Multipla skleroza (MS) je kronična upalna autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava. Postoji nekoliko oblika bolesti, a u ovom radu je prikazana sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS). ...SPMS je oblik bolesti koji je karaktriziran pojavom simptoma koji se na početku povlače, a nakon nekog vremena zaostaju te bolest napreduje progresivnim pogoršanjem. Za kliničare je i dalje izazov kada postaviti dijagnozu bolesti pa su 2016. godine predloženi kriteriji za defi niciju SSPM. Za sada ne postoje određeni biljezi progresije bolesti u sekundarno progresivni oblik, ali su zamijećene određene epidemiološke karakteristike koje mogu upućivati na daljnju progresiju bolesti. Iako kod relapsno remitentne multiple skleroze (RRMS) postoje brojne imunomodulacijske terapijske mogućnosti, SPMS je i dalje terapijski izazov.
Anderson-Fabryjeva bolest je nakon Gaucherove bolesti najčešća lizosomalna bolest nakupljanja. Bolest se nasljeđuje X-vezano recesivno. Karakterizirana je smanjenom aktivnošću enzima
Multipla skleroza je kronična, za sada, neizlječiva bolest. Pet osnovnih smjerova čini lepezu u liječenju bolesnika s MSom: modifi ciranje tijeka bolesti, liječenje relapsa, liječenje simptoma ...bolesti, produživanje funkcijske sposobnosti putem fi zikalne terapije te pružanje emocionalne podrške. S obzirom na trajanje bolesti i na smetnje s kojima se bolesnici susreću, istraživanja su pokazala da mnogi oboljeli od multiple skleroze primjenjuju barem neku od tehnika komplementarne i alternativne medicine (KAM) radi liječenja bolesti, a taj se udio kreće od 30 do 80 %. Dio bolesnika primjećuje korist od primijenjene terapije, no suvremena medicinska zajednica ima, za sada, samo ograničene spoznaje o sigurnosti primjene pojedinih postupaka odnosno o njihovoj učinkovitosti koja je u prvom redu usmjerena na protuupalni učinak i neuroprotekciju. Zdravstveni su profesionalci pritom važan i pouzdan izvor podataka za bolesnike o komplementarnoj i alternativnoj medicini, posebno zato što mnogi bolesnici ne spominju uporabu tehnika komplementarne i alternativne medicine tijekom redovitih pregleda kod neurologa. Neki bolenici su nedovoljno kritični ili upoznati sa svim mogućim djelovanjima pojedinih tvari. Stoga je važno da liječnik bude informiran o svemu što bolenik poduzima za svoje zdravlje, jer se samo tako mogu procijeniti moguće posljedice primjene terapije KAM, povoljne ili nepovoljne, odnosno moguće interakcije s konvencionalnim načinima liječenja.
Incidence of epilepsy in multiple sclerosis patients Zavoreo, Iris; Jurašić, Miljenka Jelena; Zadro Matovina, Lucija ...
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Medicinske znanosti,
06/2021, Volume:
547= 54-55, Issue:
54-55
Paper
U odnosu na važnost T limfocita u patogenezi multiple skleroze (MS) sve se više otkriva i značenje B limfocita u samoj patogenezi bolesti. Okrelizumab (Ocrevus®, Roche, Njemačka) je monoklonsko ...protutijelo koje ciljano djeluje na B stanice koje sadrže CD20 antigen. Brojna ispitivanja pokazala su djelotvornost okrelizumaba u liječenju relapsno remitentne multiple skleroze (RRMS) i primarno progresivne multiple skleroze (PPMS). Ranija klinička ispitivanja su pokazala da primjena okrelizumaba suprimira relapse, progresiju bolesti te supkliničku aktivnost bolesti utvrđenu magnetskom rezonancom (MR). Na Klinici za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice retrospektivno smo analizirali bolesnike kod kojih je bilo indicirano liječenje okrelizumabom. Ukupno je lijek primijenjen kod 36 bolesnika s RRMS-om i 13 bolesnika s PPMS-om. Cilj je bio prikazati populaciju bolesnika kod kojih je primijenjen lijek, njihove nuspojave te klinički ishod nakon primjene lijeka uz usporedbu navedenih podataka s dosadašnjim saznanjima o lijeku. Našom analizom u skupini s RRMSom kod 47 % bolesnika primijenjen je drugi ciklus liječenja, a kod 8 % bolesnika i treći ciklus liječenja. Od navedenih bolesnika 94 % nije pokazalo kliničku progresiju bolesti. Što se nuspojava tiče u skupini bolesnika s RRMS-om 11 % je imalo nuspojave, a u skupini bolesnika s PPMS-om 23 % . Najčešće nuspojave bile su reakcija na infuziju i smanjenje broja limfocita (za sada još uvijek na granici s donjom graničnom vrijednosti). Analizom naših bolesnika potvrđeni su prethodni zaključci kliničkih ispitivanja. Lijek se pokazao sigurnim za primjenu uz malu učestalost nuspojava. Ipak, potreban je veći broj bolesnika za daljnju analizu što planiramo učiniti u budućim analizama.
