U radu su navedeni novi, do sada neobjavljeni lokaliteti triju rijetkih i floristički zanimljivih NATURA 2000 vrsta na području sjeverozapadnih Dinarida u Hrvatskoj. Novi lokaliteti vrste Pulsatilla ...grandis Wender. zabilježeni su na planinama u zaleđu grada Rijeke, iznad Vinodola te na području srednjeg Velebita. Genista holopetala (Koch) Bald. pronađena je na novim lokalitetima na planinama u zaleđu Rijeke i iznad Vinodola, dok su novi mikrolokaliteti vrste Cypripedium calceolus zabilježeni na području južnog Velebita. Podaci o novim lokalitetima predstavljaju značajan doprinos budućim istraživanjima ovih triju vrsta koja su neophodna za njihovu adekvatnu zaštitu i moguću uspostavu monitoringa nad njihovim prirodnim populacijama. Također, utvrđeno je da zaraštanje prirodnih travnjačkih staništa drvećem i grmljem trenutno predstavlja najveću opasnost za populacije vrsta P. grandis i G. holopetala.
Genetski markeri omogućuju nam uvid u srodstvene odnose divljih životinja kod kojih je takve podatke gotovo nemoguće prikupiti izravnim promatranjem. Podaci o srodstvenim odnosima neophodni su za ...analize reproduktivne uspješnosti, parenja u srodstvu, selekcije i protoka gena. Dinarska populacija euroazijskog risa (Lynx lynx) uključuje risove u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Vrsta je zakonom zaštićena u sve tri zemlje, te populaciju ugrožavaju nedostatak genske raznolikosti i krivolov. Analizom srodnosti 91 genotipa, na 19 mikrosatelitskih lokusa, dinarske populacije risa dobili smo podatke o obiteljskim skupinama u kojima potomci dijele jednog ili oba roditelja. Ukupno 21 od 29 analiziranih potomaka (72%) čiji su uzorci prikupljeni u razdoblju od 2000 do 2010. g. međusobno su povezani srodstvenim odnosima, potvrđujući nisku brojnost populacije i prisutnost parenja u srodstvu.
Tijekom srednjega trijasa na području Vanjskih Dinarida tektonika povezana s
otvaranjem Tetiskog oceana dovela je do značajne diferencijacije taložnih okoliša. Istovremeno
su egzistirala izdignuta ...područja sa značajkama subaerske vulkanske aktivnosti i trošenja
starijih stijena te njihova pretaloživanja, kao i plitkomorski prostori obilježeni karbonatnom
sedimentacijom te dublja, pelagička morska korita u kojima su taloženi različiti sedimenti
uključujući i vulkanoklastične i vulkanske stijene. Cilj provedenog istraživanja je bio definirati
i opisati srednjetrijaske vulkanoklastične naslage, odrediti njihov stratigrafski položaj u
Vanjskim Dinaridima, definirati taložne okoliše u kojima su nastale, geokemijskim podacima
povezati ih s geotektonskim okolišem u kojem je nastala magma koja je producirala
vulkanoklastične naslage te usporediti razvoj prostora Vanjskih Dinarida s okolnim prostorima
zapadnog Tetisa. Analizirane su petrološko-sedimentološke, mineraloške i geokemijske
karakteristike vulkanoklastičnih naslaga s pet lokaliteta u Vanjskim Dinaridima (Donje
Pazarište i Jovanović Draga u okolici Gospića, Bosansko Grahovo u Bosni i Hercegovini,
Zelovo u blizini Sinja, i Plavno u blizini Knina). Mikropetrografskim metodama određeni su
facijesi istraživanih stijena i mehanizmi njihova postanka čime je omogućena rekonstrukcija
taložnih okoliša. Analizama konodontnog materijala biostratigrafski je određena starost te je
postavljen vremenski okvir taloženja vulkanoklastita srednjega trijasa. Geokemijskim
analizama dobiveni su podaci koji su korišteni za klasifikaciju istraživanih stijena, odredbu
geotektonskog okvira i porijekla magme iz koje su nastale vulkanoklastične naslage, te je
omogućena rekonstrukcija petrogenetskog modela u srednjem trijasu Vanjskih Dinarida.
