Članak se bavi temom objavljivanja doktorskih disertacija s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća. Cilj rada je predstaviti rezultate analize na temelju korpusa najstarijih disertacija Sveučilišta u ...Zagrebu izrađenih i obranjenih u razdoblju od 1880. do 1952. godine koje su objavljene u znanstvenim časopisima te zahvaljujući tome do danas ostale vidljive i dostupne za korištenje. Daje se pregled fakulteta i visokih učilišta te se navode neki od uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u to vrijeme. Uvidom u bibliografije doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da je u navedenom razdoblju stečeno sveukupno 911 doktorata na temelju disertacija, od čega je 371 disertacija objavljena u ukupno 46 časopisa. Uglavnom su se disertacije objavljivale u domaćim časopisima, a najveći broj njih može se pronaći u Veterinarskom arhivu, Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Nastavnom vjesniku i Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva. Dobivenim rezultatima nastoji se dati uvid u dio povijesti znanstvenog komuniciranja, kao i u okolnosti koje utječu na sustavno prikupljanje i osiguravanje dostupnosti disertacija (knjižne građe s obilježjima sive literature).
Organizacijsko komuniciranje u turizmu Sunara, Živana; Jeličić, Sandra
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
06/2013, Volume:
4, Issue:
1
Paper
Open access
Organizacija se danas većinom definira kao sustav. Svaka organizacija ima svoju kulturu. Na komunikaciju možemo gledati kao na sredstvo povezivanja ljudi u organizaciji u ostvarenju zajedničke svrhe. ...Aktivnost unutar skupine nije moguća bez komunikacije jer se ne mogu provesti koordinacija i promjena. Svrha komunikacije u organizaciji je provesti promjenu – usmjeriti akcije u cilju dobrobiti poduzeća. Kako bi ispunilo svoju svrhu, komuniciranje mora biti djelotvorno što znači da pošiljatelj i primatelj razumiju sadržaj komunikacijskog procesa na isti način.
Organizacijsko komuniciranje na razini turističke djelatnosti podrazumijeva organizacijski glas i imidž koji organizacija projicira o sebi na inozemnu i domaću populaciju (turiste) te na sve svoje ostale interesne grupe: partnere, klijente, dobavljače, preprodavače, ulagače, medije, zaposlenike i potencijalne zaposlenike. Organizacijsko komuniciranje u tom smislu pridonosi organizaciji pri postizanju organizacijskih ciljeva i nudi joj jedinstvenu priliku da se predstavi kao produktivni član nekog društva.
Besedilo sestavljata dva dela. V prvem so predstavljene teoretske zasnove prenavljanja mest. Na osnovi literature je mogoče sklepati, da je ključna težava prenovitvenih projektov predvsem legitimno ...usklajevanje raznovrstnih interesov sodelujočih posameznikov in institucij. S predstavitvijo in analizo dogajanja na urbanistični delavnici, ki je bila organizirana v okviru raziskovalne naloge Prenova stanovanjskih sosesk v Ljubljani, je ta teza v drugem delu besedila izkustveno potrjena. Izkazalo se je, da so neposredno vpleteni stanovalci pripravljeni aktivno sodelovati v prenovitvenih postopkih, vendar pa proces ne steče, ker nimamo razvitih ustreznih institucionalnih okvirov. Na koncu je predstavljenih nekaj konkretnih predlogov, kako preseči zastoj pri prenavljanju mest, posebno večjih, po drugi svetovni vojni zgrajenih stanovanjskih sosesk.