Prvi bolnički registar bolesnika s multiplom sklerozom (MS) u Hrvatskoj uspostavljen je 2014. godine u Klinici za neurologiju, Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Zagreb. Cilj registra je ...kontinuirano prikupljanje podataka o broju hospitalno obrađenih bolesnika s MS, oblicima bolesti, prediktorima napredovanja onesposobljenosti, životnim navikama i dugoročnim ishodima za bolesnike. Relevantni medicinski podaci u registru MS uključivali su procjenu dobi i spola bolesnika, obiteljsku anamnezu na MS, podatke o prethodnim imunizacijama, tijeku bolesti, procjenu funkcionalne onesposobljenosti, kvantitativni prikaz lezija mozga magnetskom rezonancijom (MRI) i analizu cerebrospinalnog likvora. Nadalje, analizirane su životne navike bolesnika uključujući pušenje i konzumaciju alkohola. Svi podaci iz bolničke medicinske dokumentacije koji su prikupljeni od 1. siječnja 2014. godine do 1. siječnja 2015. godine upisani su u bazu podataka. Retrospektivno smo analizirali podatke prema dobi i spolu. Relevantni rezultati su pokazali da većina registriranih bolesnika ima relapsno remitirajući oblik bolesti s niskim stupnjem funkcionalne onesposobljenosti. Analiza cerebrospinalnog likvora u većine bolesnika pokazala je pozitivne oligoklonske vrpce i poremećenu propusnost krvno-moždane barijere. Kvantitativna MRI analiza mozga pokazala je značajno opterećenje brojem cerebralnih lezija u većine bolesnika, što odgovara relapsno remitirajućem obliku bolesti. Podjela prema životnim navikama pokazala je da je bilo više pušača i konzumenata alkohola u skupini muških bolesnika. Naš bolnički registar može poslužiti kao prototip za uspostavljanje nacionalnog registra MS, ali ga treba pobolj šati kako bi se osigurali svi potrebni podaci za pouzdanu statističku analizu podataka.
Migrena i tenzijska glavobolja su dvije najčešće primarne glavobolje koje izazivaju ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju. Epidemiološke studije su potvrdile njihov socioekonomski utjecaj i ...utjecaj na privatni život. Prema današnjim podacima, migrena je na trećem mjestu po učestalosti pojavljivanja te na sedmom mjestu po stupnju onesposobljenosti koju uzrokuje širom svijeta. Tenzijska glavobolja javlja se u općoj populaciji u 38%-78% osoba tijekom života. U skladu s najnovijom međunarodnom klasifikacijom glavobolja, The International Classification of Headache Disorders, 3. izdanje, postoji još čitav niz drugih primarnih glavobolja, no one imaju manju pojavnost nego ranije navedene glavobolje. Trodijelni živac i gornji segmenti vratne kralježnice (C1-C3) uključeni su u kontrolu boli u području glave i vrata te se njihova uloga često istraživala kako bi se poboljšala dijagnostika i liječenje glavobolja. U našem ispitivanju procjenjivali smo potencijalnu ulogu EMG refleksa treptaja u postavljanju dijagnoze glavobolje, kao i procjenu utjecaja disfunkcije trodijelnog živca kao patomorfološ-kog mehanizma u nastanku glavobolje. U studiju smo uključili 60 ispitanika s primarnom glavoboljom i 30 kontrolnih osoba. Statistička analiza je provedena pomoću χ2-testa, a statistička značajnost je bila p<0,001. Rezultati istraživanja su pokazali da disfunkcija trodijelnog živca dokazana EMG refleksom treptaja povećava rizik za razvoj glavobolje 5,6 puta u odnosu na ispitanike kod kojih je nalaz EMG refleksa treptaja uredan.
