Inovacije i izumi pokretač su gospodarstva, a time i cijelog društva. To vrijedi od početka razvoja čovjeka do danas. Pri tome se isprepliću različiti pojmovi i često krivo koriste. U članku su ti ...pojmovi razjašnjeni, a posebna pažnja usmjerena je na izume i izumitelje kroz povijest. Ukazano je da prvi zakon o autorskim pravima i zaštiti patenata nije Statut engleske kraljice Anne iz 1710., već zakon u Mletačkoj Republici iz 1474. godine. Iako su u Italiji i ranije davane privilegije, odnosno zaštita izuma, ovaj u Mlecima je pisani zakon s precizno definiranim uputama u vezi priznavanja izuma. U radu su navedeni primjeri izumitelja iz povijesti koji to nisu, koji se i danas prihvaćaju kao da jesu. Ustanovljena je i korelacija između bruto domaćeg proizvoda (BDP) i broja patenata u nekoj državi. Prikazani su i problemi vezani za patentiranje, kao i malo poznati izumitelji u nedavnoj prošlosti Hrvatske.
Postupak za priznanje i zaštitu patenta je kompliciran, dugotrajan, težak i skup. Postupak stjecanja, održavanja, sadržaj, evidencija prometa, prestanak i zaštita patenta na području Bosne i ...Hercegovine (BiH) propisan je Zakonom o patentu, te Pravilnikom o postupku za priznanje patenta. Postupak priznanja patenta je posebni upravni postupak koji provodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Na sva procesna pitanja koja nisu uređena Zakonom o patentu Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o postupku za priznanje
patenta, kao provedbenom propisu, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. Iako su tri materijalnopravna uvjeta koja se moraju ispuniti kako bi se izum mogao patentirati univerzalno prihvaćena, još uvijek je pravo iskorištavanja patentiranog izuma teritorijalno ograničeno, tako da i patentna zaštita izuma u Europskoj uniji
(EU) počiva na nacionalnom pravu država članica. Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine vodi, pored Registra patenata, i Registar prijava patenata, stoga će se u radu analizirati značaj prijave u postupku priznanja patenta i specifičnosti samog postupka zbog čega i jest reguliran posebnim zakonom.
Figura Bijeloga Viteza u djelu Što je Alica otkrila iza zrcala Lewisa Carrolla često se interpretira u obzoru tradicije „nonsensne književnosti“. To je prikladno, no namjera je ovoga rada proširiti ...tu argumentaciju i smjestiti lik Bijeloga Viteza u kontekst rasprava o Zakonu o patentima iz 1852. godine. One određuju i prepoznaju ulogu mehaničkoga rada, ali se također dotiču uloge i funkcije umjetničkoga rada. „Izumi“ Bijeloga Viteza dubinski su povezani s tim raspravama te nas vode k pitanju: koja je uloga umjetnika u industrijskom društvu? Kako umjetnost može zadržati autonomiju i opravdati se kad se suočava sa sveprisutnim diskursom utilitarizma? Ovaj članak pokazuje da je anksioznost koja se povezuje s ulogom umjetnika upravo opipljiva u liku Bijeloga Viteza te da Carroll kroz taj lik artikulira stajalište koje se može tumačiti kao njegov prinos spomenutoj raspravi.
IZUMI I IZUMITELJI Nikolić, Gojko
Politehnika i dizajn,
12/2018, Volume:
6, Issue:
4
Paper
Open access
U radu razjašnjavam pojmove povezane s
kreativnošću, inovativnošću, inovacijama,
izumimima i patentima, koji se često neprecizno
i krivo koriste u tekstovima i govoru. Ukazujem
na međusobnu ...povezanost između broja
patenata i veličine BDP u Europskim zemljama,
uz komentar određenih odstupanja kod nekih
zemalja. Ističem pitanje kome pripada naziv
izumitelja i navodim primjere iz povijesti kada
su pojedine umjetnike ili inovatore temeljem
njihovih radova nazivali izumiteljima iako su oni
kopirali tuđe izume. Ukazujem na zabrinjavajući
konstantan pad prijavljenih izuma i odobrenih
patenata u zadnjih pet godina u Hrvatskoj. Taj
pad je toliko zabrinjavajući, ne amo zato što je
Hrvatska na listi patenata na 10000 zaposlenika
na samom začelju europskih zemalja, već i zato
što je kroz povijest, iako mala zemlja, imala veliki
broj poznatih izumitelja koji su zadužili svijet.
