The stigma attached to mental illness has negative effects on individuals who experience the condition, and, while it is present in the attitudes of both lay people and mental health professionals, ...it is reduced in people who have had previous contact with those with mental illness. The present study focused on the influence of medical professionals' contact with individuals with three mental disorders, namely, schizophrenia, depression and posttraumatic stress disorder (PTSD), in order to determine whether it is contact in general or specific contact with a certain disorder that reduces stigma.
A total of 270 nurses, 30 medical doctors and 87 lay people (>75% women) assessed 15 items for each of the mental disorders on a Likert-type scale.
The stigma attached to PTSD was of a lower level than the stigma attached to schizophrenia, but higher than that attached to depression. Medical doctors attached the lowest level of stigma to mental illness, and lay people attached the highest. No correlation was found between stigma and age or gender. Those who knew a person with a particular mental illness attached less of a stigma to that condition, but not to the other two disorders.
Contact with people with mental illness reduces the stigma associated with people with that same illness, but not that which is attached to other mental disorders.
The causes of eating disorders are associated with biological, psychological and
sociocultural factors which lead to changes in patterns of behavior that can get
out of control. In people with eating ...disorders usually occurs dissatisfaction
with their appearance and personal dissatisfaction in general. Eating disorders
appear gradually, the person enters a vicious circle of overeating, starvation, vomiting
and abuse of pills. The biggest problem in eating disorders is in not recognizing
the above difficulties or denying the existence of the problem which
leads to impaired physical and mental condition with a poor disease outcome.
The aim of this paper is to present the main eating disorders, etiology of disorder,
treatment and prevention options from a nursing perspective. The paper
presents specific eating disorders - anorexia, bulimia and overeating, as well
as the most common nonspecific eating disorders: pregorexia, orthorexia, diabulimia
and drunkorexia. The role of the nurse is important in educating and
preventing eating disorders, raising awareness of the problem, educating about
possible risk factors associated with eating disorders and harmful habits, providing
psychological support and assistance in resolving fears and problems,
assessing and monitoring the health of patients. These eating disorders most
often occur in adolescents, younger women although its occurrence is also possible
in middle age. They are more common in women than men. The consequences
of eating disorders negatively affect the health of patients. Cooperation
with health professionals is needed, as well as education of family, friends and
the wider community. Eating disorders require long-term treatment. There are
various reasons for the occurrence of eating disorders, and accordingly, it is necessary
to approach each patient individually and holistically. Eating disorders
manifest themselves differently, but regardless of the differences, they require
treatment and professional help.
Uzroci poremećaja prehrane povezuju se s biološkim, psihološki i sociokulturalnim čimbenicima a dovode do promjena obrazaca ponašanja koji izmiču kontroli, te se javlja nezadovoljstvo sobom u cjelini ...i izgledom. Poremećaji prehrane javljaju se postepeno, osoba ulazi u začarani krug prejedanja, gladovanja, povraćanja, zloupotrebe tableta. Najveći problem u poremećajima prehrane je u neprepoznavanju navedenih (ili negiranje postojanja problema) što vodi narušenom fizičkom i mentalnom stanju sa lošim ishodom bolesti. Cilj rada je prikaz glavnih poremećaji prehrane, etiologije nastanka poremećaja te mogućnosti liječenja i prevencije iz pozicije sestrinske skrbi. U radu su prikazani specifični poremećaji prehrane- anoreksija, bulimija i prejedanje, kao i najčešći nespecifični poremećaji hranjenja pregorexia, ortoreksija, diabulimia i drunkorexia. Uloga medicinske sestre je bitna u edukaciji i prevenciji poremećaja prehrane, osvješćivanju prisutnog problema, edukacija o mogućim čimbenicima koji se povezuju s nastankom poremećaja prehrane i štetnim navikama, pružanju psihološke podrške te pomoć kod rješavanja strahova i problema, procjena i praćenje zdravstvenog stanja bolesnika. Navedeni poremećaji prehrane javljaju su se najčešće kod adolescenata, mlađih žena iako je moguće i u srednjoj životnoj dobi. Učestaliji su u žena nego muškaraca. Posljedice poremećaja prehrane ostavljaju brojne negativne posljedice za zdravlje. Potrebna je suradnja sa zdravstvenim stručnjacima kao i edukacija obitelji, prijatelja i šire zajednice. Poremećaji prehrane zahtijevaju dugotrajno liječenje. Različiti su razlozi nastanka poremećaja hranjenja, te je sukladno tome potrebno svakom pacijentu pristupiti individualno i holistički. Poremećaji hranjenja se različito manifestiraju, bez obzira na različitost zahtijevaju liječenje te stručnu pomoć.
The causes of eating disorders are associated with biological, psychological and
sociocultural factors which lead to changes in patterns of behavior that can get
out of control. In people with eating disorders usually occurs dissatisfaction
with their appearance and personal dissatisfaction in general. Eating disorders
appear gradually, the person enters a vicious circle of overeating, starvation, vomiting
and abuse of pills. The biggest problem in eating disorders is in not recognizing
the above difficulties or denying the existence of the problem which
leads to impaired physical and mental condition with a poor disease outcome.