Uspješno pregovaranje s klijentima, poslovnim partnerima, kupcima i svim drugim sudionicima komunikacijskog procesa, te percepcija njihovih osobnosti, važni su za uspješno poslovanja svakog poduzeća. ...U vrijeme nove ekonomije pregovaračka strategija svakog poduzeća je da dobro upozna svoje klijente, da neprestalno komunicira s njima i gradi dobre dugoročne odnose. Vrijeme u kojem posluju BH poduzeća još uvijek je opterećeno različitim shvaćanjima vrijednosti i uporabe pregovaračkih strategija, a samim time i poslovnog komuniciranja uopće, što predstavlja dodatne poteškoće nepripremljenom menadžmentu za korištenje širokog spektra komunikacijskih aktivnosti u suvremenom poslovanju njihovih poduzeća. Samo su marketinški orjentirani menadžeri u BH poduzećima shvatili ulogu i značaj poslovne komunikacije i stavili je u sami vrh poslovnog pregovaranja, ali ponovo u nedovoljnom obliku iskorištenosti i neshvaćenosti snage i utjecaja u integraciji svih komunikacijskih aktivnosti koje se koriste na razini cjlokupnog poslovanja poduzeća. Zbog svega toga, značaj upravljanja emocionalnom inteligencijom u poslovnom pregovaranju moglo bi uvelike promijeniti dosadašnji način poslovanja BH poduzeća, koji je i te kako rigidan, konvencionalan i pomalo zastario, uvođenjem novog suvremenog komunikacijskog koncepta, kojim će se menadžment diferencirati od drugih i povesti kompaniju ka sigurnijem poslovnom uspjehu. Istraživanja u ovom radu su pokazala da su uspješniji oni menadžeri koji svoje poslovanje baziraju na već pripremljenim strategijama pregovaranja, da su to skupine mlađih menadžera koji vješto upravljaju svojom profesionalno izbrušenom emocionalnom inteligencijom, obogaćenom stalnim usvajanjem suvremenih komunikacijskih vještina, u čemu im nezaobilazno koristi Internet kao savršen komunikacijski alat u pregovaranju.
Iako su društveni mediji postali svakodnevica u modernom društvu, brend komuniciranje i uključenost
potrošača postali su ključni elementi marketinške strategije i uspjeha u sektoru turizma i ...ugostiteljstva.
Revolucija društvenih medija, u marketingu, turizmu i ugostiteljstvu, pridonijela je razvoju sentimentalne
analize sa stajališta strojnog učenja i obrade prirodnog jezika. Svrha ovog rada je: pružiti opći
deskriptivni pregled komentara objavljenih od strane pratitelja Facebook stranice; identificirati
specifične tekstualne karatkeristike objava hotelskih brendova na Facebook društvenoj mreži i primijeniti
sentimentalnu analizu nad Facebook komentarima hotelskih brendova s četiri i pet zvjezdica u Hrvatskoj
kako bi se identificirali i usporedili osjećaji, mišljenja i stavovi kupaca prema osoblju, uslugama i
proizvodima koje hotelski brendovi promoviraju objavljivanjem poruka na Facebook stranicama. Da bi se
analizirali sentimenti komentara pratitelja hotelskih brendova na Facebook društvenoj mreži, autori su
prikupili ukupno 4.248 komentara i 2.373 objave na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Rezultati
su pokazali da su komentari na stranicama hotelskih brendova imali pretežno pozitivan sentiment.
Unatoč pozitivno orijentiranim osjećajima u komentarima, pratitelji Facebook stranica su uglavnom pasivni
korisnici i ne sudjeluju aktivno u komentiraju objava. Rezultati mogu koristiti marketinškim stručnjacima
u turizmu i ugostiteljstvu za planiranje budućih strategija komunikacije putem društvenih media.
Ovaj rad raspravlja o ulozi i značaju korporacijskog komuniciranja u stvaranju korporacijskog identiteta i imidža. Korporacijski identitet predstavlja rezultat interakcije između menadžera, ...zaposlenika i šireg okruženja. Mogućnosti stvaranja željenog korporacijskog identiteta u visokoj su korelaciji s dominantnom organizacijskom i društvenom kulturnom paradigmom. Jake, otvorene i pozitivne kulture stvaraju uvjete za otvorenu i iskrenu komunikaciju, što je pretpostavka razvoju povoljnih identiteta i imidža, dok negativne kulture neminovno dovode do loših identiteta i nepovoljnih imidža.
