Procjene hrvatskog NAIRU-a Botrić, Valerija
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
06/2012, Volume:
30, Issue:
1
Web Resource
Open access
Osnovni cilj ovog rada je procijeniti NAIRU za hrvatsko gospodarstvo, te razmotriti implikacije procijenjenog pokazatelja. U radu su prikazane procjene NAIRU-a u razdoblju od prvog tromjesečja 2000. ...godine do prvog tromjesečja 2011., koje su dobivene metodom Kalmanovog fi ltera. Rezultati pokazuju da je prosječna vrijednost NAIRU-a u analiziranom razdoblju 12.6 posto, što je ispod prosječne registrirane stope nezaposlenosti. Analiza kretanja procijenjenog NAIRU-a ukazuje na mogućnost da se pomoću tog pokazatelja identificira prisutnost strukturnih neravnoteža unutar gospodarstva. Konkretno, identifi cirano je razdoblje približavanja krize, kao i prisutnost infl acijskih pritisaka, čime je potvrđena potencijalna korisnost ovog pokazatelja za nositelje ekonomske politike i u Hrvatskoj.
U radu se istražuje koncept i procjena proizvodnog jaza u tranzicijskim ekonomijama, s posebnim osvrtom na Češku, Estoniju i Kosovo. Motivacija za istraživanje ovog fenomena leži u makroekonomskim ...neravnotežama koje karakteriziraju brojne ekonomije u tranziciji, poput relativno slabog rasta, kroničnih deficita u platnoj bilanci i strukturnih nedostataka, a koje funkcioniraju s nedovoljno upotrijebljenim, ali relativno velikim sredstvima. Budući da se o konceptima potencijalne proizvodnje i odgovarajućem proizvodnom jazu većinom raspravlja u svjetlu glavnih teorija, novina je ovog rada ispitivanje relevantnosti proizvodnog jaza u kontekstu tranzicije. Kako bi se prikazala dugotrajno neupotrijebljena sredstva, kao i nekoliko strukturnih prekida, koristili smo se modelom nevidljive komponente primijenjenim na temelju Kalmanova filtra, odgovarajuće metode procjene za ekonomije u tranziciji. Još je jedna novost ovog istraživanja tekstualno objašnjenje tehničkih podloga Kalmanova filtriranja. Uzrokujući pad proizvodnje ispod potencijala, globalna ekonomska kriza imala je značajan, ali prolazan utjecaj na Češku i Estoniju. Zbog relativno slabe vanjske izloženosti i domaćeg financiranja bankarskog sustava, globalna ekonomska kriza nije izazvala recesiju na Kosovu, već je usporila tempo rasta kanalima vanjskog sektora i neizvjesnosti koju percipira bankarski sektor. Naposljetku, negativni odnos inflacije i proizvodnog jaza bio je informativan za Češku i Estoniju jer je ukazao na inertnost inflacije u tim zemljama, a utjecaj proizvodnog jaza na stopu inflacije na Kosovu pokazao se neznatnim.
