The author in this paper considers the aspects of Marcuse’s undrestanding of culture, in the first place his analysis on relations between culture and civilisation. That relation, judged by Marcuse, ...is decisive for understanding the position of culture in modern civil society. Marcuse showed, including the dialectic relation between Culture and Civilisation, how certain demands which are imanent for Culture are being neutralized by “civilisation mechanisms” and how they become exalted, but not obligatory.
The concept of civilizations plays an important role in the current scientific literature. Some authors select a particular number of civilizations. For other authors it is an open question how many ...civilizations exist: the answer depends on the criteria applied. The paper discusses the concept of the borderland civilization that relates to the countries (space) and people (cultural communities living in this space), situated “between” the two “key cultural groupings” (in Samuel Huntington’s sense) and inevitably combines some features from both of them. The author argues that, firstly, the population on today’s Polish-Lithuanian-Belarusian border constitutes a particular borderland civilization where the local identity dominates over national or ethnic identities. Although other identities might be in use here, the population of this borderland region primarily considers itself as “local” where multiethnic, multi-cultural and multi-religious communities have existed for centuries. Secondly, the current Belarus itself can be viewed as a case of a borderland sub-civilization: throughout its history it has been constantly influenced by Latin (Western) and Byzantine (Eastern) civilizations that resulted in Belarusian cultural pluralism, high level of religious and ethnic tolerance, and local self-identification of the population. Therefore, there is no “choice” for Belarus to belong to one “pure” civilization: it is destined to exist in the borderland. From this approach, current Belarus is not “civilization outskirts”: it is a subcivilizationwith all the attributes such as culture, values, ideas of history, and supra-national socio-cultural community of people.
Cilj istraživanja opisanoga u ovome radu bio je ispitati prednosti Erasmus+ programa i promišljanja studenata o vlastitim iskustvima tijekom provedenoga vremena na Erasmus+ razmjeni studenata, s time ...da je težište na kulturnom aspektu. Kako bi se dokazala važnost programa Erasmus+, najprije je bilo potrebno pobliže objasniti i proučiti što je to kultura. Zatim je bilo potrebno proučiti kulturnu svjesnost i međukulturno učenje kao posljedice iskustva razmjene, i to s gledišta osoba različitih kulturnih pozadina. S tom svrhom sastavljen je upitnik koji je ispunilo 100 studenata iz 22 različite države, uključujući i Hrvatsku. Rezultati su pokazali kako su ispitanici naučili vrlo mnogo i o kulturi same države u kojoj su bili, a isto tako i o kulturi drugih sudionika programa. Najviše je ispitanika odgovorilo kako su tijekom mobilnosti osjetili razliku između vlastite i tuđe kulture i istaknuli su koristi koje će zbog spomenutoga iskustva imati u budućnosti. Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti kako je program Erasmus+ važan i koristan što se tiče shvaćanja i prihvaćanja tuđih kultura te da osobe koje su imale priliku sudjelovati u programu osjećaju prednosti, kako u svom osobnom razvitku tako i u povećanim mogućnostima za uspjeh u budućnosti.
Razvoj ljudske civilizacije kontinuirani je proces oponašanja i stvaranja temeljen na razmjeni. Većina povijesnih istraživanja provodi se kvalitativno, zbog čega su povijesne interpretacije nerijetko ...pristrane, s osobnim ili subjektivnim stajalištima. U tom pogledu Biblija je najčitanija knjiga u povijesti te su komparativne studije često rađene zbog njezinih sličnosti s mitovima drevnih civilizacija. Ova studija kombinira kvalitativnu i kvantitativnu analizu kako bi analizirala međuodnos između mita i Biblije. Točnije, analiza intertekstualnosti provedena je na osnovi epizode velikog potopa u mezopotamskom Epu o Gilgamešu i biblijskom Postanku. Analiza pravila asocijacija temeljena na rudarenju teksta i analiza oblaka riječi kombinirane su kako bi se to potvrdilo. Kao rezultat analize intertekstualnosti, potvrđeno je da je otkriven međuodnos između Epa o Gilgamešu i Biblije, a kao rezultat rudarenja teksta, povezanost se može provjeriti u analizi intertekstualnosti. Slijedom rezultata studija predlaže istraživačku metodu za proučavanje civilizacijske razmjene objektivnim pristupom tijeku i usmjerenosti razmjene među civilizacijama u drevnim mediteranskim regijama. Štoviše, uz studije civilizacijske razmjene, predložena je praktična konvergentna istraživačka metoda za studije u područjima humanističkih znanosti, regionalnih studija i povijesti.
Tendencija ovog teksta jest preispitati etničko podrijetlo Makedonaca, odnos Makedonaca prema liku Aleksandra Makedonskog u nacionalnoj memoriji i pisanoj, umjetničkoj i znanstvenoj literaturi, da bi ...se na temelju „preispitivanja prošlosti“ došlo do današnje makedonske zbilje. Autor u tekstu zauzima stav da su Makedonci slavenskog podrijetla, da u njihovoj etnogenezi ima elemenata svih onih civilizacija koje su obitavale na tim prostorima, pa tako i antičko-makedonske. Analizirajući političku sadašnjicu Makedonije autor iskazuje svoje stavove i promišljanja o njenoj budućnosti.
Heraklit, jedan od najstarijih grčkih filozofa, od čijeg učenja su ostale sačuvane samo nepovezane izreke, rat poima kroz dvojnosti, što nam daje mogućnost za bolje razumijevanje tog negativno ...konotiranog pojma. Heraklitovo promišljanje rata dovodi do dimenzioniranja područja borbe. Borba ili nužnost zavade i sukoba, prema Heraklitu, neizostavni su faktor za funkcioniranje svijeta. U ovom radu razmatramo Heraklitove fragmente u kojima promišlja o ratu.
Ljudska povijest je prešla je dalek put. Naš moderni svijet isprepleten je mrežom različitih društvenih institucija koje imaju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Sociolozi odavno proučavaju ove ...društvene strukture, ali ekonomisti su dugo ignorirali društveni okvir u kojemu 'racionalan čovjek' nastoji ostvariti i zaštititi svoje osobne interese. U radu se, u retrospektivi, analizira razvoj društvenih struktura od ljudske civilizacije do homo economicusa. Također se pokušava istaknuti uloga zajednice u društveno-ekonomskoome razvoju.
PDF
