U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i ...radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19.
Autori se bave motivacijom zaposlenih u tvrtkama za preradu drva i analizom razina pojedinih motivacijskih čimbenika prije početka ekonomske krize (2004) i nakon što je ona zahvatila Slovačku i ...postala ozbiljna. Cilj rada je definirati najvažnije čimbenike motivacije zaposlenika te utjecaj ekonomske krize na promjenu važnosti pojedinih motivacijskih utjecaja, pri čemu je naglasak na ekonomskim i socijalnim čimbenicima. Da bi se prikupili relevantni podaci primijenjena je metoda anketiranja odnosno upitnika, a za obradu i testiranje podataka poslužila je statistika. Pri korištenju T-testa izračunavana je značajna razina p za pojedine motivacijske čimbenike u razdoblju od 2004. do 2012. godine. Rezultat istraživanja jest definiranje značajne razlike srednje vrijednosti pojedinih motivacijskih čimbenika i usporedba njihovih vrijednosti prije i nakon nastanka ekonomske krize. Na temelju ovog istraživanje može se utvrditi da ekonomska kriza nema utjecaja na razinu motiviranosti zaposlenika u promatranim poduzećima.
Rad se bavi analizom utjecaja međunarodnih institucija na socijalnu politiku u Bosni i Hercegovini od početka ekonomske krize 2008. godine. U prvom se dijelu rada daje pregled relevantne literature, ...zatim se prezentiraju socio-ekonomski čimbenici koji su doveli do sklapanja međunarodnog kreditnog aranžmana, reformski ciljevi i način implementacije reformi sustava socijalne zaštite. Kroz analizu proklamiranih ciljeva reforme socijalne zaštite te njihovu implementaciju od strane lokalnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine analiziraju se stvarni učinci s aspekta ostvarenih ušteda i bolje ciljanosti socijalnih transfera. Rad ukazuje na nedosljednost politike kako međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini tako i vladinih aktera. Unatoč proklamiranim ciljevima reforme, sustav socijalne zaštite temeljen na statusnim pravima fiskalno je neodrživ te loše ciljan prema siromašnima, ali i dalje ostaje nepromijenjen.
The paper analyses the challenges of modern commercial diplomacy (CD), which became more relevant than it was in the pre crisis period. In this context, the authors analyzed the chronology of ...implementation of CD in Serbia, scope and efficiency of its activities, and the areas for improvement. Some of their findings, related to the efficiency and challenges in CDs activities, are based on the questionnaire conducted among 25 Serbian CDs. The paper concludes that in order to increase the efficiency of commercial diplomacy, coordination of the activities of the responsible institutions should be improved, to avoid overlapping in their work and to rationalize use of limited resources. However, the authors emphasised that the space for contribution of commercial diplomacy to the increase of export and FDI is insufficient, due to limited export potential and poor investment climate in Serbia. The authors conclude that in order to increase the efficiency of commercial diplomacy in export promotion area, it is important to implement the necessary reforms, which will result in the restructuring of Serbian economy, make it more competitive and export oriented. To increase the inflow of FDI to Serbia, it is necessary to create a business friendly investment climate.
This article presents the evolution of the conditions of state aid admissibility to the coal industry, starting with legal regulations within the European Coal and Steel Community, the European ...Community, and now the European Union. The thesis was formulated that, in connection with the expiry on 31 December 2010 of Council regulation No. 1407/2002, on the basis of which the European Commission allowed aid for the national mining industry in different member states in the period before the onset of the financial and economic crisis, the immediate cause of introduction of the next regulation for mining state aid in the form of Council Decision 2010/787/EU on state aid to facilitate the closure of uncompetitive coal mines was the increasing intensity of the aid for the mining industry in recent years.
V prispevku predstavljamo razvoj pogojev za dopustnost državne pomoči premogovni industriji, začenši s pravnimi predpisi Evropske skupnosti za premog in jeklo, potem predpisi Evropske skupnosti in danes Evropske unije. Oblikovali smo tezo, da se je v povezavi s potekom Regulative Sveta EU št. 1407/2002 dne 31. decembra 2010, na osnovi katere je Evropska komisija dovolila pomoč rudarski industriji v različnih državah članicah EU v obdobju pred začetkom finančne in ekonomske krize in ki je postala vzrok za uvedbo novega predpisa o državni pomoči rudarstvu v obliki Odločitve Sveta EU 2010/787/EU o olajševanju zaprtja nekonkurenčnih rudnikov premoga, intenzivnost pomoči rudarski industriji v zadnjih letih povečala.
