Trigeminal neuralgia is one of the most common causes of facial pain. It implies
short lasting episodes of unilateral electric shock-like pain with abrupt onset and termination, in the
distribution ...of one or more divisions of the trigeminal nerve that are triggered by innocuous stimuli.
Most cases of trigeminal neuralgia are caused by compression of the trigeminal nerve root. Depending
on the etiology, trigeminal neuralgia can be classified as classic trigeminal neuralgia or painful trigeminal
neuropathy. It may be precipitated by some actions at trigger zones. The diagnosis of trigeminal
neuralgia is based on diagnostic criteria for classic trigeminal neuralgia, neuroimaging and
electrophysiologic trigeminal reflex testing. Treatment of classic trigeminal neuralgia for most patients
is pharmacological therapy, while surgical approach is reserved for patients that are refractory to medical
therapy and in cases of painful trigeminal neuropathy.
Liječenje multiple skleroze se osobito tijekom posljednjeg desetljeća intenziviralo te obuhvaća liječenje osnovne bolesti imunomodulacijskom terapijom i primjenu simptomske terapije za redukciju ...popratnih simptoma. Imunomodulacijsku terapiju multiple skleroze čine interferon beta-a1 (Avonex, Rebif), interferon beta-1b (Betaseron, Extavia), peginterferon beta- 1a (Plegridy), glatiramer-acetat (Copaxone), mitoksantron (Novantrone), terifl unomid (Aubagio), dimetil fumarat (Tecfi dera), fi ngolimod (Gilenya), natalizumab (Tysabri), alemtuzumab (Lemtrada), daclizumab (Zinbryta) i ocrelizumab (Ocrevus). Lijekovi se prema redoslijedu primjene dijele na lijekove prve, druge i treće linije. U liječenju bolesnika teži se postizanju koncepta NEDA („No Evidence Of Disease Activity“) čiji ciljevi su da nema relapsa, nema povećanja onesposobljenosti, nema novih ili aktivnih lezija na MR slikama, nema znakova atrofi je mozga. Postizanje cilja NEDA podrazumijeva ranu dijagnozu, ranu primjenu indiciranog lijeka uz mogućnost zamjene terapije učinkovitijim lijekom. U kliničkoj praksi se trenutno provode dva različita terapijska pristupa: eskalacijski i indukcijski. Eskalacijska terapija uključuje rano započinjanje primjene prve linije imunomodulacijske terapije te ako su lijekovi djelomično učinkoviti ili neučinkoviti brzi prelazak na drugu liniju liječenja. Indukcijska terapija uključuje ranu upotrebu imunosupresivnih lijekova nakon koje slijedi dugoročna terapija održavanja imunomodulacijskim lijekovima. Sigurnosni profi l lijekova za indukciju ukazuje na potrebu stratifi kacije rizika i pažljivu selekciju bolesnika.
Optički neuromijelitis (NMO, od engl. neuromyelitis optica) je autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koja zahvaća uglavnom očne živce i kralježničnu moždinu. Više rasprave o ...bolesti pokrenuto je 2004. godine kada su otkrivena ciljna protutijela, tzv. anti-akvaporinska protutijela (AQP4-IgG) koja imaju glavnu ulogu u samom mehanizmu nastanka. Za postavljanje dijagnoze potrebno je zadovoljiti dva glavna kriterija i dva od tri suportivna kriterija. Dva glavna kriterija uključuju: optički neuritis i mijelitis, a suportivni kriteriji uključuju: MR mozga koji ne ispunjava kriterije za dijagnozu multiple skleroze, prisutnost seropozitivnih AQP4-IgG (NMO-IgG) protutijela, longitudinalno ekstenzivni transverzalni mijelitis (LETM) u T2 vremenu na MR. Kako određena skupina pacijenata nije upotpunjavala sve kriterije za postavljanje dijagnoze NMO, 2007. godine uveden je pojam tzv. NMO-spektar poremećaja (NMOSD od engl. neuromyelitis optica spectrum disorder). Godine 2015. pokušalo se ujediniti termin NMO i NMOSD te su donijeti kriteriji za postavljanje dijagnoze NMOSD. Terapija koja se primjenjuje uglavnom je orijentirana na akutno zbrinjavanje simptoma dok je cilj dugoročne terapije sprječavanje egzacerbacija bolesti i novih relapsa. U radu je prikazana defi nicija, dijagnostika, diferencijalna dijagnostika te liječenje NMO/NMOSD.