Svako društvo i svako komunikativno vrijeme ima svoj poseban kreativni umjetnički diskurs, na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne medijske komunikacije, koji afirmira novi javni ...komunikativni kreativni umjetnički medijski diskurs. Opća je ocjena svih promišljanja i javnih nastupa uglednih komunikologa da se u prvim desetljećima 21.stoljeća stvara nova znanstvena, tehnološka i kreativna umjetnička diskurzivna komunikativna paradigma koja će predstavljati novu okosnicu razvoja inkluzivnog informacijskog društva u cjelini.
Svrha ovog rada bila je istraživanje specifičnosti komuniciranja poduzeća s javnošću u složenom i konkurentskom okruženju, čiji je cilj uspostavljanje obostrano korisnih i partnerskih odnosa, odnosno ...preduvjeta za uspjeh i dobro pozicioniranje poduzeća na globalnom, nacionalnom ili lokalnom tržištu. Na studiji slučaja tvrtke Freywille utvrđeno je da svako tržište zahtjeva individualan pristup, drugačiju komunikacijsku strategiju i prilagođen komunikacijski plan. Jedna od strateških odluka pri ulasku poduzeća na određeno tržište jest izbor odgovarajućih komunikacijskih kanala i komunikacijskih alata. Oni su uvjetovani razumijevanjem trendova koji se pojavljuju iz političkog, ekonomskog, tehnološkog i socijalnog okruženja. Analizom primjera došlo se do zaključka da pri pozicioniranju nove marke na određenom tržištu značajnu ulogu imaju vođe mišljenja. Njihova podrška pomaže pri bržem prelijevanju identiteta poduzeća u pozitivan imidž i reputaciju poduzeća. Naime, u modnim odnosima s javnošću velika se važnost pridaje odnosima s medijima, a regionalni i nacionalni mediji važni su pri obraćanju potencijalnim kupcima. U radu se također dolazi do zaključka da je pri ulasku određene marke na tržište nužno da odnosi s javnošću i marketing budu korporativni saveznici, dakle da surađuju ne bi li postigli zajedničke ciljeve. Ovo stajalište, doduše, prate otvorena pitanja jer brojni praktičari i teoretičari odnosa s javnošću još uvijek teško razlikuju funkcije i uloge odnosa s javnošću od funkcija i uloge marketinga u organizacijskoj strukturi poduzeća.
U godinama nakon održavanja Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 1965.) život Katoličke Crkve u
svijetu, pa tako i na području tadašnje Jugoslavije, bio je obilježen brojnim napetostima i sukobima
...među predstavnicima crkvene hijerarhije te pojedinih svećeničkih i vjerničkih krugova. Od kraja 1967.
i početka 1968. g. katolički list Glas Koncila o tim tzv. „slučajevima“ sve je češće i otvorenije izvještavao:
najprije o onima u zemljama zapadne Europe, a od kraja 1968. g., upravo s tzv. „Hercegovačkim
slučajem“, počeo je otvoreno pisati i o slučajevima u domaćoj Crkvi, odnosno u Crkvi u hrvatskome
narodu („Đakovački slučaj“, „Riječki slučaj“, „Zadarski slučaj“). To je nailazilo na različite reakcije, kako
pozitivne tako i negativne, dijela čitatelja i predstavnika crkvenih vlasti. U svome radu/izlaganju, na
temelju provedene kvalitativne analize sadržaja članaka Glasa Koncila o „Hercegovačkom slučaju“ od
1968. do 1971. g., autor prikazuje kako je tadašnje uredništvo lista svoju odluku da otvoreno izvještava
o svim, pa i „skandaloznim“ događajima u Crkvi, argumentiralo i danas vrlo aktualnim načelima
novinarske struke, ali i kriznoga komuniciranja: prava (opće, ali i crkvene) javnosti na informaciju,
preuzimanja kontrole i komuniciranja u krizi, jasnoga prezentiranja informacija itd. Kako se u radu
zaključuje, vjerojatno je (i) takvim pristupom prema događajima u vlastitoj organizaciji (Crkvi) list
stekao vjerodostojnost i velik utjecaj u tadašnjoj javnosti, jer je upravo u tim godinama, krajem 1960-
ih i početkom 1970-ih, dosegao i najveće naklade u svojoj povijesti.