Autorice polaze od teze da pravno uređenje položaja radnika naspram poslodavca u slučajevima kada je radnik stvaratelj određene intelektualne tvorevine po samoj svojoj prirodi potpada pod područja ...najmanje dvaju grana prava. Ta dvojakost jasno se odražava u sukobu interesa stranaka ovih odnosa. Naime, osjetljiva ravnoteža interesa u odnosu radnik-poslodavac dodatno je opterećena time što je radnik istodobno i autor, odnosno izumitelj. Složenost ove problematike dodatno podcrtava i okolnost što su određeni aspekti prava intelektualnog vlasništva – moralna prava – toliko naglašeni da ih radnopravni interesi ne mogu prevladati. Vodeći računa o sve snažnijim migracijama radnika, ali i kapitala, autorice, pored materijalnopravnog pristupa temi, ne zaobilaze ni onaj kolizijskopravni. U okviru potonjega, akcesornost poveznice koja se oslanja na radnopravni statut široko je prihvaćeno načelo. No, i u okviru sukoba zakona također se osjeća navedena dvojakost problematike, i to poglavito glede pitanja mjerodavnog prava za određivanje izvornog nositelja prava intelektualnog vlasništva. Naime, osjeća se snažno djelovanje onih interesa koji zagovaraju depaçage u odnosu na ostala pitanja, neovisno o tome jesu li skloniji načelu teritorijalnosti ili univerzalnosti. Usporednopravna raščlamba, koja se ograničava na nekoliko europskih pravnih sustava, prvenstveno u ovom radu služi propitivanju kakvoće hrvatskih rješenja i u tom smislu autorice iznose određene zaključke de lege ferenda, kako u odnosu na materijalnopravna rješenja, tako i ona kolizijskopravna.
Heavy metal distribution under the impact of integrated mining and smelting works is studied. Factors affecting small river pollution are analyzed. The capability of small streams to create and ...preserve a "barrier" function in respect of water contamination with toxic heavy metals is estimated.
U članku autor obrađuje Gutenbergovu Bibliju, prvu tiskanu knjigu u povijesti. Johannes Gutenberg Gensfleisch (rođen oko 1396., umro oko 1486. godine u Mainzu) bio je tiskar i pronalazač umijeća ...tiskanja knjiga, otac moderne knjige. Poznat je kao prvi tiskar Biblije; Biblija je naime prva tiskana knjiga u povijesti čovječanstva. Gutenberg je počeo tiskati Bibliju oko 1452. i završio njezino tiskanje potkraj 1455. ili početkom 1456. Za tiskanje knjige posudio je pozamašnu svotu novca od bankara Johannesa Fusta kojemu je ostao dužan, te ne mogavši vratiti dug, morao mu je sudskom odlukom odstupiti dio tiskare. Biblija koju je Gutenberg tiskao bila je latinska Biblija koju je Tridentski koncil proglasio službenim i obvezatnim izdanjem Biblije u Crkvi. To je bila »Vulgata« (nazvana još Mazarinova Biblija, jer je uzorak za tisak bio uzet iz ostavštine kardinala Mazarina) koju je Sv. Jeronim preveo s hebrejskoga i grčkoga na pučki latinski jezik koji se govorio u vrijeme Sv. Jeronima u Rimu (396.-406.). Biblija je tiskana u dva stupca (kolumne), po 42 retka, s ukupno 1282 stranice s po dva stupca, nazivana zato »četrdesetidvastupčana Biblija«. Ispisana je s obje strane, s ilustriranim početnim slovima pojedinih poglavlja, u više boja. Gutenberg je tiskao oko 180 takvih Biblija, koje su već u njegovo vrijeme postale bestsellerom. Od te prve tiskane Biblije ostalo je samo 49 primjeraka; oni se danas nalaze u knjižnicama svjetskih metropola (London, Rim, Vatikan, Washington, Berlin, Mainz ...). Jedan od najljepših primjeraka Gutenbergove Biblije čuva se u Berlinu; prekrasno je ilustrirana i dobro sačuvana. Tiskana Biblija, reprint izdanje iz 1992. godine (Mainz), koju je Mons. Marijanu Oblaku, zadarskom nadbiskupu u mirovini, poklonio nadbiskup Mainza kardinal Karl Lehmann, uz potporu drugih dobročinitelja, facsimile je prve Gutenbergove Biblije, koju je sam Gutenberg poklonio španjolskome kralju Don Juanu Carlosu I. te se danas čuva u Javnoj državnoj knjižnici u španjlskom gradu Burgosu.
PDF