Headaches are one of the most common ailments in modern society, leading to severe diminishing of general activities and they result in significant impact on the patient's quality of life. Blink ...reflex is an objective neurophysiological method for determining the status of the trigeminal system, facial nerve and the lateral part of medulla oblongata. The aim of this study was to examine the connection between trigeminal nerve dysfunction and various types of headaches using functional electrophysiological assessment of blink reflex tests in patients and controls. The sample comprised 60 subjects with headache attacks, 44 females, and 16 males). The control group consisted of 30 healthy subjects (19 females, and 11 males) who did not suffer from headaches. The age of subjects ranged from 20 years to 76 years with the mean of 42.81 years. Trigeminal nerve function was assessed by using blink reflex tests in patients suffering from headaches and in controls, applying the standard procedure described by Kimura et al. Pathological findings of blink reflex were observed in 58.3 % of patients suffering from headaches and in only 20 % of cases in the control group. The application of Yates’ χ2 test showed a significant correlation between pathological blink reflex and headache occurrence (χ2 = 10.354; P = 0.001). Normal blink reflex was found in 41.7 % of patients suffering from headaches and in 80 % of control group subjects. Females with pathological blink reflex have 4 times higher risk for headaches than controls (OR = 4.107; 95% CI = 1.036 - 17.565). Males with pathological blink reflex have a considerably higher risk for headaches, and it was 13 times higher than in controls (OR = 13.500; 95% CI = 1.555 - 153.646). There is a strong correlation between pathological blink reflex and the occurrence of headaches in both genders, indicating significant association of trigeminal nerve dysfunction with the occurrence of headaches. The use of blink reflex testing could be of help to detect patients with an increased risk for headaches.
Moždani udar je drugi uzrok smrtnosti i najvažniji uzrok invaliditeta u odraslih u svijetu i u Hrvatskoj. Nekada se moždani udar smatrao isključivo bolešću starijih; ipak, danas se dobna granica sve ...više snižava prema mlađoj dobi. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dobi i spola u bolesnika s moždanim udarom u gradskom području u Hrvatskoj tijekom jedne godine. Istraživanje je uključilo sve bolesnike s akutnim moždanim udarom primljene u našu Kliniku tijekom 2004. godine. Medicinski upitnik je bio ispunjen tijekom primanja u bolnicu i uključivao je sljedeće kategorije: čimbenike rizika (pušenje i alkohol), procjenu tjelesnih sposobnosti prije nastupa moždanog udara, podatke o tijeku moždanog udara, laboratorijske nalaze i nalaze kompjutorizirane tomografije, podatke o ishodu i procjenu tjelesne onesposobljenosti kod otpusta. Obavljena je prikladna statistička analiza na numeričkim i kategorijskim podacima, a razina statističke značajnosti označena na p<0,05. U ispitivanje je bilo uključeno 396 bolesnika, 24 od njih pripadalo je skupini mlađih bolesnika. Starija skupina bolesnika imala je veći stupanj invalidnosti kod otpusta, a žene su imale veći stupanj invalidnosti prije nastupa
moždanog udara i kod otpusta, vjerojatno zbog više dobi u trenutku nastupa moždanog udara. Mlađa skupina bolesnika oporavljala se bolje i s manjim ostatnim deficitom, dok su stariji bolesnici trebali češće potražiti pomoć u sekundarnim medicinksim ustanovama, kao što se i očekivalo. Najvažniji laboratorijski nalaz tijekom hospitalizacije kod mlađih bolesnika bile su povišene vrijednosti lipida, dok su kod starijih zabilježene povišene vrijednosti serumske glukoze i C-reaktivnog proteina. U mlađih bolesnika moždani udar je češće započinjao naglom snažnom glavoboljom, a i epileptički napadaj kao
prvi simptom zaabilježen je s većom učestalošću od očekivane. Analiza čimbenika rizika pokazuje da su žene sklonije arterijskoj hipertenziji, kroničnom zatajenju srca i atrijskoj fibrilaciji, a muškarci su češće pušači i imaju sklonost povećanom unosu alkohola. Nadalje, analiza prema dobi je pokazala da su srčane bolesti i pušenje češći kod starijih bolesnika s moždanim udarom. Zaključno, mnogobrojne razlike su utvrđene među skupinama bolesnika podijeljenim po dobi i spolu, potvrđujući potrebu za uspostavom trajnog nacionalnog registra za praćenje bolesnika s moždanim udarom kako bi se mogli
poduzeti ciljani koraci u sekundarnoj njezi i prevenciji bolesnika s moždanim udarom, najbolje osobno prilagođenim, a s posebnim osvrtom na čimbenike rizika za cerebrovaskularne bolesti.
PDF