Vulkanoklastične naslage srednjega trijasa nastajale su u kopnenim i marinskim okolišima.
Većina istraživanih lokaliteta ima obilježja dubljevodne pelagičke sedimentacije. Taloženje
ovih naslaga u Vanjskim Dinaridima vezano je za prijelazni interval iz anizika u ladinik, kao i
u većini okolnih prostora zapadnog dijela nekadašnjeg Tetiskog oceana. Geokemijska obilježja
vulkanoklastičnih i vulkanskih stijena ukazuje na kalcijsko-alkalijsku magmu kontaminiranu
krustalnim materijalom nastalu u složenom geotektonskom sustavu. Sedimentološka obilježja
istraživanih vulkanoklastita i s njima udruženih sedimentnih stijena dokazuju postojanje
nepotpuno razvijenih malih riftnih sustava.
In the Middle Triassic times, the External Dinarides were a part of the Western Tethyan
domain (Haas et al., 1995; Stampfli & Borel, 2002; 2003; Scotese et al., 2004). A deposition of
the Early Triassic low energy carbonate-siliciclastic sediments of the epeiric ramp (Aljinović
et al., 2014) was interrupted in the Middle Triassic by vigorous and extensive tectonic activity
related to the opening of the Tethyan Ocean. Tectonic activity was accompanied by volcanism
and formation of volcanic and volcaniclastic rocks. These tectonic movements caused the
differentiation of the relief, thus forming different rift related tectonic structures. Some tectonic
blocks were uplifted and prone to subaerial erosion while others were subsided and developed
different deep marine, pelagic facies. All depositional environments were under the influence
of volcanic activity. However, some areas experienced long lasting shallow marine, mostly
carbonate sedimentation. The Middle Triassic volcanic and volcaniclastic rocks were
investigated by various authors (e.g. Poljak & Tajder, 1948; Lugović & Majer, 1983; Pamić,
1984; Marci et al., 1991; Trubelja et al., 2004; Garašić et al., 2006; Preglej, 2006; Hrvatović et
al., 2011; Aljinović et al., 2011). Some of them pronounced the controversial relation between
the geochemical data of volcanic rocks and geotectonic setting in the Middle Triassic (Lugović
& Majer, 1983; Pamić, 1984; Trubelja et al., 2004; Garašić et al., 2006). That resulted in the
unambiguous interpretation of the magma origin. Geochemical data all indicate calc-alkaline
magma composition, which is more common in the subduction areas than in rift zones. The
typical Middle Triassic rift related magmatic rocks (ophiolites) are still not found in the External
Dinarides.
The aim of this dissertation is to present the petrological, sedimentological,
stratigraphical and geochemical data of the investigated volcaniclastic rocks and to unravel its
genesis and origin. Therefore, volcaniclastic rocks at five localities in the External Dinarides
were investigated. The field methods included recording the sedimentary sections in which
different volcaniclastic rocks crop out. Petrographical methods were used to analyse
micropetrographic composition (in thinsections) and differentiate sedimentary facies based on
the lithology and depositional processes. The differentiation of the facies allowed
reconstruction of the depositional mechanisms and prediction of the sedimentary model for
each of the investigated localities. Carbonate sedimentary rocks associated with the
volcaniclastics served for conodont analysis that enabled the biostratigraphic constrains of the
volcanic activity. The high-resolution conodont biostratigraphy also enabled the correlation of
the investigated sequences. Geochemical analysis aimed to determine the magma composition
and according to that interpret geotectonic position of the investigated area.
