Democratic society, which is developing in the Republic of Croatia, has aspired for a flexible and developmental curriculum oriented towards the individualization of the educational process, ...cooperation of all participants and positive communication. Such curriculum is enhanced by pedagogical documentation of the educational process, constructive dialogue, and critical reflection on continuous reflective practicums of educators. The outcome of such professional development of educators is the gradual equalization of democratic values in a stimulating learning context. The qualitative approach to the pedagogical practice of the early education curriculum has been changed and improved in three periods of research by action research through ethnographic records. The research was conducted in a Croatian kindergarten, and the results confirm the need to use pedagogical documentation, continuous and honest discussions of educators during which the democratic dialogue raises the level of professional development of educators, and consequently the development of democratic values in children.
Da bi inkluzivno obrazovanje bilo kvalitetno ono treba dobre učitelje koji imaju mogućnost stalnog profesionalnog usavršavanja, stručno-razvojni tim i didaktička sredstva. Holistički pristup u kojem ...prevladava suradnja između svih dionika inkluzivnog procesa nameće se kao nužnost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doživljaj institucijske podrške koju učitelji razredne nastave primaju u radu s učenicima s teškoćama, od dostupnosti didaktičkih sredstava i mogućnosti profesionalnog usavršavanja, do suradnje sa sustručnjacima. U istraživanju je sudjelovalo 335 učitelja razredne nastave iz Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni kao dio većeg online istraživanja. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno. Upitnik je imao tri dijela. Za potrebe ovog rada izdvojeni su rezultati drugog dijela upitnika u kojem su sudionici procjenjivali institucijsku podršku koju dobivaju u školi za rad s učenicima s teškoćama. Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji iskazuju zadovoljstvo suradnjom sa stručnom službom škole i podrškom koju dobivaju od kolega. Iskazuju neutralan stav u vezi dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja. Doživljaj uspješnosti suradnje sa stručnom službom škole ne ovisi o broju stručnih suradnika škole, dok je doživljaj dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja veći kod učitelja onih škola koje imaju veći broj stručnih suradnika.
For inclusive education to be of high quality, good teachers who have the possibility of continuous professional development, a professional development team, and didactic resources are needed. A holistic approach in which cooperation between all stakeholders in the inclusive process prevails is imposed as a necessity. The goal of the research was to determine the experience of institutional support that classroom teachers receive in working with students with disabilities, from the availability of didactic resources and opportunities for professional development to cooperation with fellow experts. 335 classroom teachers from all over the Republic of Croatia participated in the research. The data was collected as part of a larger online survey. Participation in the research was voluntary and anonymous. The questionnaire consisted of three parts. For the purposes of this paper, the results of the second part of the questionnaire were selected, in which the respondents evaluated the institutional support they receive at the school for working with children with disabilities. The results of the research show that teachers are satisfied with the cooperation with the professional service of the school and the support they receive from their colleagues. They express a neutral attitude regarding the availability of didactic resources and lifelong education. The experience of the success of cooperation with the school’s professional service does not depend on the number of professional associates at the school, while the experience of the availability of didactic resources and lifelong education is greater for teachers at those schools that have a larger number of professional associates.
AbstractEarly identification is an important factor of the development of giftedness. The research was aimed at encouraging the development of a potentially gifted child in the preschool curriculum. ...It was conducted in the Osijek Kindergarten (the Republic of Croatia) during the 2016/17 and 2017/18 pedagogical years, including a boy (M), his parents and teachers. Action research methodology with ethnographic elements was used here. The methods included a systematic observation and a collection of documentation based on ethnographic records. Appropriate strategies for encouraging this gifted boy were discussed and analyzed, relying on the ethnographic records (documentation), the reflexive meetings of the teachers and the external collaborator-the researcher from the faculty. The research had three stages. The stimulating environment for learning, the differentiation of learning experiences and the cooperation with parents and the community stand out in the research results as the strategies for encouraging the development of a gifted child. Apart from encouraging the boy’s giftedness, the teachers, the preschool curriculum, the institution and the social environment developed professionally during the research. The research is methodologically limited because of its small sample size, but it is potentially significant due to its phenomenological aspects.Key words: action research; ethnographic records; learning environment; parents; preschool teacher.---SažetakVažan čimbenik razvoja darovitosti je rana identifikacija. Cilj istraživanja bio je poticanje razvoja potencijalno darovitoga djeteta u kurikulu ranoga odgoja. Istraživanje je provedeno tijekom 2016./17. i 2017/18. pedagoške godine. Sudionici istraživanja bili su dječak M, njegovi roditelji i odgojiteljice. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Osijek, Republika Hrvatska. Korištena je metodologija akcijskoga istraživanja s etnografskim elementima. Metode su bile sustavno promatranje i dokumentiranje pomoću etnografskih zapisa. Na refleksivnim sastancima odgojitelja i vanjske suradnice, istraživačice s fakulteta, pomoću etnografskih zapisa (dokumentacije) raspravljalo se i analiziralo o primjerenim strategijama poticanja darovitoga dječaka M. Istraživanje se provodilo kroz tri razdoblja. Poticajna okolina za učenje, diferencijacija iskustva učenja i suradnja s roditeljima i zajednicom izdvajaju se u rezultatima istraživanja kao strategije poticanja razvoja darovitoga djeteta. Osim što se poticala darovitost dječaka M., istovremeno su se profesionalno razvijali odgojitelji, kurikul ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, ustanova, ali i društvena sredina. Metodološki opseg istraživanja je ograničen zbog malog uzorka, ali je potencijalno značajan zbog svojih fenomenoloških aspekata.Ključne riječi: akcijsko istraživanje; etnografski elementi; odgojitelji; okolina za učenje; roditelji.