Multipla skleroza je kronična, cjeloživotna bolest. Obilježje su joj brojni simptomi koji zahvaćaju nekoliko funkcijskih sustava SŽS-a te zbog toga čine lepezu raznolikih poteškoća s kojima se ...bolesnici suočavaju. Stoga ne iznenađuje da mnogi pomišljaju na promjenu prehrambenog režima, odnosno na uzimanje određenih dodataka u prehrani koji mogu neke od simptoma ublažiti ili, ponekad, i ukloniti. Prehrana je jedan od tri ključa zdravlja, zajedno uz tjelesnu aktivnost i dobro psihičko zdravlje. Pionir prehrane u multiploj sklerozi je Roy Lever Swank koji je osmislio prvu dijetu za ove bolesnike, no od tada se do danas razradilo nekoliko različitih prehrambenih režima koji su ponekad i značajno suprotstavljeni jedni drugima tako da ne postoji jasno znanstveno mišljenje o tome koji je od navedenih režima prehrane najbolji. Primjeri ovih prehrambenih režima su: paleo dijeta, Wahlsova dijeta, dijeta bez glutena, McDougalova dijeta, OMS (engl. Overcoming multiple sclerosis) dijeta, dijeta Asthon Embry, ketogena dijeta te detoksikacijska dijeta. Najznačajnija skupina dodataka u prehrani svakako su vitamini, osobito B skupina i vitamin D, te omega-3 nezasićene masne kiseline.
Anderson Fabryjeva bolest je rijetka genetska bolest koja pokazuje X-vezano nasljeđivanje. U podlozi bolesti nalazi se lizosomski poremećaj koji obuhvaća smanjenu aktivnost odnosno odsutnost enzima ...alfa-galaktozidaze zbog mutacije gena GLA. Prevalencija se procjenjuje na oko 1 na 40 000 stanovnika. Bolest se manifestira predominantno u muškaraca. Posljedica nedostatka enzima alfa galaktozidaze je nakupljanje glikosfi ngolipida u lizosomima svih tkiva. U kliničkoj se slici najčešće uočavaju simptomi vezani uz moždani, srčani i bubrežni sustav. Neurološka prezentacija uključuje simptome moždanog udara, kao što su hemipareza, vrtoglavica, dizartrija, hemianopsija te gubitak osjeta. Srčane manifestacije uključuju hipertrofi ju lijevog ventrikla, smetnje provođenja, valvularnu insuficijenciju te srčane infarkte. Nefrološki znakovi uključuju proteinuriju te progresivno bubrežno zatajenje uz posljedični nastanak arterijske hipertenzije. Dijagnostika Fabryjeve bolesti obuhvaća laboratorijske pretrage urina te serumske razine globotriaozilceramida. Konačna dijagnoza postavlja se molekularnim genetskim testiranjem. Liječenje Anderson Fabryjeve bolesti moguće je primjenom jednog od dva enzima, algazidaze alfa i algazidaze beta čime se stabilizira i usporava progresiju Fabryjeve bolesti. Smatra se da bi u Hrvatskoj moglo biti oko 80 bolesnika koji boluju od Anderson Fabryjeve bolesti, ali stvarni podatci pokazuju nedovoljno prepoznavanje bolesti.
