Mineralni sastav plodova borovnica Konjević, Nikolina; Duralija, Boris
Pomologia Croatica,
03/2023, Volume:
26, Issue:
1-4
Journal Article
Open access
Početkom 21. stoljeća borovnice zbog svojih nutritivnih svojstava plodova postaju popularne među potrošačima, a što povećava njihovu potražnju. Kultivirane borovnice stoga zauzimaju sve veći značaj ...kako u svjetskoj tako i u hrvatskoj proizvodnji voća. Mineralni sastav plodova je važna komponenta koja utječe na kvalitetu plodova i njihovu nutritivnu vrijednost. U ovom radu napravljen je prikaz mineralnog sastava plodova borovnice, kao i nutritivne vrijednosti. Na temelju proučene literature utvrđeno je kako su u plodovima borovnice najzastupljeniji makroelementi dušik i kalij dok su kod mikroelemenata to mangan i željezo. Obrađeni su i najvažniji čimbenici koji imaju utjecaj na mineralni sastav borovnica, kao što su: sorta, klima, tlo, agrotehnički i pomotehnički zahvati. Odabirom i upravljanjem navedenih čimbenika moguće je povećati kvalitetu ploda, ali i utjecati na mineralni sastav plodova borovnica.
Blueberries are becoming increasingly popular among consumers at the beginning of the 21st century due to their nutritional properties, which increases their demand. For this very reason, cultivated blueberries are becoming increasingly important in both global and Croatian fruit production. The mineral composition of the fruit is an important component that influences the quality of the fruit and its nutritional value. In this paper, the mineral composition of blueberries and their nutritional value are presented. Based on the literature studied, it was found that the most abundant macroelements in blueberries are nitrogen and potassium, while the microelements are manganese and iron. The main factors that have an influence on the mineral composition of blueberries, such as: cultivar, climate, soil, agro- and pomo-techniques, are also addressed. By selecting and controlling the above factors, it is possible to increase the quality of the fruit, but also to influence the mineral composition of blueberries.
Pozadina istraživanja. Bobice sibirske borovnice najbogatiji su prirodni izvor antocijana, a njihovi se ekstrakti mogu upotrijebiti kao nutraceutici i sastojci funkcionalne hrane. Eutektična otapala ...koja sadržavaju sastojke prikladne za prehranu, odnosno one sa statusom GRAS (engl. generally recognized as safe), mogu poslužiti kao prirodna otapala, međutim, do danas nisu ispitana na bobicama sibirske borovnice. Stoga je svrha ovoga rada bila ispitati ekstrakciju antocijanina iz bobica sibirske borovnice pomoću eutektičkog otapala koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu. Eksperimentalni pristup. Primjenom ekstrakcije potpomognute ultrazvukom i eutektičnog otapala koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu dobiven je održiv, ekološki prihvatljiv postupak ekstrakcije. Pomoću metode odzivnih površina i Box-Behnkenovog statističkog plana ispitan je utjecaj promjene temperature i vremena ekstrakcije, omjera volumena otapala i mase uzorka te volumnog udjela vode u otapalu na ukupan udjel antocijana u bobicama. Rezultati i zaključci. Pri optimalnim uvjetima ekstrakcije (75 °C, 10 min, 50,4 mL/g i 90 % vode) predviđeni prinos ukupnog udjela antocijana u suhoj tvari bio je 21,2 mg/g, što je potvrđeno eksperimentom uz pogrešku od samo 7,2 %. Prinos ukupnih antocijana i njihov profil bili su slični onima dobivenim konvencionalnim organskim otapalima. Novina i znanstveni doprinos. U radu je po prvi put ispitana uporaba eutektičkog otapala prikladnog za primjenu u prehrambenoj industriji, a koje sadržava GRAS komponente, za ekstrakciju antocijana iz bobica sibirske borovnice. Dobiveni rezultati pokazuju da je eutektičko otapalo koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu prikladno za ekstrakciju antocijana u prehrambenoj industriji.