Kontinuirani profesionalni razvoj nužan je u svijetu brzih promjena znanja, razvoja znanosti i tehnologije
te novih spoznaja o načinima učenja djeteta. Suvremeni, kompetentni odgojitelji u potrazi
su ...za novim oblicima profesionalnog razvoja. Udružuju se u zajednice učenja, tj. skupine odgojitelja
koji na refleksivnim praktikumima raspravljaju, kritički promišljaju, stvaraju zajedničku viziju i
surađuju s ciljem unaprjeđivanja pedagoške prakse i osobnog profesionalnog razvoja. Na taj način
istražuju svoju odgojno-obrazovnu praksu, reflektiraju na nju, mijenjaju je i razvijaju. Cilj ovog
istraživanja je unaprijediti profesionalni razvoj odgojitelja pomoću refleksivnih praktikuma te utvrditi
obilježja takvog razvoja. Provedeno je kvalitativno, akcijsko istraživanje u Dječjem vrtiću Zvrk
u Đakovu. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost postojanja prostornih i vremenskih uvjeta za
refleksivne praktikume, stalnost sudionika, vremensku kontinuiranost, stručnost vođenja od strane
ravnatelja, stručnog tima ili istraživača te postojanje zajedničke vizije razvoja kako bi se timovi
održali i napredovali. Od obilježja profesionalnog razvoja izdvojeni su suradnja i refleksivni dijalog.
Istraživanje je potvrdilo da odgojiteljevo bavljenje problemima koji su dio njihove konkretne odgojno-
obrazovne prakse, uz pomoć sustručnjaka koji su direktno uključeni u odgojno-obrazovni
proces, povećava mogućnost rješavanja problema i poboljšava kvalitetu pedagoške prakse.
Održivi razvoj je proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva.
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje prva je razina odgoja i obrazovanja koja djecu rane i ...predškolske
dobi može poticati na aktivan odnos prema održivom razvoju. Cilj rada je istražiti znanje
odgojitelja u Dječjem vrtiću Popovača o važnosti održivog razvoja u odgoju i obrazovanju djece rane
i predškolske dobi i načina na koji odgojitelji implementiraju svoja znanja u rad s djecom.
Istraživanje je provedeno na uzorku od dvadeset i četiri odgojitelja. Rezultati pokazuju kako odgojitelji
održivi razvoj najviše poistovjećuju s ekologijom i zaštitom prirode. Oni razumiju srž održivog
razvoja i implementiraju ga u svoj svakodnevni rad s djecom, ali su svjesni nedostatka vlastitog
obrazovanja za održivi razvoj. Odgojitelji smatraju da provođenje aktivnosti odgoja i obrazovanja za
održivi razvoj doprinosi razumijevanju održivog razvoja kod djece te im je potrebno dodatno usavršavanje
i cjeloživotno profesionalno učenje kako bi se razvijali u ovom području.
Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Ovaj rad istražuje stavove roditelja predškolske ...djece o ključnim kompetencijama važnima za budući uspjeh djeteta. Cilj istraživanja bio je ustanoviti koje od kompetencija roditelji smatraju važnima. Cilj je utemeljen na pretpostavci da su stavovi roditelja usmjereni na akademska postignuća djece i kompetencije koje će djetetu biti od koristi za uspješan početak školovanja. Problem istraživanja odnosi se na ispitivanje učestalosti odvijanja određenih aktivnosti koje se odnose na kompetencije. Rezultati pokazuju da roditelji najviše razvijaju kod svoje djece matematičke i prirodoslovne kompetencije te da sociodemografski podaci kao što su stručna sprema roditelja i starost djeteta utječu na razvoj kompetencija djeteta.
National curriculum for early and pre-school education is encouraged and strengthened through development of eight core competencies for lifelong learning. This paper examines the attitudes of ...parents of preschool children on key competences important to the future child success . The aim of this study was to determine which of the competencies parents considered important. The goal is based on the assumption that the attitudes of parents are focused on the academic achievement of children and competences that the child is capable for a successful start in school. The topic of the research is to examine the frequency of the execution of certain activities related to competence. The results show that most parents develop their children's mathematical and scientific competence and socio -demographic data such as the education of parents and the child's age affecting the competence development of the child.
Važan čimbenik razvoja darovitosti je rana identifikacija. Cilj istraživanja bio je poticanje razvoja potencijalno darovitoga djeteta u kurikulu ranoga odgoja. Istraživanje je provedeno tijekom ...2016./17. i 2017/18. pedagoške godine. Sudionici istraživanja bili su dječak M, njegovi roditelji i odgojiteljice. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Osijek, Republika Hrvatska. Korištena je metodologija akcijskoga istraživanja s etnografskim elementima. Metode su bile sustavno promatranje i dokumentiranje pomoću etnografskih zapisa. Na refleksivnim sastancima odgojitelja i vanjske suradnice, istraživačice s fakulteta, pomoću etnografskih zapisa (dokumentacije) raspravljalo se i analiziralo o primjerenim strategijama poticanja darovitoga dječaka M. Istraživanje se provodilo kroz tri razdoblja. Poticajna okolina za učenje, diferencijacija iskustva učenja i suradnja s roditeljima i zajednicom izdvajaju se u rezultatima istraživanja kao strategije poticanja razvoja darovitoga djeteta. Osim što se poticala darovitost dječaka M., istovremeno su se profesionalno razvijali odgojitelji, kurikul ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, ustanova, ali i društvena sredina. Metodološki opseg istraživanja je ograničen zbog malog uzorka, ali je potencijalno značajan zbog svojih fenomenoloških aspekata.
