U sektoru strojarstva, područje motornih vozila je iznimno propulzivna djelatnost. Zanimanje inženjera motornih vozila čini skup poslova koji su svojim sadržajem tehnološki srodni i povezani i koji ...će društvu biti potrebni u budućnosti za stvaranje nove vrijednosti. U okviru projekta KOZMOK izveden je standard zanimanja inženjera održavanja motornih vozila koji se temelji se na povezivanosti obrazovanja i tržišta rada. U cilju stručnog obrazovanja inženjera motornih vozila provedena je modernizacija preddiplomskog stručnog studija motornih vozila. Uvedeni su inovativni predmeti: Električna i hibridna vozila, Ispitivanje motornih vozila, Konstruiranje pomoću računala i Komunikacijske vještine, koji donose nove ishode i kompetencije studenata. Studenti će stjecati primijenjena znanja i vještine s naglaskom na održavanje ispravnosti motornih vozila. Takav studijski program je jamac uspjeha završenih studenata na tržištu rada.
Prvi poslijediplomski studij na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta (današnjem Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije) Sveučilišta u Zagrebu odnosio se na područje "Korozija i ...zaštita materijala", a osnovan je ak. god. 1960/61. na poticaj akademika Miroslava Karšulina. Studij je obuhvaćao 3 semestra a završavao je izradom i obranom magistarskog rada. Godine 1980. provedena je reorganizacija kojom su svi poslijediplomski studiji ujedinjeni u poslijediplomski studij "Inženjerska kemija" s 11 smjerova. Tako je poslijediplomski studij "Korozija i zaštita materijala" postao smjer "Konstrukcijski materijali i zaštita od korozije". Nakon osamostaljenja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije 1992. izdvaja se iz poslijediplomskog studija "Inženjerska kemija" dotadašnji smjer "Kemijsko inženjerstvo" u samostalni poslijediplomski studij na kojem se i nadalje mogao steći stupanj magistra znanosti u području "Korozije i zaštite materijala". Promjenama nastavnog plana u skladu s bolonjskim reformama sustava visokog obrazovanja početkom se novog milenija na Sveučilištu u Zagrebu ukidaju svi poslijediplomski studiji za dobivanje stupnja magistra znanosti, a uvode doktorski i specijalistički poslijediplomski studiji. Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 2004. započinje trogodišnji doktorski studij, čijim se završetkom i obranom doktorske disertacije stječe akademski stupanj doktora znanosti. Znanja iz područja korozije i zaštite materijala uključena su u programe sadašnjih doktorskih studija "Inženjerska kemija" i "Kemijsko inženjerstvo". Godine 2006. pokrenut je i jednogodišnji specijalistički poslijediplomski studij "Korozija i zaštita", u čiju je organizaciju uključeno pet tehničkih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Nositelj studija je Sveučilište u Zagrebu, a koordinator Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije koji zajedno s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Građevinskim fakultetom, Metalurškim fakultetom i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom organizira i provodi nastavu. Završetkom Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija "Korozija i zaštita" stječe se akademski naziv Sveučilišni specijalist korozije i zaštite. Iz ovog prikaza proizlazi da se na Sveučilištu u Zagrebu već 50 godina uspješno provodi poslijediplomska nastava iz korozije i zaštite materijala, što dokazuje da u Hrvatskoj postoji trajna potreba visokog obrazovanja na ovom području.
godina usvajaju teorijsko znanje o oblikovanju vlačnih prednapetih konstrukcija (s naglaskom na mreže prednapetih kabela). Radi boljega razumijevanja problema traženja oblika, a primjereno ...preddiplomskom studiju, studenti su kolegija akademske godine 2019./2020. izrađivali fizički model vlačne konstrukcije od elastične mrežaste tkanine. Potom su primjenom metode gustoća sila numerički definirali ravnotežni položaj primjenom programa Rhinoceros i Grasshopper (vizualni programski jezik i okruženje u Rhinocerosu 3D) te SageMath.