Uzgoj borovnica posljednjih nekoliko godina sve se više širi na području Republike Hrvatske te se bilježi uzlazan trend i na području Varaždinske županije. Zbog općeg stanja na tržištu te cijena ...tradicionalnih kultura, mnogi se poljoprivrednici odlučuju na uzgoj novih netradicionalnih kultura, ponajprije zbog visoke cijene ploda. Osim toga, borovnica dobro podnosi visoke i niske temperature. Prilikom uzgoja borovnicu napadaju brojni štetni organizmi, osobito bolesti i štetnici. Na borovnici se javljaju razne gljivične bolesti koje možemo podijeliti u dvije skupine, one koja napadaju korijen i izdanke: trulež korijena (Phytophthora cinnamomi), rak izboja (Neofusicoccum sp.) i pjegavost lišća (Septoria albopunctata) i bolesti koje napadaju cvjetne, generativne organe te plodove: mumifikacija cvjetova i plodova (Monilinia vacciniicorymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Glomerella cingulata, syn. Colletotrichum gloeosporioides). Od nabrojenih bolesti najveći problem na području Varaždinske županije izazivaju trulež korijena, pjegavost lista i siva plijesan, a osim bolesti javljaju se i štetnici, kao što su gusjenice mrazovca (Operophtera sp.), koje početkom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe, te dlakavi ružičar (Tropinota hirta). Borovnica zahtjeva laka i rastresita zemljišta, koja su idealna staništa za glodavce koji kopanjem hodnika pregrizaju korijenje i rade dodatne štete na biljkama. Značajne štete na zrelim plodovima borovnica rade i ptice, pa se treba pobrinuti o njihovu odbijanju iz nasada. Ako joj se osiguraju svi potrebni uvjeti za rast te ako se na vrijeme zaštiti od spomenutih štetnih organizama, ova kultura može biti dohodovna i dugovječna.
U Hrvatskoj nalazimo tri samonikle vrste roda Vaccinium te jednu stranu vrstu u uzgoju. Iako u svijetu
nailazimo na primjenu roda u krajobraznom oblikovanju, u Hrvatskoj je poznat uzgoj isključivo u
...prehrambene svrhe. Pregledom morfoloških, ukrasnih i uporabnih vrijednosti 14 vrsta borovnica i
brusnica (Vaccinium spp.) porijeklom iz različitih dijelova svijeta, analiziran je njihov potencijal i
specifičnosti za primjenu u krajobraznom oblikovanju. Sve analizirane vrste odlikuju se određenim
visoko reprezentativnim ukrasnim vrijednostima (habitus, proljetna i jesenja boja lista, boja stabljike,
cvjetovi i plodovi) i uporabnim svojstvima zbog kojih predstavljaju kvalitetne vrste za uporabu u
uređenju površina zelenila. S obzirom na svoja uzgojna svojstva, pogodne su za upotrebu u Hrvatskoj.
Mogu se koristiti u obliku pokrivača tla, živih ograda, bordura, ali i na samostalnim gredicama te kao
soliteri i u skupinama. S obzirom na jestive plodove kao dodatnu vrijednost, mogu se integrirati u tzv.
jestivi krajolik (engl. edible landscape), način estetskog oblikovanja površine zelenila jestivim biljnim
vrstama. Vrste roda Vaccinium najprikladnije su za uređenje privatnih vrtova i ograđenih javnih
prostora udaljenih od prometnica poput vrtova u sklopu dječjih vrtića i škola, domova za starije,
urbanih vrtova, parkova u ruralnim sredinama i slično.
Interesting records of one bush-cricket and two grasshopper species are reported from Croatia and Slovenia. Rhacocleis annulata Fieber, 1853 (Tettigoniidae: Tettigoniinae) has been reported for the ...first time from Croatia (Dubrava by Šibenik), as well as for Slovenia (Borovnica SW of Ljubljana); Eyprepocnemis plorans (Charpentier, 1825) (Acrididae: Eyprepocnemidinae) is reported for the first time for Croatia, also from Dubrava; and finally, the Xya pfaendleri Harz, 1970 (Tridactylidae: Tridactylinae) record from Dubrava represents the first record of this species from Dalmatia. Rhacocleis annulata and Eyprepocnemis plorans are known to be spreading through Europe, so these records contribute to the understanding of their dispersal in Southern Europe. Croatian Orthopteran fauna now counts, with two species added, 187 species, while Slovenian Orthopteran fauna now counts, with one species added, 158 species.
