North of Kranj, on the slope of the mount Storžič, there rises the steep elevation of Gradišče nad Bašljem. On its conical summit is the location of the ruins of a late antiquity settlement which are ...in some places covered with a thick layer of ashes, which contains remains dating from the Early Middle Ages. Most of these remains are elements of military equipment and horse gear. Among many items of this kind which were made of iron, and often tinned, there are also several bronze and gilded artefacts: a strap separator, a strap end, a belt buckle ring, a hanger with a suspension loop and fragment of a spur. Judging by their stylistic characteristics and their functional features, three items from Gradišče nad Bašljem belong to a luxury set – either to a horse’s headgear made of straps, or to a belt used as a sword hanger. Based on the analogies, the gilded finds from Gradišče nad Bašljem indicate Carolingian influence, and there is no doubt that they belonged to the ruling class in early mediaeval Carniola, i.e. Kranjska, in the late 8th and in the 9th centuries. Early Mediaeval gilded items have also been found at other sites in Slovenia. The strongholds that were located in the key positions secured the power of the military aristocracy in the territory of present-day Slovenia, similarly to the way in which they functioned in other parts of the 9th century Slavic world.
Ranosrednjovjekovne ostave željeznoga oruđa i oružja pronađene su na slijedećim lokalitetima u Sloveniji: Sebenje kod Bleda, rijeka Ljubljanica, Gradišće iznad Bašelja i Zidani gaber iznad Mihova ...(Sl. 1). Najraznovrsnija je ostava iz Sebenja koja se sastoji od poljoprivrednog alata, alata za obradu drva, oružja, konjaničke opreme i dvije drške vjedrice (T. 1). Najuniformnija je ostava iz Gradišća u kojoj se nalazila samo konjanička oprema (T. 2). U obje se ostave nalazilo stremenje (tip IAa po Bartoškovoj) i oglav (tip Csorna I, primjerci s dugim ravnim krajevima i zvjezdolikim presjekom središnjeg dijela), dok ostava iz Gradišća sadrži i par ostruga s dugim ukrašenim trnom i krajevima krakova u obliku trokuta. U Sloveniji je na 14 lokaliteta pronađeno više od pedeset ranosrednjovjekovnih ostruga, polovica od njih u Gradišću. Jedino oružje pronađeno u ostavama u Sloveniji su dva koplja iz Sebenja. Veće od njih, s obzirom na ukras, karakteristično je i vrlo rašireno karolinško oružje. Na temelju nekoliko usporednih primjeraka kopalja s krilcima i onih bez krilaca, koplje iz Sebenja se može datirati u kraj 8. ili prvu polovicu 9. stoljeća. U Sloveniji su brojni nalazi kopalja iz rijeke Ljubljanice, a slična se koplja često pronalaze u graničnim područjima franačkoga kraljevstva. Ostava iz Sebenja sadrži i brojno poljoprivredno oruđe: lemeš pluga (tip A1 po Henningu), ulomke dvaju srpova, motiku, četiri lemeša s rupom i vjerojatno tri željezna prstena pomoću kojih se oštrica kose pričvršćivala za drvenu dršku. U pravilu, srpovi imaju fino nazupčene oštrice, što je ranosrednjovjekovna osobina koja se susreće na oštricama četiriju srpova iz ostave iz Zidanog gabera koja ima jasan ruralni karakter (Sl. 3, T. 4; tip H2 po Henningu). Zajedno sa srpovima, tamo je pronađena i (zakrivljena) kosa, dok su još dvije kose istoga tipa pronađene nedaleko od ostave, a još jedna u (pretpostavljenoj) ostavi iz rijeke Ljubljanice (T. 2). Ostava iz Zidanog gabera sadržavala je i kosir (G5 Henning). Ostavljajući po strani dvije deformirane drške drvenih vjedrica koje su česte u ostavama blaga, ostali predmeti u ostavi iz Sebenja su povezani uz zanate. Alati su bili pogodni za obradu drva (nož, zakrivljena oštrica, svrdla, dlijeto, šilo), a zajedno s kovačkim alatima, čest su nalaz u ostavama željeznih predmeta. Tesarska sjekira iz rijeke Ljubljanice, iz ostave s oruđima većinom zanatskoga karaktera, također se mogla koristiti za obradu drva (T. 2). Šilo je bez sumnje bilo višenamjenski alat dok je nepoznata namjena predmeta sličnog pijuku. Ostava iz Ljubljanice uključuje i predmet u obliku sjekire (T. 2: 1). U Sloveniji je to jedinstven nalaz, udaljen od prostora sjeverno od Dunava gdje su takvi predmeti, datirani uglavnom u 9. stoljeće, pronalaženi u velikom broju i u mnogobrojnim ostavama. Ostave željeznih predmeta sa slovenskih lokaliteta, datirane u vrijeme od 8. do 10. stoljeća, tipološki su i vremenski integralni dio grupe sličnih nalaza u istočnoj Europi. Međutim, postaje sve očitije da je pomoću novih istraživanja moguće te ostave povezati i sa sličnim nalazima iz naseobinskih slojeva i grobalja.
