Abstract
Aim
Aiming at assessing sufficiency of energy/protein intake in hospitalized patients, the objective was to monitor and analyze actual food intake of patients hospitalized in three clinical ...wards of one of major Slovenian hospitals.
Methods
53 patients were included in the study. Food intake was assessed 3 times daily from leftovers. Nutritional status was assessed with Nutritional Risk Screening tool 2002. The observed outcomes were percentage of energy coverage (PEC) and percentage of protein coverage (PPC). In PEC energy nutritional value of the menu (ENVM), and in PPC protein nutritional value of the menu (PNVM) were considered as the main modifiable risk factors. Data were analyzed univariately and multivariately by using logistic regression method.
Results
The patients did not cover energy needs (67.4±24.5%). Multivariate model for PEC was highly significant (R2=0.347; pmodel<0.001) with ENVM showing high strength of association (b=0.040; p=0.004). Patients also did not cover protein needs (84.0±40.2%). Multivariate model for PEC was highly significant (R2=0.477; pmodel<0.001) and PNVM showing high strength of association (b=0.937; p=0.002).
Conclusion
For successful prevention and early detection of malnutrition, food intake in hospitals is vital and should be constantly monitored. A simple method for monitoring is proposed. The menus provided to patients should also be adequate in terms of energy and protein content.
Cilj je utvrditi može li se skratiti bolničko liječenje djece liječene od upale pluća uz procjenu svih parametara koji utječu na duljinu
boravka u bolnici. Retrospektivna analiza medicinske ...dokumentacije djece liječene od upale pluća u Klinici za dječje bolesti KBC Split
u razdoblju od 2010. do 2011.godine, uspoređena s prethodnim istraživanjima (1998./1999. i 2004./2005.godina). Populaciju čini
uzorak od 2094-ero bolesnika u dobi do 18 godina.. U 2010. i 2011. godini smanjena je duljina hospitalizacije na medijan 9 dana
(IQR: 7-11 dana) u usporedbi s ostalim godinama (medijan 10-11 dana, IQR: 8-15 dana). Bolesnici koji su prije prijma u kliniku liječeni
s jednim ili dva antibiotika kraće borave (medijan 9 dana) u bolnici od onih koji nisu prethodno liječeni antibiotikom ili su liječeni s tri
antibiotika (medijan 10 dana). Bolesnici su prije dolaska u bolnicu najčešće liječeni makrolidima (33,7%) i penicilinskim antibioticima
(33,2%). Medijan duljine liječenja antibiotikom prije hospitalizacije se tijekom godina skraćivao. U našoj klinici najčešće je
primjenjivano liječenje cefalosporinima treće generacije (72%) te makrolidima (18%). Skraćenje duljine hospitalizacije odraz je racionalizacije
liječenja djece od upale pluća u Klinici za dječje bolesti u 2010. i 2011.godini. Smatramo da treba izraditi Hrvatski postupnik
za liječenje izvanbolničke pneumonije radi unapređenja daljnjeg liječenja te po mogućnosti skraćenja liječenja izvanbolničkih pneumonija
na pet dana (vrijeme trajanja parenteralnog liječenja), uz nastavak kućnog liječenja peroralnim antibiotikom (pet dana).
UVOD: Anemija je stanje koje je definirano smanjenim brojem crvenih krvnih stanica u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom
hemoglobina. Anemije stečene u bolnici su stanja koja se razvijaju u ...hospitaliziranih bolesnika s prethodno
normalnom koncentracijom hemoglobina te su povezane s lošijom prognozom za bolesnike i povećanim iskorištavanjem
bolničkih resursa. Hospitaliziranim se osobama gotovo svakodnevno potražuju laboratorijski nalazi, a dnevna količina
izvađene krvi iznosi oko 12mL. Ovakav gubitak bi normalna koštana srž nadomjestila, međutim u bolesnika s različitim
bolestima taj nadomještaj može biti smanjen te se povećava mogućnost razvoja anemije. Reed Miller je u svom radu dokazao
da je smanjenje koncentracije hemoglobina u korelaciji s dužinom hospitalizacije.
CILJ:Cilj ovog istraživanja je ispitati učinak uzrokovanja krvi na koncentraciju hemoglobina u hospitaliziranih bolesnika.