In Lika, part of the Velebit Mts., the five small localities were investigated adjacent to
the village Donje Pazarište. In all five localities, the different volcaniclastic deposits were
recorded in different sedimentary sequences. The three sedimentary sequences, called Donje
Pazarište 1, Donje Pazarište 2 and Donje Pazarište 3 form almost continuous 97 m thick
succession with six different facies: Flysch facies (FF), Carbonate shale facies (KS),
Syneruptive resedimented pyroclastic facies (FSP), Platy limestone and pyroclastic facies
(FPV), Limestone breccia facies (VB) and Slumped limestone, chert and pyroclastic facies
(FSV). Near the investigated sections (Donje Pazarište 1, 2, 3) the Pyroclastic flow facies (FPT)
was determined (similarly as investigated by Preglej, 2006). The whole sequence has the
characteristics of deposition in the open marine, pelagic environment. The beginning of the
sequence was influenced by Flysch facies (FF) deposited by turbidity currents. Flysch facies
was conformably overlain by Carbonate shale facies (KS) slightly influenced by deposition of
pyroclastic material. Syneruptive resedimented pyroclastics (FSP) were redeposited from
relatively shallow parts of the depositional area to the deep pelagic areas via pyroclastic
turbidity currents. Deposition of the Platy limestone and pyroclastic facies (FPV), indicates
shallowing of the environment envisaged by prevalence of limestones. Limestone breccia facies
(VB) occassionaly occurres in the sequence and imply periods of intense tectonic activity.
Slumped limestone, chert and pyroclastic facies (FSV) was deposited in pelagic environment
influenced by the deposition of pyroclastic material primary sedimented through water settled
fall out on slopes. The sequence was strongly influenced by tectonic activity and tectonic block
movements. The Pyroclastic flow facies (FPT), located in vicinity of the youngest strata of the
Donje Pazarište section, has the characteristics of subaerial emplaced ignimbrite flow, as does
the same facies in the vicinity of the village Brušane, in the foothill of Vinac. Lithological
similarities of these rocks allow the interpretation that they possibly represent a unique
pyroclastic flow generated by pyroclastic column collapse and subaerial of shallow marine
emplacement. The time constraint of this facies is unfortunately missing due to lack of conodont
species in the associated shallow water limestones.
In the same area, the recorded profile Jovanović Draga consists completely of
volcaniclastic deposits (81 m thick) that are associated with the olivine basalt of Coherent facies
(KF). Among volcaniclastics, the Hyaloclastic facies (HF) was differentiated. It was formed by
autoclastic processes and limited pyroclastic activity. Fragments formed by autoclastic
processes were mixed with fragments of carbonate rocks probably formed by fragmentation of
the lithified carbonates during magma ascent. Explosive eruption was restricted due to water
depth that limited the spread of pyroclastic material (dominantly volcanic glass shards).
The recorded profile near the village Bosansko Grahovo (Bosnia and Herzegovina),
consists of 79 m thick dominantly autoclastic deposits. Four different volcaniclastic facies were
determined. The base of the profile is represented by the significant Limestone peperite facies
(FVP). It consists of bioclastic peckstones-weckstones with thin-shelled bivalves and
radiolarians indicating emplacement of hot lava in the pelagic environment. The Limestone
peperite facies is conformably overlain with the Pyroclastic flow facies (FPT), followed by a
Hyaloclastic facies (FH) divided into three lithotypes: resedimented basalt-andesite
hyaloclastite (Pba), in situ basalt hyaloclastite (ISb) and resedimented basalt hyaloclastite (Pb).
The top of the sequence is characterized by the occurrence of the Breccia-conglomerate peperite
(FBP). The facies distribution possibly represents both, the lateral and the vertical exchange of
recorded facies. According to the fossil content in the limestone parts of the peperite, the
sedimentary environment is determined as pelagic. Pyroclastic flow facies in this profile is
represented by a small volume ignimbrite formed in the low fountaining volcanic vent and was
constantly in contact with warm ascending magma throughout the emplacement time.