The aim of this paper is to present the main eating disorders, etiology of disorder,
treatment and prevention options from a nursing perspective. The paper
presents specific eating disorders - anorexia, bulimia and overeating, as well
as the most common nonspecific eating disorders: pregorexia, orthorexia, diabulimia
and drunkorexia. The role of the nurse is important in educating and
preventing eating disorders, raising awareness of the problem, educating about
possible risk factors associated with eating disorders and harmful habits, providing
psychological support and assistance in resolving fears and problems,
assessing and monitoring the health of patients. These eating disorders most
often occur in adolescents, younger women although its occurrence is also possible
in middle age. They are more common in women than men. The consequences
of eating disorders negatively affect the health of patients. Cooperation
with health professionals is needed, as well as education of family, friends and
the wider community. Eating disorders require long-term treatment. There are
various reasons for the occurrence of eating disorders, and accordingly, it is necessary to approach each patient individually and holistically. Eating disorders
manifest themselves differently, but regardless of the differences, they require
treatment and professional help.
Psihijatrijski bolesnici, osim poteškoća povezanih sa svojim primarnim oboljenjem, suočeni su i s poteškoćama koje proizlaze iz njihove stigmatizacije u sredini u kojoj žive. Diskriminirajuća ...ponašanja poput ograničavanja zdravstvene skrbi ili prava na obrazovanje i različitih situacija povezanih sa zapošljavanjem samo su neki od primjera koji mogu dodatno ugroziti i fizičko i psihičko zdravlje stigmatiziranih osoba. Stigmatizacija dovodi do sniženja samopoštovanja te do osjećaja izolacije, usamljenosti i diskriminacije, što dodatno otežava liječenje primarne bolesti.
Stigma je čest pratitelj psihičkih bolesti koji ometa liječenje i funkcioniranje. U Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata postoji velik broj oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), koji se u medijima često prikazuju na negativan način.
Ovo je istraživanje provedeno na 94 studenta i studentica sestrinstva. Žena je bilo 85 %, prosječne dobi od 32 godine (raspon od 22 do 54). Stigma prema shizofreniji, depresiji i PTSP-u ispitivana je upitnikom koji se sastoji od po 15 izjava o svakoj od bolesti, koje se ocjenjuju po Likertovoj ljestvici.
Studenti su pokazivali značajno veću stigmu prema shizofreniji nego prema PTSP-u i depresiji. Žene su bile više stigmatizirajuće prema shizofreniji. Studenti prve godine više su stigmatizirajući prema PTSP-u od studenata druge i treće godine. Stariji studenti (od 36 godina) bili su više stigmatizirajući od mlađih.
Uvod: U Republici Hrvatskoj ne postoji obvezni kurikul koji predviđa uključivanje zdravstvenog odgoja u program osnovnih ili srednjih škola. Cilj istraživanja bio je dokazati postoji li razlika u ...sklonosti rizičnom seksualnom ponašanju između učenika srednje medicinske škole koji imaju općenito znanje iz područja zdravstvenog odgoja i učenika drugih škola koje u svom kurikulu nemaju predviđen nikakav zdravstveni odgoj.
Metode: Za istraživanje je korišten originalni anketni upitnik s 11 pitanja s odgovorima na zaokruživanje. Pitanja se odnose na uključenost zdravstvenog odgoja u nastavni program, znanje o spolno prenosivim bolestima, prvi ulazak u
spolni odnos. Ukupno je ispitano 299 učenika trećih i četvrtih razreda srednje
medicinske škole i strukovne ekonomske škole u Karlovcu.
Rezultati: Rezultati ispitivanja pokazali su statistički značajnu razliku(p≥0,005)
na pitanje o postojanju zdravstvenog odgoja u nastavi, gdje je 67 % učenika medicinske škole izjavilo kako imaju neki oblik zdravstvenog odgoja, dok je u ekonomskoj školi na isto pitanje pozitivno odgovorilo 34,7 % učenika.
Na ostalim pitanjima nije bilo statistički značajne razlike u odgovorima između učenika medicinske i ekonomske škole.
Zaključak: Rezultati ovog ispitivanja pokazali su da općenito znanje o rizičnom zdravstvenom ponašanju ne utječe izravno na smanjenje rizičnog seksualnog ponašanja. Iako su učenici medicinske škole izjavili da imaju zdravstveni odgoj u nastavi, manjkavošću istraživanja može se smatrati činjenicada zdravstveni odgoj ipak nije specifično usmjeren na smanjenje rizičnog seksualnog ponašanja.
Za vjerodostojnije podatke trebalo bi ipak ispitivati učenike koji imaju specifično osmišljen program zdravstvenog odgoja. Ipak, ovo i slična istraživanja mogu biti dobar pokazatelj kako bi trebalo osmisliti zdravstveni odgoj u školama
Prva ambulanta za liječenje seksualnih smetnji koja ima potpisan ugovor s HZZO-om otvorena je u Općoj bolnici Karlovac, 23. lipnja 2014 godine. Opisuje se svakodnevni proces rada u ambulanti.
Cilj je istraživanja bolje razumijevanje problematike slijepih i slabovidnih osoba. Istražuje se mišljenje zdravstvenih djelatnika o položaju slijepih u društvu, stajališta o integraciji slijepih, ...uloga zdravstvenih djelatnika u integracijskim procesima slijepih osoba, poznavanje problematike slijepih i pristup slijepoj osobi, te predrasude u odnosu na slijepe osobe. Istraživano je kakva su stajališta
slijepih osoba o svemu navedenom. Rezultati pokazuju razlike u razmišljanjima i stajalištima u objema skupinama ispitanika. U istraživanje je uključeno 100 zdravstvenih djelatnika srednjoškolski obrazovane medicinske sestre i prvostupnice sestrinstva; 50 slijepih i slabovidnih osoba. Istraživanje je provedeno anonimnim upitnikom koji je sadržavao petnaest pitanja za zdravstvene djelatnike te jedanaest pitanja za slijepe i slabovidne osobe.
PDF