METODE:Ispitanici su osobe muškog i ženskog spola (N=100), stariji od 18 godina, različite životne dobi hospitalizirani
u Klinici za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u razdoblju od 01.01.2016. do
01.05.2016. čiji su podatci bili dostupni u Bolničkom Informativnom Sustavu. Izabrani su metodom probira vodeći računa
o definiranim uključnim/isključnim kriterijima.
REZULTATI: Od ukupnog broja ispitanika 54% (54) su muškarci, a 46% (46) žene. Prosječna dob ispitanika je 68 godina.
Prosječna količina uzorkovane krvi je 61,9 mL, a prosječan boj uzorkovanje je 12,4. Najčešće korištena epruveta je od 7,5
mL. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da postoji korelacija između broja uzorkovanja krvi za pretrage i pada koncentarcije
Hgb, odnosno vrijednosti Erc i Hct. Nije utvrđen utjecaj spola na razliku u koncentraciji Hgb na početku i na kraju
hospitalizacije.
ZAKLJUČAK: Učestalo uzorkovanje krvi za različite pretrage te veća količina krvi u mL može dovesti do pada koncentracije
Hgb kao i različitog stupnja anemije.
Cilj: Ova studija imala je za cilj utvrditi učinke igre na anksioznost i strah pedijatrijskih pacijenata pozitivnih na COVID-19 i pacijena- ta s MIS-C-om te njihovih roditelja Metode: Ovo je ...eksperimentalna studija koja je pripremljena putem STROBE smjernica. Ispitanu populaciju činilo je 38 djece koja su liječena u odjelu sveučilišne COVID-19 bolnice. Dječji mjerač anksioznosti Rezultati: Utvrđene su značajne razlike dječje anksioznosti i straha u eksperimentalnoj skupini prije i nakon igre te značajne razlike između rezultata anksioznosti roditelja i djece (<0,05). Međutim, nije pronađena značajna razlika između rezultata anksioznosti i straha nakon igre djece u eksperimentalnoj skupini i rezultata kontrolne skupine. Diskusija: Eksperimentalna skupina imala je niske prosječne rezultate anksioznosti i straha nakon igre.
Svrha rada je istražiti učestalost pojavnosti suicidalnosti u shizofrenih bolesnika hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek od 2010. do 2015. godine te utvrditi postoji li značajna ...povezanost između suicidalnosti
i parametara prikupljenih u istraživanju. Ispitanike je činilo 380 shizofrenih bolesnika, hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek u razdoblju 2010. do 2015. godine. Podatci su prikupljeni iz povijesti bolesti ispitanika s
dijagnozom shizofrenije za što je korišten upitnik sastavljen u svrhu ovog istraživanja sa sljedećim podatcima: dob,
spol, radni status, bračni status, stručna sprema, broj djece, lijekovi korišteni za liječenje shizofrenije, postojanje
pokušaja ili ponovljenog pokušaja suicida, način pokušaja suicida, komorbiditetne dijagnoze, dob početka liječenja,
broj hospitalizacija te trajanje psihijatrijskog liječenja u godinama. Od ukupnog broja ispitanika, 12,6 % pokušalo
je suicid, a 3,95 % ponovilo je pokušaj suicida. U promatranom razdoblju najviše pokušaja suicida bilo je 2011., a
najmanje 2014. godine. Na temelju dobivenih rezultata utvrđena je veća pojavnost suicidalnosti u ispitanika koji
nisu bili u braku, koji su u terapiji shizofrenije koristili više od 3 lijeka te nitrazepam, a rizičnim čimbenikom smatraju
se i veći broj hospitalizacija te postojanje graničnog poremećaja ličnosti u ispitanika.