Hyaloclastic facies (FH) was formed by quenching fragmentation of the coherent facies. The
accurence of in situ basalt hyaloclastite is closely associated with the coherent facies of the
same compos
Objavljuju se prvi podaci o nalazima danjeg leptira Colias caucasica balcanica u Hrvatskoj. Nalazi na planini Dinara godine 2010. i 2011. su najzapadnije točke u rasprostranjenju vrste. Za razliku od ...jugoistočnog Balkana gdje je rasprostranjenost C. caucasica balcanica uglavnom u pretplaninskom pojasu, većina dosad objavljenih nalaza iz Dinarida je ograničena na gorski pojas, odnosno na travnjake i šumske čistine unutar pojasa bukovih šuma na nadmorskim visinama između 1.000 i 1.600 m n/m. Tijekom istraživanja leptiri su na planini Dinari opažani od sredine lipnja do sredine srpnja. Ovim nalazom broj poznatih danjih leptira u Republici Hrvatskoj je povećan na ukupno 195 vrsta. Prikazan je i pregled povijesnih podataka za čitavo područje Dinarida uz neke još neobjavljene podatke iz muzejskih zbirki.
Od samih početaka svog istraživačkog djelovanja, koje započinje od 1946. godine, Mirko Malez ističe se kao iznimno aktivan i produktivan speleolog. U okviru speleoloških istraživanja, osim osnovnog ...speleološkog rekognosciranja, fizičkog istraživanja speleoloških objekta i izrade topografskih nacrta. Kako je bio geolog, bavio se i drugim specijalističkim istraživanjima: geologijom, geomorfologijom, genezom, hidrologijom, tektonikom, arheološkom i paleontološkom prospekcijom, mikroklimatskim odnosima, biospeleologijom i drugim. Većinu svojih istraživanja je fotodokumentirao, što danas predstavlja važan stručni i povijesni dokument njegovih speleoloških istraživanja. Bavio se: izradom katastra, analizom povijesti speleologije, poticanjem i publiciranjem speleološke publicistike i drugim. Zato ne čudi da se među 425 publikacija, od kojih više od polovice izvornih znanstvenih radova, velika većina odnosi na razne aspekte speleološke problematike. Njegova speleološka istraživanja obuhvatila su područje današnjih samostalnih država: Bosna i Hercegovina, Crna gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija, u kojima je istraživao oko 1000 speleoloških objekata, od čega daleko najveći broj na području Hrvatske. U okviru publikacija ističe se sustavni prikaz godišnjih speleoloških istraživanja, koje za razdoblje od 1952. pa do 1974. godine, dakle za pune 23 godine, objavljuje u Ljetopisu JAZU. Brojna su monografska djela u kojima su sustavno speleološki obrađena pojedina područja Hrvatske: Ravna gora kod Varaždina, Istra, Učka, Ćićarija, otoci Iž i Ugljan, područje Cetine, Bitelićka zaravan, jugozapadna Lika, Melnica kod Senja, Buško Blato, Glamočko i Duvanjsko polje, područje između Popovog polja i Dubrovnika, zaleđe Rijeke te druga. Treba istaknuti i brojne publikacije manjeg opsega u kojima su obrađeni pojedini značajni speleološki objekti: Velika pećina, Vindija, Veternica, Đulin ponor, Medvedica, Strašna peć, Hajdova hiža, Ledenica, Drenovac, Sušičke jame kod Triblja, Đurkovina, Romualdova špilja, Šandalja, Druška peć, Vergotinova peć, Pazinski ponor, Bijambarske pećine, Gospodska špilja, Bezdanjača kod Vrhovina, Vjetrenica, Modrića špilja, Velika pećina na Medvednici, Medvjeđa špilja na Lošinju, Čampari jama na Cresu, Jopićeva špilja, Sparožna špilja, Baba špilja na Biokovu, Megara pećina i brojne druge. Konačno, u njegovom opusu posebno se ističu monografska djela o speleološkim objektima Učke i Ćićarije u Istri, speleološkim objektima jugozapadne Like, špilji Veternici kod Zagreba te o Cerovačkim špiljama kod Gračaca. U okviru svojih speleoloških djelatnosti radio je na sustavnom istraživanju povijesti speleologije u Hrvatskoj, na usavršavanju speleološke dokumentacije, ali i na speleološkoj publicistici. Tako je 1953. godine bio jedan od pokretača časopisa Speleolog, prvog speleološkog časopisa na području Hrvatske i tadašnje Jugoslavije. Bio je jedan od organizatora Drugog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Splitu i Dalmatinskoj zagori 1958. godine te glavni organizator Devetog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Karlovcu 1984. godine, za koji je bio glavni urednik impozantnog Zbornika radova na gotovo 900 stranica. Ovakvo opsežno i sustavno speleološko djelovanje uvrštava akademika Mirka Maleza među najistaknutije hrvatske speleologe.