Cilj ovog istraživanja bio je razviti protokol za mikrorazmnožavanje triju kultivara sibirske borovnice "Kalinka", "Polar Jewell" i "Balalaika". Medij Driver i Kuniyuki (DKW) s različitim vrstama i ...koncentracijama biljnih hormona korišten je za multiplikaciju izdanaka. Za in vitro ukorjenjivanje korišteni su medij Driver i Kuniyuki (DKW) te medij Murashige i Skoog (MS) s različitim koncentracijama indol 3-maslačne kiseline (IBA). Najviša stopa multiplikacije je postignuta na DKW mediju sa 4 mg L-1 6-benzilaminopurina (BAP) i 1 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA) kod kultivara "Balalaika" i "Polar Jewel", dok je kod kultivara "Kalinka" najviša multiplikacija postignuta na DKW mediju s 2 mg L-1 6-benzilaminopurina (BAP) i 0.5 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA). Najbolje ukorjenjivanje mikro izdanaka postignuto je na DKW mediju s 1 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA).
Borovnica sadrži niz tvari koje su važne za ljudsko tijelo te mogu spriječiti kardiovaskularne bolesti, zaštititi mrežnicu i poboljšati stanje krvnih žila. Antocijanin, ekstrahiran iz borovnice, može ...aktivirati mrežnicu, ojačati vid, smanjiti serumski kolesterol, triglicerid i lipoprotein visoke gustoće te zaštititi tkivo stanica od radikalske oksidacije; dakle, borovnica je važna znanstvenicima diljem svijeta. Kako bi se istražili učinci čimbenika kao što je volumni omjer etilnog alkohola pri ekstrakciji antocijanina i tehnologija odvajanja, antocijanin je u ovoj studiji ekstrahiran i odvojen iz borovnice etanolom. Otopina za ekstrakciju je zatim pročišćena makroretikularnom smolom radi ispitivanja učinaka koncentracije etanola i doziranja eluenta na ekstrakciju antocijanina tijekom čišćenja. Rezultati istraživanja pokazali su da su volumni udjel etanola od 60 %, maseni omjer čvrste tvari i tekućine od 1 : 10 i ultrazvučna kupelj pri 60 °C najbolji uvjeti za ekstrakciju antocijanina. Najbolji uvjeti za pročišćavanje bili su 95 % etilnog alkohola koji je bio zakiseljen s 0,3 % klorovodične kiseline i 70 ml eluenta. Ovaj rad daje referenciju za primjenu etanola u ekstrakciji antocijanina.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Urbanistična ureditev, makete, nova šola, hotel MANTOVA; stara šola (ali občina), načrti, bloki, hiše, ...stanovanjsko naselje, stari del z usnjarno, naselje individualnih hiš, BOROVNICA (ostanek stebra starega mostu - viadukta, hlodi na deponiji lesne tovarne, žage).
Med manjša mesta, ki so v povojnih letih zabeležila hiter gospodarski razvoj štejemo tudi Vrhniko. Razvoj vrhniškega gospodarstva predvsem lesne in usnjarske industrije ter nekaterih obrtnih dejavnosti, je pospešil tudi rast same Vrhnike, ki šteje danes že okoli 4 tisoč prebivalcev. Prav na osnovi nadaljnje rasti in razširitve industrije je zasnovan 30-letni perspektivni urbanistični program razvoja Vrhnike, ki naj bi se v tem razdobju razvila v mesto z 8 tisoč prebivalci. Medtem ko stoji vrsta javnih in upravnih zgradb - kot so poslopje občinske skupščine, hotel Mantova, stara osemletna šola, mlečna restavracija in drugo - ob glavni prometni žili - Tržaški cesti, kjer tvorijo staro mestno jedro, pa se bo po perspektivnem urbanističnem načrtu razvil nov poslovni in družbeni center mesta na Klisu. V novem centru sta že zgrajena banka ter dom jugoslovanske ljudske armade. Naslednji objekt novega centra bo trgovska in stanovanjska stavba, ki jo že gradijo. Ob njej bo dobil prostor tudi nov vrhniški hotel.
Ob poslovnem in družbenem centru na Klisu bo rastel tudi osrednji stanovanjski predel, ki bo tvoril novo mestno središče.
Pri perspektivnem načrtovanju so mislili urbanistični tudi na razvoj industrije. Kot predvideva urbanistični, pa tudi gospodarski načrt vrhniške občine, se bo obseg tamkajšnje industrije povečal z dograditvijo in razširitvijo že obstoječih objektov usnjarske industrije na vasi in lesne industrije na Verdu pri Vrhniki.
