Uvod: Bronhitis je upala sluznice dušnika i bronha, a uzrokuju je virusi i rjeđe bakterije. Navedenu bolest mogu dobiti sve dobne strukture od dojenčadi do osoba starije životne dobi. Bronhitis može ...biti akutni i kronični. Zdravstveno znanje roditelja izravno utječe na sposobnost preuzimanja kontrole nad vlastitim zdravljem i zdravljem svoje djece.
Ciljevi: Ovim istraživanjem se željelo ispitati zdravstvena znanja i stavove roditelja djece oboljele od bronhitisa. Ispitano je njihovo znanje o bronhitisu, simptomima bolesti, uzrocima bolesti, periodu po-javljivanja, učestalosti oblijevanja njihovog djeteta od bronhitisa, znanje o korištenju pomagala za ublažavanje simptoma bolesti, te dijagnostičkim postupcima i načinu liječenja bronhitisa. U studiji su uspoređene i navike ponašanja roditelja djece oboljele od bronhitisa u svakodnevnom životu vezane uz pušenje i redovito prozračivanje prostora u kojem boravi njihovo dijete.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 115 roditelja koji su doveli djecu sa simptomima bronhitisa u pedijatrijsku ambulantu Opće županijske bolnice Požega. Istraživanje je provedeno uz pomoć anonim-nog anketnog upitnika kreiranog za ovo istraživanje, a upitnik je sadržavao 35 pitanja, od kojih se 4 pitanja odnose na demografske karakteristike ispitanika (spol, dob, mjesto stanovanja i stručnu spremu), dok se ostatak pitanja odnosi na znanje i stavove ispitanika o bronhitisu te o navikama ponašanja u svakodnevno životu.
Rezultati: Pokazalo se kako je zdravstveno znanje roditelja djece oboljele od bronhitisa najviše pov-ezano sa stupnjem obrazovanja, dobi roditelja i mjestom stanovanja, a najmanje sa spolom roditelja. Roditelji su pokazali dobro znanje o bolesti, simptomima, uzrocima bolesti, te dijagnostičkim postupcima i načinu liječenja, dok su značajno manje znanje pokazali o pušenju i njegovom štetnom utjecaju na zdravlje njihovog djeteta.
Zaključak: Zdravstveno znanje i stavovi roditelja imaju veliki utjecaj na umanjivanje rizika od nastanka bronhitisa i na učestalost njegovog pojavljivanja.
Uvod: Važan dio zdravog načina života je provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane.. Briga o prehrani
nam omogućuje duži, zdraviji i kvalitetniji život.
Cilj: Utvrditi kako se prema doručku, kao ...jednom od segmenata zdrave prehrane odnose sadašnji i
budući zdravstveni radnici.
Ispitanici i metode. Korišteni su podaci dobiveni analizom anonimne ankete koja je provedena među
polaznicima Diplomskog studija sestrinstva u Slavonskom Brodu. Pitanja su se odnosila na demografske
osobine, vitalne funkcije, ITM, na naviku doručkovanja, te konzumiranje suhomesnatih proizvoda.
Ponuđeni odgovori u anketi su bili otvorenog i zatvorenog tipa. Kategorijski podatci predstavljeni su
apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: U analiziranom istraživanju sudjelovalo je 60 ispitanika, 57 (95 %) žena i 3 (5 %) muškaraca.
Medijan dobi je 35 godina, urednih su vrijednosti tlaka i BMI, (50 %) doručkuje, ali neredovito, najčešći
odabir kruha je pšenični, za 35 (58 %), dnevno pojedu do tri šnite kruha 44 (73 %), a njih 8 (13 %) četiri
i više. Trajne ili polutrajne suhomesnate proizvode 30 (50 %) ispitanika jede do dva puta tjedno, a samo
2 (3 %) ispitanika uopće ne jedu te proizvode. Na osnovi istraživanja možemo zaključiti da ispitanici
15
Diplomskog studija gotovo redovito doručkuju i koriste različite vrste kruha uz suhomesnate proizvode
u tolerantnim količinama i dozvoljenim tjednim frekvencijama.
