The data of the "Little Ice Age" (1500-1850) in Croatia and those which applied to human health were especially emphasized were analyzed. They are some which stand out like: importance of the sort of ...soil and relief, the influence of cutting down of woods and cattle-breeding and especially the war which lasted for 250 years in the territory of Croatia. The important interactions between those parameters were defined. The important correlations were also defined between freezing and long winters as well as wet springs and summers which caused starvation, malnutrition and the increase of infant mortality and also epidemics with enormous psychological stress among people in that period. The result was witch-hunting and burning (which was also advocated in the other parts of Europe) and they sometimes reached the levels of madness. Considering that such events were unknown in the earlier periods (in such proportions) and that (even today) the influence of the slow virus is emphasized in connection to the etiology of schizophrenia so why should't it be supposed that the "Litlle Ace Age" could be the cause of the larger prevalence of schizophrenia in the teritory of Croatia.
For the general public, but also for healthcare professionals, schizophrenia is still one of those areas of medicine connected with feelings of unease, fear and prejudice. These feelings lead to ...stigmatization and discrimination which are unjust processes which put patients suffering from mental illnesses into undesirable and unequal positions. Aim of this research was to establish the extent of stigmatization of mentally ill patients among the population of healthcare professionals and future healthcare professionals and if they differ from general population. Results show that stigmatization of schizophrenic patients is high among all included populations. Although there were no statistical differences between groups regarding the assessment of schizophrenic patients, nurses employed in psychiatric wards exhibited a tendency towards higher acceptance of schizophrenic patients, as well as better understanding of that illness. This data emphasizes a growing need for continuous education of general population but also of healthcare professionals.
Akathisia is a syndrome characterized by the unpleasant sensation of "inner" restlessness that manifests itself in the inability of sitting still or not moving. Many types of medicaments can cause ...akathisia as an adverse event of their use and they include: antipsychotics, antidepressants, antiemetics, antihistamines, and psychoactive substances. We will present the case of a 50 year old patient, treated on two occasions for psychotic depression. During the second hospitalization it is possible that antipsychotic treatment combined with an antidepressant caused akathisia or there were symptoms of agitated depression and akathisia present at the same time, which is very difficult to determine in everyday clinical practice. We can conclude that in this case, as in many others, akathisia as a possible adverse effect of psychopharmacs was very hard to identify. Therefore, it is necessary to have akathisia in mind when using certain medicaments, especially when combining several that use the same enzymatic system and consequently raise levels of at least one of them.
Intenzivna psihijatrijska skrb jest vrsta psihijatrijskog liječenja bolesnika koja se provodi
na zatvorenom psihijatrijskom odjelu i po mogućnosti u jedinici intenzivnog liječenja, a
sadržaji su joj ...dijagnostika, liječenje i opservacija hitnih stanja, odnosno bolesnika u psihijatriji.
Uključuje sveobuhvatnu razinu skrbi, 24-satnu opservaciju te mogućnost fizičkog sputavanja
i odvajanja bolesnika u slučaju gubitka kapaciteta za samokontrolu. Najčešća hitna stanja
koja zahtijevaju intenzivnu psihijatrijsku skrb jesu suicidalnost, auto i hetero agresivnost
i krizna stanja. Pregled bolesnika uključuje anamnezu, heteroanamnezu, opis psihijatrijskog
statusa, opći somatski i neurološki pregled, laboratorijske pretrage, a ponekad CT i MRI mozga.
U liječenju hitnog psihijatrijskog bolesnika upotrebljavaju se psihofarmakoterapija, psihoterapija
(kratka, individualna dinamski orijentirana, ventilacija, debriefing, suportivna psihoterapija
i obiteljska), te ponekad fizičko sputavanje i odvajanje bolesnika u izolacijsku
prostoriju zbog moguće opasnosti za sebe i/ili okolinu. Članovi medicinskog tima su psihijatri
te medicinske sestre i tehničari koji su stručno i posebno educirani u kliničkoj hitnoj psihijatriji
i koji će odmah po prijamu bolesnika odrediti prioritete postupaka, dijagnostike i liječenja.