The first hospital-based registry of patients with multiple sclerosis (MS) was established at the University Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia, ...in 2014. The aim of the registry was to continuously provide data on the number of hospital-managed MS patients, patterns of disease progression, predictors of disability progression, changes in lifespan and long-term outcomes. Relevant medical data included age and gender of MS patients, family history of MS, data on previous immunization, disease course, Expanded Disability Status Scale (EDSS) score, cerebral magnetic resonance imaging (MRI) lesion load quantification, and cerebrospinal fluid analysis. Lifestyle habits in MS patients including smoking and alcohol consumption were also analyzed. All data were obtained from primary medical records between January 1, 2014 and January 1, 2015, and entered into the database. Data were evaluated retrospectively according to age and gender differences. Results showed that the majority of patients enrolled in the registry had the remitting relapsing course of disease, with low EDSS score indicating no disability or minimal disability. Cerebrospinal fluid analysis showed that oligoclonal bands were present in the majority of MS patients, with affected blood-brain-barrier permeability. According to the remitting relapsing course of the disease, cerebral MRI quantitative analysis demonstrated a significant lesion load in the majority of patients. When stratified by lifestyle habits, smokers and alcohol consumers were more prevalent among male patients. Our hospital-based registry might be considered as a prototype for the national MS registry and should be improved for reliable statistical analysis.
Stroke is the second leading cause of death and the most important cause of adult disability worldwide and in Croatia. In the past, stroke was almost exclusively considered to be a disease of the ...elderly; however, today the age limit has considerably lowered towards younger age. The aim of this study was to determine age and gender impact on stroke patients in a Croatian urban area during one-year survey. The study included all acute stroke patients admitted to our Department in 2004. A compiled stroke questionnaire was fulfilled during hospitalization by medical personnel on the following items: stroke risk factors including lifestyle habits (smoking and alcohol), pre-stroke physical ability evaluation, stroke evolution data, laboratory and computed tomography findings, outcome data and post-stroke disability assessment. Appropriate statistical analysis of numerical and categorical data was performed at the level of p < 0.05. Analysis was performed on 396 patients, 24 of them from the younger adult stroke group. Older stroke patients had worse disability at hospital discharge and women had worse disabilities at both stroke onset and hospital discharge, probably due to older age at stroke onset. Younger patients recovered better, while older patients had to seek secondary medical facilities more often, as expected. The most important in-hospital laboratory findings in young stroke patients were elevated lipid levels, while older patients had elevated serum glucose and C-reactive protein. Stroke onset in younger patients most often presented with sudden onset headache; additionally, onset seizure was observed more frequently than expected. Stroke risk factor analysis showed that women were more prone to hypertension, chronic heart failure and atrial fibrillation, whereas men had carotid disease more frequently, were more often smokers and had higher alcohol intake. Additionally, age analysis showed that heart conditions and smoking were more prevalent among older stroke patients. In conclusion, considerable differences were established between age and gender stroke patient groups, confirming the need of permanent national stroke registry and subsequent targeted action in secondary care, and prevention with education on risk factors, preferably personally tailored.
Migraine and tension type headache are the most common disabling primary
headache disorders. Epidemiological studies have documented their high prevalence and high socioeconomic
and personal impacts. ...According to recent data, migraine ranks as the third most prevalent
disorder and seventh-highest specific cause of disability worldwide. Tension-type headache has lifetime
prevalence in the general population ranging between 30% and 78% in different studies. According
to the International Classification of Headache Disorders, 3rd edition, there also are many other
headaches but their incidence in general population is lower than the previously mentioned headaches.
Trigeminal nerve and upper cervical segments (C1-C3) are included in pain control of the head region
and often evaluated in headache studies in order to improve differential diagnosis and headache treatment.
In our study, we evaluated the potential role of electromyographic (EMG) blink reflex in establishing
diagnosis of headache and evaluation of trigeminal nerve dysfunction as the possible underlying
pathomorphological headache mechanism. Our study included 60 patients with different types of
primary headaches and 30 control subjects. Statistical analysis was performed by use of χ2-test and
statistical significance was set at p<0.001. Study results showed that patients with trigeminal dysfunction
in EMG blink reflex had a 5.6-fold higher risk of developing headache in comparison to subjects
with normal EMG blink reflex finding.
