Članak analizira dva moguća pristupa modeliranju ekonomskih sistema. To su ekonometrijski pristup i pristup preko ideja sistemske dinamike. Prvi se šire primjenjuje i u svjetskoj i domaćoj praksi. ...Ekonometrijski pristup temelji se na realnim, mjerljiivm činjenicama. Zato ovdje postoji trajan zahtjev za više podataka, za boljim mjerenjem, za novim podacima. Ekonometrijski pristup ekonomskim modelima odražava shvaćanje da je svijet u suštini dualan i otvoren. Kako ulazi iz okruženja u sistem mogu biti vrlo specifični, ekonometrijskim modelima istražuju se osobitosti, a manje sličnosti različitih situacija. Sistemska dinamika kao potencijalni pristup modeliranju ekonomskih sistema polazi od stajališta da kvantitativni podaci čine manji dio onoga što znamo, pa se oslanja na razne izvore podataka. Ona, nadalje, nastoji objasniti ponašanje vidljivih dinamičkih varijabli sistema strukturom sistema u čijoj su osnovi brojne petlje informacijskih povratnih veza. U strukturi modela sistemske dinamike jasno se pravi razlika između varijabli stokova i varijabli tokova. Sistemska dinamika polazi od pretpostavke da su sistemi prvenstveno zatvoreni, pa se pažnja u ovim modelima poklanja generalnim reakcijama na generalna uznemirenja, te dinamičkom ponašanju reakcija, a ne konačnom stanju sistema.
Perspektive ekonomskog rasta tranzicijskih zemalja temelje se na neoklasičnoj teoriji rasta i hipotezi uvjetne konvergencije. Većina ranijih ekonometrijskih istraživanja konvergencije pretpostavlja ...da je tehnološki rast posljedica napretka znanja, a ne specifičnost pojedine zemlje. Modeli se temelje na tvrdnji da su razlike u razinama dohotka i stopama rasta među zemljama posljedica razlike u tehnologiji. Takav pristup nije u skladu s procesima globalizacije, ekonomske integracije i tehnološke razmjene s kojima smo danas suočeni. Međunarodni transfer tehnologije je osnovni mehanizam preko kojega regionalna integracija utječe na rast. Tehnološka se razmjena ostvaruje kupnjom proizvoda u kojima su ta dostignuća ugrađena, prihvaćanjem novih ideja, organizacijskih struktura i poslovnih operacija. Tehnološki je napredak sada ugrađen u kapitalu i radu. Najnovija istraživanja pokazuju da siromašne zemlje ne uvode suvremene kapitalne proizvode iako su im dostupna jer radna snaga ne raspolaže potrebnim znanjima i vještinama za njihovo produktivno korištenje. Razmatrajući još i institucionalno i ekonomsko restruktuiranje kroz koje moraju proći u procesu pristupanja EU, europske tranzicijske zemlje imaju povoljne uvjete za postizanje brzog rasta produktivnosti posebno s aspekta nove ekonomije. Perspektive europskih tranzicijskih zemalja leže i u rastu ljudskog kapitala i njegove fleksibilnosti, kako bi se bili u mogućnosti produktivno koristiti novim proizvodima i tehnologijama.