Ovaj doktorski studij omogućio bi studentima potrebnu razinu znanja, vještina i stavova temeljenih na interdisciplinarnom pristupu u poimanju javnog zdravlja, što bi u konačnici moglo značajno ...pridonijeti istraživanju prevencije, promocije i zaštite zdravlja stanovništva u XXI. stoljeću.
U kontekstu teorije samoodređenja moguće je razlikovati nekoliko kvalitativno različitih aspekata motivacije i regulacije ponašanja koji imaju učinka na akademsko postignuće, procjenu samoefikasnosti ...i zadovoljstva pojedinca. Polazeći od pretpostavke da je za kvalitetu inicijalnog obrazovanja odgojitelja i nastavnika ključna intrinzična motivacija, odnosno autonomna regulacija ponašanja, cilj ovog istraživanja bio je ispitati različite aspekte akademske motivacije kod studenata odgojiteljskog, učiteljskog i nastavničkog usmjerenja, kao i studenata pedagogije. U istraživanju je sudjelovalo 566 studenata, a primijenjena je Skala akademske motivacije (Vallerand i sur., 1992) kojom se mjeri sedam različitih aspekata motivacije u skladu s kontinuumom samoodređenja (Gagne i Deci, 2005). Eksploratornom faktorskom analizom metodom glavnih komponenata uz varimax rotaciju dobiveno je rješenje od pet faktora koji odgovaraju intrinzičnoj motivaciji, introjiciranoj, identificiranoj i eksternalnoj ekstrinzičnoj motivaciji i amotivaciji. Na cijelom uzorku sudionika najviši rezultat postignut je na skali ekstrinzične identificirane regulacije, a najniži je rezultat očekivano utvrđen na skali amotivacije. Analiza rezultata intrinzične motivacije pokazala je značajno veće vrijednosti na diplomskoj razini u odnosu na preddiplomsku, a kod eksternalne regulacije utvrđeno je suprotno. Kod ostalih oblika motivacije nisu utvrđene značajne razlike s obzirom na razinu studija.
U radu je prikazan razvoj i unapređenje doktorske naobrazbe na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Farmaceutsko-biokemijski fakultet započeo je
znanstvenu poslijediplomsku ...edukaciju 1961. pokretanjem i izvođenjem triju znanstvenih
magistarskih studijskih programa. Tijekom skoro šest desetljeća poslijediplomska naobrazba
doživljavala je brojne promjene, od ukidanja magistarskih studija do uvođenja trogodišnjih
doktorskih studija u skladu s Bolonjskim procesom. Farmaceutsko-biokemijski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 2006. izvodi jedan poslijediplomski sveučilišni studijski
program Farmaceutsko-biokemijske znanosti koji je ocijenjen ocjenom visoke kvalitete u
reakreditaciji provedenoj u ak. god. 2016./2017. U radu je navedena struktura doktorskoga
studijskoga programa, upisna politika, ishodi studijskoga programa te dodatne aktivnosti
Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta koje osiguravaju visoku kvalitetu navedenoga
doktorskoga studija.
Medijska pismenost teži kod učenika razvijati znanja i sposobnosti, te poticati vrijednosti
potrebne za djelovanje u društvu medija, a u hrvatskom odgojno-obrazovnom
sustavu se realizira u okviru ...medijske kulture unutar kurikuluma Hrvatskog jezika.
Cilj istraživanja je bio utvrditi razinu medijske pismenosti studenata jednopredmetnog
studija pedagogije na Sveučilištu u Zagrebu i Rijeci s obzirom na osobne i odgojno-
obrazovne faktore. Za potrebe istraživanja je konstruirana anketa kojom je anketirano
47 ispitanika. Većina studenata djeluje na srednjoj razini medijske pismenosti
i medije najčešće koristi u informativne svrhe, te procjenjuje da su mediji iznimno
značajni u njihovom životu. Retrospektivno promatrajući studenti procjenjuju kako
su najviše sadržaja vezanog uz medije tijekom dosadašnjeg školovanja obrađivali u
sklopu nastave informatike te hrvatskog jezika. Broj položenih kolegija na kraju zimskog
semestra ak. 2019/2020. godine i stručna sprema roditelja ne utječu na učestalost
razgovora između roditelja i studenata o medijima i medijskim sadržajima.