Ko govorimo o gospodarstvu vrhniške občine, ne smemo pozabiti na nekaj kilometrov oddaljeno Borovnico, katere razvoj je tesno povezan z razvojem vrhniške industrije. Po 30- letnem urbanističnem programu, se bo Borovnica razvila v manjše samostojno mestno naselje, z vrsto javnih stavb, kot so že obstoječa osemletna šola, nov zdravstveni dom, nadalje krajevni urad, dom družbenih organizacij, pošta, trgovski center in servis družbene prehrane. K razvoju Borovnice bo nedvomno največ pripomoglo povečanje kapacitet tamkajšnje lesne industrije.- Information:- Presenting an urban regime with models, new schools, hotels drawings, blocks, houses, residential area and the old part.- Original language summary:
Prikaz urbanistične ureditve mesta z modeli, novo šolo, hotelom, načrti, blokovsko-stanovanjskim naseljem in starim delom mesta.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Uzgoj duda i borovnice u Turskoj Ercisli, Sezai; Celik, Huseyin
Pomologia Croatica,
04/2009, Volume:
14, Issue:
4
Journal Article
Open access
Turska je jedna od najznačajnijih zemalja na svijetu sa stajališta genetskih izvora voća i proizvodnje voća. U Turskoj se uzgaja oko 100 vrsta voća uključujući gotovo sve bjelogorične vrste, te ...većinu suptropskog i nešto tropskog voća. Među voćem, bobičasto voće, uključujući grožđe, iznosi 25% ukupne proizvodnje voća u zemlji. Najvažnije bobičasto voće u smislu količine proizvodnje iza grožđa su jagode (prosječna godišnja proizvodnja 200,000 tona). Dud se uzgaja po čitavoj Turskoj ali je češći na sjeveroistoku, jugoistoku i središnjoj Anadoliji između 0 i 1500 m iznad razine mora. Zemlju predstavljaju četiri vrste duda: Morus alba, Morus nigra, Morus rubra i Morus laevigata. U Turskoj se dudovo drveće uzgaja samo radi proizvodnje voća u usporedbi sa zemljama-glavnim proizvođačima duda kao što su Indija, Kina itd. koje upotrebljavaju drveće duda za lišće radi proizvodnje svile. Interes za uzgoj duda u Turskoj raste iz godine u godinu. Područje Crnog mora,sjeveroistočni dio Anadolije, jedno je od glavnih centara germplazme nekoliko vrsta Vacciniums i Vericaceous biljaka. Kavkaska borovnica (Vaccinium arctostaphylos), borovnice (Vaccinium myrtillus i Vaccinium vitis-idea) prirodno rastu u šumama i na visoravni već stoljećima. Međutim, komercijalni uzgoj borovnice primjenom visoke grmolike sjeverne borovnice započeo je 2000. godine ovog stoljeća.
Jagoda je jedan od najvažnijih usjeva u pokrajini Huelva, jugozapadna Španjolska. Više od 90% nacionalne proizvodnje dobiva se na tom području, što znači preko 36% ukupne proizvodnje EU. U sezoni ...2997-2008. površina namijenjena tom usjevu procijenjena je na preko 6,000 ha a proizvodnja na 240.000 tona. Najviše upotrebljavan kultivar jagode bio je Camarosa (70%), a slijedili su Candonga (12%) manjih prinosa ali bolje kakvoće voća, zatim Festival (12%) Ventana (2%) te druge manje varijante kao Chiflon i Coral. Površina malina za 2007-2008 procijenjena je na oko 1.330 ha s povećanjem preko 2.5% u usporedbi s prethodnom sezonom.Većina biljaka za nasade se razmnaža u rasadnicima niskog rasta unutar područja proizvodnih nasada i samo malen broj biljaka dolazi iz rasadnika biljaka visokog rasta na sjeveru Španjolske. Najčešći kultivar je Glen-Lyon s više od 90% površina. Razvoj nasada borovnice u Helvi također je važan za to područje zadnjih pet godina.Trenutačno više od 750 ha pokriva ova kultura ali samo 26 ha je pod ekološkom proizvodnjom a 90% te površine nalazi se u selu Almonte. U Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgiju, Nizozemsku i Švicarsku izvozi se 95% proizvodnje borovnica. Rani kultivari kao Misty, Sharpblue i O Neal naširoko se upogrebljavaju (70%) ali isto tako i kultivari koji dozrijevaju sredinom sezone kao Star mogu se naći u ovom području. Sezona izvoza počinje u veljači i traje do lipnja,ali branje za trgovinu obično se odvija u travnju, svibnju i lipnju.Svaki kultivar ima drugačiju sezonu branja a to razdoblje može trajati 45 dana. )
PDF