V prispevku predstavljamo razvoj pogojev za dopustnost državne pomoči premogovni industriji, začenši s pravnimi predpisi Evropske skupnosti za premog in jeklo, potem predpisi Evropske skupnosti in ...danes Evropske unije. Oblikovali smo tezo, da se je v povezavi s potekom Regulative Sveta EU št. 1407/2002 dne 31. decembra 2010, na osnovi katere je Evropska komisija dovolila pomoč rudarski industriji v različnih državah članicah EU v obdobju pred začetkom finančne in ekonomske krize in ki je postala vzrok za uvedbo novega predpisa o državni pomoči rudarstvu v obliki Odločitve Sveta EU 2010/787/EU o olajševanju zaprtja nekonkurenčnih rudnikov premoga, intenzivnost pomoči rudarski industriji v zadnjih letih povečala.
U radu je razmatran problem rastućeg siromaštva koji je producirala globalna financijska kriza u kontekstu izazova za profesiju socijalnog rada. Socijalni radnici na globalnoj razini donijeli su u ...ožujku 2012. godine dokument pod nazivom Globalni program za socijalni rad i socijalni razvoj kao pokušaj odgovora socijalnog rada na neke posljedice globalne ekonomske krize. Kao glavna područja djelovanja apostrofirana su sljedeća područja: promicanja socijalne i ekonomske jednakosti, promicanja dostojanstva svake osobe i različitosti među ljudima, održivog razvoja okoliša te razvoja kvalitetnih međuljudskih odnosa. Rastuće siromaštvo, kao jedan od ključnih socijalnih problema u Hrvatskoj, razmatrano je na razini sadašnjeg stanja, ali i s aspekta uloge i izazova za profesiju socijalnog rada.
Proteklo desetgodišnje razdoblje obilježila je kriza koja je jasne znakove počela pokazivati krajem 2007. godine. U 2008. godini postalo je jasno da će kriza nastupiti, a u 2009. godini kriza se ...pokazala u punom svjetlu. Poučeni iskustvom Velike depresije iz tridesetih godina prošlog stoljeća i krizama nakon Drugog svjetskog rata, ekonomska znanost i ekonomska politika pristupili su njenom zaustavljanju. Različite zemlje su različito reagirale. Općenito, svijet je zaustavio krizu već u 2010. godini. Posljedice krize će se osjećati duže vrijeme. Neke su bile vidljive odmah, kao što je pad proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Neke su, na prvi pogled manje vidljive, kao što su socijalne posljedice krize i neravnomjerna raspodjela tereta krize među različitim društvenim grupama unutar neke zemlje i među različitim zemljama. Neke posljedice su odgođene za budućnost kao što su obveznice kojima su pokriveni neki troškovi krize, kojima se danas malo trguje i s negativnim kamatnim stopama. Hrvatska politika nije pronašla put iz krize. Trenutni pozitivni pokazatelji, rast bruto domaćeg proizvoda, pad nezaposlenosti, smanjenje javnog i vanjskog duga su u najvećoj mjeri rezultat okolnosti i pozitivnog okruženja, a ne ekonomske politike. Temeljni problem hrvatske ekonomske politike je zapostavljanje industrijskog razvoja, odnosno razvoja suvremene industrije. Nije provedena tranzicija hrvatske stare i socijalističke industrije u modernu i tržišno orijentiranu industriju. Nepostojanje industrijske politike dovelo je do urušavanja postojeće industrije. U industrijskom društvu, u kojem danas živimo, nema razvoja bez industrijskog razvoja. Kreiranje kvalitetnih radnih mjesta počinje kreiranjem radnih mjesta u suvremenim industrijama. Hrvatska još nema takav pristup, niti takvu politiku. Rezultat je najmanja zaposlenost među EU zemljama i emigracija mladih za koje nema radnih mjesta u Hrvatskoj. Tako ekonomski problem, zapostavljanje industrijskog razvoja, uz pad nataliteta, postaje sve više prvoklasni politički problem: smanjenje broja stanovnika.
PDF