Vrijeme provedeno u jedinici za intenzivnu psihijatrijsku skrb različito je, ali najčešće je
od 2 do 6 dana. Po smirivanju akutne kliničke slike koja je i bila razlogom prijama u takvu jedinicu,
bolesnika se premješta na odgovarajući psihijatrijski odjel sukladno njegovom općem
psihofizičkom stanju i psihijatrijskoj dijagnozi. Iako se općenito misli da su postupci intenzivne
psihijatrijske skrbi ponekad naglašeno specifični ili izvan okvira kompetencija osoblja koje
radi u tim jedinicama, one su nužne i medicinski opravdane.
Istraživanje je provedeno na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka sa svrhom utvrđivanja utjecaja novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS) na učestalost prisilne ...hospitalizacije. Obuhvaćalo je dva istraživana razdoblja: Prvo istraživano razdoblje u periodu primjene starog ZZODS-a od 1. siječnja 2012. do 31.prosinca 2014. godine i drugo istraživano razdoblje u periodu primjene novog ZZODS-a od 1.siječnja 2015. do 31.prosinca 2017. godine. Uz uspoređivanje učestalosti prisilne hospitalizacije, istraživanje obuhvaća dijagnostičke kriterije, sociodemografske podatke kao i načine dolaska na Kliniku (policija, Hitna medicinska pomoć, obitelj) te primjenu sredstava izdvajanja i ograničavanja. Za potrebe istraživanja korišteni su podatci iz Protokola prisilnih hospitalizacija, Povijesti bolesti i Integriranog bolničkog informacijskog sustava. Analizom dobivenih rezultata utvrđeno je kako ne postoji statistički značajna razlika u učestalosti prisilnih hospitalizacija prema starom i novom ZZODS-u iako, kada promatramo ispitivana razdoblja, možemo uočiti tendenciju povećanja učestalosti prisilnih hospitalizacija prema novom ZZODS-u. Prema rezultatima istraživanja većina prisilno hospitaliziranih pacijenata su osobe muškog spola, prosječne dobi 46,6 (SD 13,9) godina, neoženjeni, završene srednje škole, nezaposleni, s dijagnozom iz skupine F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja i F10-F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari, prisilno hospitaliziranih u pratnji policije, te su nad njima bila primijenjena neka od sredstava odvajanja i ograničavanja.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove srednjoškolaca prema shizofreniji, depresiji i posttraumatskom stresnom poremećaju te koliko na formiranje njihovih stavova utječe formalno obrazovanje, ...spol, religijska pripadnost, obrazovanje i bračni status roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 156 učenika završnih razreda iz tri srednje škole na
području Primorsko-goranske županije: 57 učenika za zanimanje medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege Medicinske škole u Rijeci, 41 učenik Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci i 58 učenika Pomorske škole u Bakru. Korišten je upitnik koji se sastoji od demografskog upitnika i upitnika ljestvice stavova prema duševnim bolesnicima. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u stavovima srednjoškolaca prema psihijatrijskim bolesnicima s obzirom na srednju školu koju pohađaju, u korist učenika medicinske škole koji imaju pozitivnije stavove od ostalih, te je i statistički značajna razlika u stavovima prema pojedinim psihijatrijskim bolestima, tako da najviše negativnih stavova srednjoškolci imaju prema shizofreniji, a najmanje prema depresiji. Ne postoji razlika u stavovima srednjoškolaca s obzirom na vjersku pripadnost i bračni status roditelja. Razlika u stavovima s obzirom na obrazovanje roditelja statistički je značajna samo u stavu prema shizofreniji, gdje su rezultati pokazali negativnije
stavove srednjoškolaca čije su majke visoko obrazovane. Razlike u stavovima prema spolu ispitanika nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi s obzirom da su većina ispitanika ženskog spola učenice za zanimanje medicinska sestra i nije ih objektivno uspoređivati s učenicima muškog spola koji su većinom učenici pomorske škole. Usporedba podataka dobivenih od gimnazijalaca kojih je podjednako prema spolu, nije pokazala razlike između stavova po spolu. Prema
rezultatima istraživanja možemo zaključiti da na formiranje stavova srednjoškolaca prema psihijatrijskim bolesnicima uvelike utječe formalno obrazovanje, odnosno stečeno znanje o psihijatrijskim bolestima, što je dokazano u istraživanju na ispitanicima srednjoškolcima medicinske škole koji su pokazali najmanju stigmatizaciju psihijatrijskih bolesnika, vjerojatno zbog stručnog znanja koje su stekli tijekom obrazovanja. Na osnovi te činjenice možemo
zaključiti da u budućnosti treba više raditi na edukaciji o psihijatrijskim bolestima i mentalnom zdravlju, i tek onda možemo očekivati manju stigmatizaciju psihijatrijskih bolesnika u društvu.