Uvod: Krajem 2019. otkrivena je nova bolest nazvana COVID-19. Bolest je uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2. Ubrzo je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju. Osim dišnih ...simptoma uočeno je da se bolest može očitovati i neurološkom simptomatologijom te da se tijekom i nakon liječenja COVID-19 mogu javiti neurološke komplikacije. Nakon preboljenja COVID-19, neovisno o težini kliničke slike, dio bolesnika žali se na zaostale neurološke simptome. U tim slučajevima govorimo o post-COVID-19 sindromu. Za simptome koji se javljaju tjednima ili mjesecima nakon COVID-19 simptoma u literaturi su korišteni različiti termini kao što su npr. od "dugi-COVID", "post–COVID sindrom", "posljedice SARSCoV-2 infekcije". Simptomi podrazumijevaju različita očitovanja organskih sustava koji se jave i/ili traju dulje od 4 tjedna. Cilj: Napraviti pregled trenutnih znanstvenih činjenica povezano sa sindromom post-COVID-19. Metode: Pretražili smo bazu podataka MEDLINE s ključnim riječima: post-COVID-19, neurološka očitovanja i dugi COVID-19 u vremenu od 2020. godine. Rezultati: Prema podatcima koje smo prikupili postoje četiri stadija COVID-19. Akutni COVID-19 podrazumijeva simptome i znakove bolesti koji traju do 4 tjedna. Produljeni simptomatski COVID-19 podrazumijeva simptome i znakove koji traju od 4 do12 tjedana. Post-COVID-19 sindrom podrazumijeva simptome i znakove koji se jave nakon akutne bolesti te traju dulje od 12 tjedana, a nisu objašnjeni drugom dijagnozom. Sindrom post-COVID-19 podrazumijeva znakove i simptome koji se pojavljuju tijekom ili nakon COVID-19 te traju dulje od 12 tjedana, a nisu objašnjeni drugom dijagnozom. Simptomi se mogu preklapati i varirati u intenzitetu. Dugi COVID podrazumijeva COVID-19 i sindrom post-COVID-19. Što se neuroloških post-COVID-19 očitovanja tiče, kod bolesnika su najčešće prisutni slabost i umor, mialgija, smetnje raspoloženja i smetnje spavanja. Također, u literaturi se navode i trajna glavobolja, smetnje koncentracije koje su nazvane moždanom maglom (od engl. brain fog), parestezije, poremećaj ili gubitak okusa, poremećaj ili gubitak mirisa te smetnje autonomnog živčanog sustava. Postoji nekoliko pretpostavljenih načina kojima virus dođe do središnjeg živčanog sustava: njušni, dišni i probavni. Središnji živčani sustav može biti oštećen izravno i neizravno. Moždana magla i smetnje pamćenja objašnjeni su središnjom i respiratornom hipoksijom te proupalnim odgovorom organizma. U slučaju sumnje na sindrom post-COVID-19 pri postavljanju dijagnoze uvijek treba uzeti u obzir i ostale moguće dijagnoze. U mnogim slučajevima potrebno je učiniti magnetsku rezonanciju (MR) mozga i vratne kralježnice. Ponekad je potrebno u dijagnosticiranje bolesti uključiti i ostale specijaliste. Zaključak: Sindrom post-COVID-19 može se očitovati nizom neuroloških poremećaja kao što su kognitivni simptomi, nesanica i promjene raspoloženja, disautonomija, smetnje mirisa i okusa, sindrom postintenzivne skrbi.
Trigeminalna neuralgija jedan je od najčešćih uzroka boli u području lica. Definicija trigeminalne neuralgije podrazumijeva kratkotrajne epizode jednostrane boli nalik elektroškovima s iznenadnim ...početkom i završetkom u distribuciji jedne ili više grana trigeminalnog živca, a potaknute bezopasnim poticajem. U većini slučajeva trigeminalna neuralgija uzrokovana je pritiskom na korijen trigeminalnog živca. Ovisno o etiologiji, trigeminalna se neuralgija klasificira kao klasična trigeminalna neuralgija odnosno kao bolna trigeminalna neuropatija. Moguće ju je izazvati određenim aktivnostima u području zona okidanja. Dijagnoza trigeminalne neuralgije postavlja se na osnovi dijagnostičkih kriterija, slikovnih prikaza struktura središ-njega živčanog sustava te elektrofizioloških testiranja trigeminalnih refleksa. Liječenje klasične trigeminalne neuralgije za većinu bolesnika je farmakološke naravi, dok je operativni pristup rezerviran za bolesnike refraktorne na medikamentnu terapiju te bolesnike s bolnom trigeminalnom neuropatijom.
PDF