Već dugi niz godina evaporitne naslage mezozojske starosti na području jadranskih otoka i poluotoka (vanjski Dinaridi) zaokupljaju pažnju geologa istraživača. Ovim radom su prikazani naftno-geološki ...podaci, koji omogućuju veću sigurnost kako bi se moglo točnije nego dosad planirati istraživačke radove u cilju lociranja novih, vrlo dubokih istraživačkih bušotina na pojedinim dijelovima jadranskih otoka i poluotoka (slike l, 2, 3, 4 i 5).
To je područje anhidritno-karbonatnog kompleksa, a naročito u području južnootočkog mezozojskog bazena, gdje su bušotinom Brač-lß određene pojave ugljikovodika od C1-C5, te izmjeren tlak od 1 100 bara. Time se potvrđuju ranija saznanja, da naslage s anhidritnim pokrivačem (izolator) predstavljaju zatvorene naftno-geološke cjeline s visokim tlakom i temperaturom, te ekonomski značajnim količinama ugljikovodika.
Dano je mišljenje o pojavama sumporovodika u anhidritno-karbonatnom kompleksu i njegovom lošem djelovanju na ljudski organizam, a također i na razornu izmjenu kristalne rešetke u čeliku.
Prikazani su i dijapiri na južnom rubu južnootočkog mezozojskog bazena, njihov utjecaj na formiranje pojedinih otoka i mogući utjecaj na nafto-plinonosne odnose u tom bazenu (slika 5).
U radu su utvrđene temeljne strukturno-geomorfološke značajke gorskoga hrpta Rilića, koji predstavlja konformnu morfostrukturu Vanjskih Dinarida. Unutar gorskoga hrpta, na temelju orografskih i ...strukturnih kriterija izdvojeni su manji gorski blokovi. U strukturnogenetskom smislu Rilić predstavlja borano-navlačno blokovsku morfostrukturu, koja je izdignuta tijekom mlađe neotektonske etape razvoja. U skladu s dominacijom karbonatnoga stijenskoga kompleksa dominira krški reljef. Na intenzitet korozijskih procesa bitno su utjecali geološka struktura i mlađi tektonski pokreti. Na strmcima gorskoga hrpta, posebno prema jugozapadu, vodeću ulogu u oblikovanju reljefa imaju gravitacijski padinski procesi (osipanje, urušavanje) te procesi jaruženja i spiranja.
Trijaski karbonatni slijed Krških Dinarida istaložen je na prostranstvu južnog Tetisa. Facijesna analiza i prostorna korelacija tog slijeda naslaga upućuje na regionalnu kopnenu fazu koja je tijekom ...Trijasa zahvatila ovaj prostor. Svojim regionalnim pružanjem, ova kopnena faza se sagledava kao posljedica tektonski izazvanog izdizanja prostranog platformnog područja, a što je uzrokovalo izrazito okopnjavanje i izrazit prekid dotadašnjeg taložnog režima, čime su nastali taložni diskonformiteti i/ili različiti tipovi kopnenih taložnih slijedova. Predstavljena su dva geodinamska scenarija; a) scenarij regionalnog, istovremenog izdizanja prostranog platformnog područja; i b) scenarij vremenom i intenzitetom različitog izdizanja prostranog platformnog područja. Tijekom Norika, to dotad izdignuto i izloženo platformno područje bilo je preplavljeno i prekriveno plitkovodnim karbonatima plimne zone, označavajući početak prostranog i dugotrajnog taložnog režima izolirane karbonatne platforme.