Osobe starije životne dobi, prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, su sve osobe starije od 65
godina života. Te su osobe osjetljivije na utjecaj različitih stresora. Cilj nam je bio ...istražiti utjecaj društvenih
stresora (Domovinski rat i ekonomska kriza) na javljanje duševnih poremećaja u osoba starije životne dobi.
Analizirali smo učestalost dolazaka osoba starije životne dobi u Hitnu psihijatrijsku ambulantu KBC-a Rijeka
u tri različita razdoblja: Domovinski rat, mirnodopska godina i godina ekonomske krize. Dobiveni rezultati
ukazuju da su osobe starije životne dobi najčešće tražile psihijatrijsku pomoć u vrijeme ekonomske krize,
a najmanje u vrijeme Domovinskog rata. Nema statistički značajne razlike u pokušajima suicida u sva tri
ispitna razdoblja. U razdoblju Domovinskog rata kod svih osoba starije životne dobi koje su pokušale suicid
prateća dijagnoza bila je iz skupine organskih psihičkih poremećaja i demencija, što je najčešća prateća
dijagnoza i u mirnodopskom razdoblju i u vrijeme ekonomske krize. Stresor ekonomske krize koji dovodi
do ekonomske nesigurnosti i neizvjesnosti, je jači stresni prediktor za duševne poremećaje u osoba starije
životne dobi, nego izloženost ratnom stresu. Zaključujemo da bi rezultati ovog istraživanja mogli upućivati
na potrebu jačanja prevencije psihičkih smetnji u osoba starije životne dobi u vrijeme ekonomske krize na
način aktivnog uključivanja članova obitelji, obiteljskog liječnika, patronažne službe, socijalne skrbi, vjerskih
i kulturnih zajednica, te drugih nadležnih institucija.
The data of the »Little Ice Age« (1500–1850) in Croatia and those which applied to human health were especially emphasized
were analyzed. They are some which stand out like: importance of the sort of ...soil and relief, the infl uence of
cutting down of woods and cattle-breeding and especially the war which lasted for 250 years in the territory of Croatia.
The important interactions between those parameters were defi ned. The important correlations were also defi ned between
freezing and long winters as well as wet springs and summers which caused starvation, malnutrition and the increase
of infant mortality and also epidemics with enormous psychological stress among people in that period. The result was
witch-hunting and burning (which was also advocated in the other parts of Europe) and they sometimes reached the
levels of madness. Considering that such events were unknown in the earlier periods (in such proportions) and that (even
today) the infl uence of the slow virus is emphasized in connection to the etiology of schizophrenia so why should’t it be
supposed that the »Litlle Ace Age» could be the cause of the larger prevalence of schizophrenia in the teritory of Croatia.
PDF
