal law protection should be observed inside of circumstances and life conditions in The Middle Ages as well as principles and values different from those ones creates bases of modern legal systems. Leges barbarorum contains classification of the criminal acts against women and determines sanctions according to the heaviness of criminal act that can be minimal fine, but very severe too, as confiscation of entire property, public physical punishment and deprivation of legal status. Homicides of pregnant women are specifically sanctioned as well as hiding and denying of criminal acts. The purpose of sanction was primarily to indemnify victim who was, in the case of sexual abuse, often not only traumatised but stigmatised too. Question remains whether Germanic tribes, so called “barbarians”, respected their own laws.
Autorice drže da ovim radom djelomično doprinose rijetkim istraživanjima povijesti pravne teorije. U njemu analiziraju ne samo tekstove iz teorije prava, već i iz drugih nauka koje nisu strogo ...odvojene od nje, posebno filozofije prava, sociologije prava i politike. Tekstove analiziraju kronološkim kriterijem, koji, po njihovom mišljenju, najbolje pokazuje zastupljenost određene problematike u pojedinom razdoblju. Obzirom na srodnost problematike, tekstove svrstavaju na one koji obrađuju pravnu terminologiju, pojedine teorijske pravce, pravnu normu, pravni odnos te pravnu metodologiju. Najzastupljenii autori su: Ivan Strohal (objavljivao u razdoblju od 1908. do 1913.) i Baltazar Bogišić (1877. do 1889.).
In this paper, the author analyses some questions about the legal position of women in Rab’s medieval statute, referring to the appropriate solutions of other Dalmatian statutes. In the introduction, ...the sources of Rab’s medieval law are stated. Then, questions concerning the legal position of women in terms of status, family (including marital), property and criminal law are analysed. The tendency of community powers to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property through dowry are the fundamental causes for the inferior position of women in most community legal systems. As opposed to the other statutes in the Dalmatian legal region, in Rab the wife was legally equal to her husband. She was allowed to contract, will, dispose of her dowry and her inherited share of the family property. Furthermore, after the death of her husband, she was the head of the family The geographical position of Rab situated between the Dalmatian and Kvarner legal region was reflected in the Rab Statute. In it, the influences of numerous legal systems can be noted: Croatian, Venetian, Zadar, and Roman law, and the modernising effect of glossators. All this indicates the existence of the interaction of legal cultures in medieval Dalmatian communes.
PDF
