Članak se fokusira na proces osnivanja Etnografskog muzeja Istre šezdesetih godina 20. stoljeća. Osnivanje muzeja dijelom je povezano s činjenicom da je to vrijeme nestajanja predmeta tradicijske ...kulture sa sela zbog ubrzane industrijalizacije i sve većeg odlaska ljudi u gradove što dovodi do potrebe sakupljanja i izlaganja predmeta u muzejima. No, prikupljanje predmeta, stvaranje zbirki i naposljetku osnivanje Etnografskog muzeja Istre u uskoj je povezanosti i s političkom situacijom nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno s procesom utvrđivanja granice između Italije i Hrvatske odnosno Jugoslavije u Istri. Upravo je kroz zapisnike sjednica Društva za povijest i kulturna pitanja Istre – podružnice Pazin vidljiv utjecaj struke, ali i politike na odluku o osnivanju Etnografskog muzeja Istre u Pazinu 1962. godine. Osim toga, u članku je pokazano i da je prostor Kaštela služio za stanovanje i bio dio obiteljskih povijesti stanovnika Pazina koji su živjeli u Kaštelu ili u okolici.
Pitanje informatičke pismenosti i ljudskog faktora te uspostave normi i standarda pri
obradi sekundarne dokumentacije
U radu se propituje nekoliko temeljnih problema vezanih uz informacijski sustav
...namijenjen obradi sekundarne dokumentacije naglašavajući pritom važnost ljudskog
faktora i upravljanja znanjem prilikom stvaranja baze podataka. Okret etnografskih
muzeja prema nematerijalnoj kulturi i raznorodnost materijalnih predmeta u sprezi
s nedovoljnom informacijskom pismenošću i sustavom sekundarne dokumentacije
koji je još uvijek u razvojnoj fazi, prijete neadekvatnoj obradi građe koja je iz nekoliko
razloga ključna u ostvarivanju suvremenih uloga etnografskih muzeja. Osim konceptualnih
problema, rad donosi i osvrt na probleme tehničke prirode vezane uz informacijske
sustave za obradu sekundarne dokumentacije.
U članku se na temelju istraživanja mrežnih stranica hrvatskih etnografskih muzeja,
muzeja, udruga, vjerskih zajednica i privatnih kolekcionara koji prikupljaju i čuvaju
etnografsku građu, narodnih ...knjižnica koje imaju zavičajne zbirke, službenih stranica
institucija državne uprave i lokalne samouprave te turističkih zajednica, nastoji prikazati
stanje dostupnosti hrvatske materijalne i nematerijalne tradicijske baštine na
webu. Prikazuju se malobrojni primjeri dobre prakse koji većinom nisu rezultat institucionalne
skrbi za tradicijsku baštinu već djelovanja kreativnih pojedinaca i udruga.
Rezultati istraživanja uspoređuju se s online dosezima u drugim segmentima hrvatske
kulturne baštine te se ukazuje na neiskorištene mogućnosti komunikacije tradicijske
baštine putem weba kao najmoćnijeg medija ‘pripovijedanja’.
Rossini i Matavulj su dvije zgrade u središtu Šibenika za koje se vezuju mogućnosti
etnografskog izlaganja u uskoj vezi s njihovom društvenom sredinom. Nakon ocrtavanja
pripadnog muzejskog posla, ...prostora i urbanog ambijenta, izloženi su obrisi
projektnog zadatka s istaknutim udjelom zainteresiranih civilnih skupina. U zaključnom
dijelu ističu se prednosti i otežice inkluzivnog muzejskog korištenja ovih prostora,
te teorijske implikacije po današnji stručni, kulturni i društveni status muzeja.
Dokumentiranje i istraživanje svakidašnjeg života i današnje kulture,
kao iznimno važan faktor u današnjem radu etnografskih
muzeja, česta su tema na međunarodnim konferencijama etnografskih
muzeja. ...Budući da etnografski muzeji imaju različite pristupe
sakupljanju, suvremena muzeološka i etnološka praksa nastoji
stvoriti nove kriterije i pristupe sakupljanju predmeta za muzejske
zbirke. Radi se i djeluje, dakle, u atmosferi konstantnih polemika i
preispitivanja koje predmete naše svakodnevnice trebamo sakupljati
i prema kojim kriterijima. Cij je ovog rada dati kritički osvrt
na dosadašnju sakupljačku politiku Etnografskog muzeja Zagrebu
i pokušati razmotriti koje bi predmete današnje globalne masovne
proizvodnje bilo potrebno sakupljati za muzejske zbirke.