Polazeći od Knowlesovog stajališta da suvremena teorija obrazovanja odraslih (andragogija) ne može biti grana pedagogije, razmatra se razvoj andragogije u Hrvatskoj u kojoj to ona i nadalje jest. ...Takva se njezina pozicija problematizira u kontekstu Brezinkinog i edukološkog metateorijskog sustava znanja o obrazovanju i međunarodnog konsenzusa o tome da je znanost o obrazovanju odraslih interdisciplina. S tim u vezi ukazuje se na razlike u znanstvenom razvojnom potencijalu monodisciplinarnog, multidisciplinarnog i interdisciplinarnog pristupa. Tranzicija znanosti o obrazovanju iz multidiscipline u interdisciplinu olakšana je primjenom „otvorenog sustavskog pristupa“. To se, međutim, ne očituje u programu studija pedagogije u Hrvatskoj. Teorija o obrazovanju odraslih reducirana je na predmet andragogija u okviru studija pedagogije u kojem je andragogija zastupljena simbolički. Kako studij pedagogije ne slijedi dosljedno koncept cjeloživotnog učenja, tako se andragogija unutar pedagogije ne može razvijati kao znanstvena interdisciplina, a niti kao „praktična teorija“.
Ilirski kolegij u Loretu (Collegio Illyrico di Loreto) osnovao je papa Grgur XIII. za školovanje klera iz balkanskih zemalja pod Turcima. Otvoren je 1580. godine u talijanskom Loretu (Ancona), vode ...ga isusovci, pokrovitelj je jedan kardinal, a uzdržavalo ga je poznato Marijino svetište u tom gradiću. Od početka je kolegij imao 30 pitomaca koji su polazili gimnaziju i moralnu teologiju, a pri dolasku polagali prisegu da će nakon završenog studija postati svećenici i vratiti se djelovanju u svojoj domovini. Kolegij je bio predviđen za mladiće iz krajeva pod Turcima, ali kako oni zbog tamošnjih prilika nisu redovito stizali, većina pitomaca dolazi iz Dalmacije. Na pokušaj isusovaca da kolegij prošire i za one kojima je najpotrebniji, kanonici Marijina svetišta uspijevaju ga 1593. ukinuti. Papa Urban VIII. 1624. ponovno uspostavlja kolegij u Loretu, pod isusovačkom upravom, za 36 pitomaca, od toga 12 iz Dalmacije i 24 s turskog područja. Loretski kanonici kao uzdržavatelji ni ovaj put ne poštuju Papine odredbe pa kolegij i nadalje prima samo 20 mladića (od toga 4 turska podanika). Studij traje šest godina i obuhvaća filozofiju i teologiju. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. u upravi se kolegija izmjenjuju biskupijski svećenici, dominikanci i barnabiti do 1797, kada je zatvoren dolaskom francuske vojske. Obnavlja ga 1834. papa Grgur XVI. pod imenom Collegio illirico-piceno, za talijanske pitomce i 12 pitomaca iz balkanskih zemalja. Vode ga opet isusovci, do pada Papinske države 1860. Premda zbog mnogih teškoća kolegij nikada nije ispunio očekivanja osnivača, imao je važnu ulogu za Crkvu i kulturu katolika u Hrvatskoj, Albaniji i Bugarskoj, odgojivši mnoge misionare, župnike, biskupe i književnike. S područja današnje Đakovačke i Srijemske biskupije te iz Bosne u ovom su se kolegiju školovala i za svećenički poziv odgajala 44 mladića.
U članku se iznosi pregled više sustava obrazovanja arhivista u nekim europskim i izvaneuropskim zemljama te situacija u Hrvatskoj. Ne izlažu se potanko svjetska iskustva u ovom području; daje se tek ...presjek, svojevrsni izbor, koji se potom naslanja na domaću situaciju.
PDF