Smatra se da zdravstveni radnici imaju povećan rizik od infekcije koronavirusom teškog akutnog respiratornog sindroma 2 i od koronavirusne bolesti (COVID-19) na radnom mjestu u odnosu na ostatak ...populacije. Cilj je ove studije opisati I analizirati karakteristike COVIDA-19 vezanog uz rad hrvatskih zdravstvenih radnika. Ispitanici su zdravstveni radnici koji su kontaktirali nadležnog specijalista medicine rada od 1. svibnja do 12. studenoga 2020. sa zahtjevom da im se COVID-19 registrira kao profesionalna bolest. Svi ispitanici ispunili su virtualni obrazac upitnika “Profesionalna bolest COVID-19 u zdravstvenih radnika”, koji su osmislili autori studije. U studiju je uključeno 59 zdravstvenih radnika (medijan dobi 45,0; interkvartilni raspon 36,0‒56,0 godina). Većinu ispitanika činile su medicinske sestre/tehničari (78 %), a gotovo svi su radili u bolnicama (94,9 %). Hijerarhijskom klasterskom analizom razdvojena su tri klastera simptoma koronavirusne bolesti: 1) vrućica, opća slabost i umor, 2) proljev i 3) glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, anosmija, ageuzija, dišni simptomi (nazalni simptomi, žarenje grla, kašalj, dispneja, tahipneja). Gotovo polovina ispitanika (44,6 %) prijavila je komorbiditete. Samo oni s kroničnim plućnim poremećajima bili su češće hospitalizirani od ispitanika bez plućnih poremećaja (57,1 % vs. 2,5 %; P=0,001). Zaključno, COVID-19 vezan uz rad u hrvatskih zdravstvenih radnika najčešće se prezentira u bolničkih medicinskih sestara/tehničara kao blagi oblik bolesti. Rezultati potvrđuju tvrdnje da osobe s kroničnim plućnim poremećajima imaju veći rizik od težih oblika COVIDA-19. Klasterska analiza simptoma upućuje na tri klinička fenotipa koronavirusne bolesti: opće simptome akutne infekcije, specifične simptome koji uključuju anosmiju, ageuziju i dišne simptome te gastrointestinalni oblik bolesti.
Humor ima povoljne učinke na zdravlje jer štiti od negativnih utjecaja stresa i ublažava tjelesnu i emocionalnu
bol. Djeluje relaksirajuće, umanjuje strah, tugu i anksioznost te poboljšava imunološki ...sustav, respiratorni
i kardiovaskularni sustav. Omogućuje realniju procjenu situacije i distanciranje od stresa. U bolničkom
okruženju korisna je metoda za smanjenje stresa i boli te za postizanje bolje suradnje pacijenata tijekom
invazivnih pretraga. Djelovanje klaunova-doktora predstavlja jedinstven način primjene humora u bolničkom
okruženju. Rezultati istraživanja potvrđuju da intervencije klaunova-doktora ublažavaju neke negativne učinke
hospitalizacije na bolesnike, naročito djecu, jer donose zabavu i smijeh, mijenjaju raspoloženje i percepciju
bolesti i liječenja te psihološki osnažuju osobu. Potvrđen je i pozitivan učinak klaunova-doktora na roditelje
i članove obitelji bolesne djece, te bolničko osoblje. U radu su prikazane novije spoznaje o učinku humora
na tjelesno i mentalno zdravlje te djelovanje klaunova-doktora u svijetu i Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka sa svrhom utvrđivanja utjecaja novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS) na učestalost prisilne ...hospitalizacije. Obuhvaćalo je dva istraživana razdoblja: Prvo istraživano razdoblje u periodu primjene starog ZZODS-a od 1. siječnja 2012. do 31.prosinca 2014. godine i drugo istraživano razdoblje u periodu primjene novog ZZODS-a od 1.siječnja 2015. do 31.prosinca 2017. godine. Uz uspoređivanje učestalosti prisilne hospitalizacije, istraživanje obuhvaća dijagnostičke kriterije, sociodemografske podatke kao i načine dolaska na Kliniku (policija, Hitna medicinska pomoć, obitelj) te primjenu sredstava izdvajanja i ograničavanja. Za potrebe istraživanja korišteni su podatci iz Protokola prisilnih hospitalizacija, Povijesti bolesti i Integriranog bolničkog informacijskog sustava. Analizom dobivenih rezultata utvrđeno je kako ne postoji statistički značajna razlika u učestalosti prisilnih hospitalizacija prema starom i novom ZZODS-u iako, kada promatramo ispitivana razdoblja, možemo uočiti tendenciju povećanja učestalosti prisilnih hospitalizacija prema novom ZZODS-u. Prema rezultatima istraživanja većina prisilno hospitaliziranih pacijenata su osobe muškog spola, prosječne dobi 46,6 (SD 13,9) godina, neoženjeni, završene srednje škole, nezaposleni, s dijagnozom iz skupine F20-F29 - Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja i F10-F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari, prisilno hospitaliziranih u pratnji policije, te su nad njima bila primijenjena neka od sredstava odvajanja i ograničavanja.
PDF
