Temelj rada su koncepti doživljaj zajednice i valorizacija kulturne baštine na primjeru multietničke općine Vojnić s kulturnom baštinom na Petrovoj gori od umjetničke i povijesne važnosti. Kulturna ...baština omogućuje jačanje lokalnog identiteta, a time i doživljaj zajednice, kao most između prošlosti zajednice i sadašnjih iskustava. U dinamici baštine i identiteta stanovnici imaju važnu ulogu svojim odnosom prema baštini. Istraživanjem smo željeli utvrditi razlike među ispitanicima u doživljaju zajednice i valorizaciji kulturne baštine Petrove gore s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika te utvrditi povezanost dimenzija doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. U anketnom istraživanju sudjelovalo je sto ispitanika. Rezultati pokazuju niže procjene doživljaja zajednice u odnosu na valorizaciju baštine. U doživljaju zajednice nema razlika po spolu ni povezanosti s duljinom stanovanja u zajednici. Mlađi stanovnici pozitivniji su prema lokalnom vodstvu i rješavanju problema, a obrazovaniji su pozitivniji prema utjecaju zajednice na pojedinca i okruženje. Hrvati u odnosu na Srbe više prepoznaju identitet zajednice te višim procjenjuju utjecaj na okruženje, ali imaju manje kontakta s članovima zajednice. Doseljeni stanovnici imaju snažniji doživljaj zajednice, više vide identitet zajednice te su pozitivniji prema utjecaju zajednice i njezinu vodstvu i rješavanju problema. Stanovnici daju visoke procjene valorizacije baštine. Žene obilaze lokalitete češće, a nema povezanosti s dobi ni s duljinom stanovanja. Srbi imaju višu razinu valorizacije baštine u odnosu na Hrvate, a iste razlike uočavaju se između domicilnih i doseljenih stanovnika. Postoji povezanost između doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. Rezultati upućuju na nedovoljnu integriranost baštine u konstrukciju lokalnog identiteta. Edukacija stanovnika o baštini te uključivanje stanovnika u aktivnosti povezane s baštinom mogli bi pridonijeti većoj uzajamnosti baštine i lokalnog identiteta s krajnjom svrhom unapređenja lokalnog razvoja.
Narodi i države grade svoj identitet na kulturnoj baštini koja u javnom prostoru postaje simbolom kolektivnog pamćenja društva. Kulturna baština oduvijek je bila shvaćena kao trag utjelovljenja nekog ...naroda u prostoru i vremenu odnosno u određenom povijesnom kontekstu. Također, kulturna baština i njeni spomenici usko su povezani s identitetom te redovito sadržavaju niz simboličkih poruka koje demonstriraju povijest i sudbinu naroda. Baština je jedan od važnih čimbenika u procesu globalizacije, točnije u očuvanju identiteta pojedinog naroda u tome procesu. Globalizacijski se proces odvija brzo i stoga se treba permanentno obrazovati o kulturnoj baštini koja je ujedno i važan faktor u prepoznavanju tradicije i identiteta jednog naroda. Kvalitetno obrazovanje jedan je od važnih ciljeva održivog razvoja, a ono ujedno podrazumijeva očuvanje i prezentaciju baštinskih sadržaja. U radu se istražuje povezanost između kulturne baštine, odgoja i obrazovanja i održivog razvoja.
Nations and states build their identity on cultural heritage, which in the public space becomes a symbol of society’s collective memory. Cultural heritage has always been understood as a trace of the embodiment of a nation in space and time, that is, in a certain historical context. Also, cultural heritage and its monuments are closely related to identity and regularly contain a series of symbolic messages that demonstrate the history and destiny of the people. Heritage is one of the important factors in the process of globalization, more precisely in the preservation of the identity of an individual nation in that process. The globalization process takes place quickly and therefore it is necessary to quickly and permanently educate oneself about cultural heritage, which is also an important factor in recognizing the tradition and identity of a nation. Quality education is one of the important goals of sustainable development, and it also implies the preservation and presentation of heritage content. The paper examines the connection between cultural heritage, education and sustainable development.
Rad historiografskom analizom prikazuje povijesni kontinuitet naselja Dubovac uz naglasak na štovanje Dubovačke Gospe te njenu važnost i ukorijenjenost u svijest stanovnika Bilog Briga i okolnog ...kraja kao vjersko i baštinsko naslijeđe. Spomen sela Dubovac u Brodsko – posavskoj županiji prvi put se javlja sredinom 13. st. kao bogato imanje i od tada je spominjano u različitim kraljevskim poveljama i u vlasništvu je različitih velikaških obitelji. Spomen sela nestaje u 18. st., no izravno se povezuje sa novonastalim obližnjim Bilim Brigom. Osobitu važnost uz Dubovac ima srednjovjekovna crkva Blažene Djevice Marije na današnjem Gospinom polju, koja je jedno vrijeme bila i župno sjedište, no srušena je početkom 19. st. Usprkos tome, Gospino polje je do današnjih dana ostala hodočasničko odredište za mnoge stanovnike okolnih krajeva. Tome snažno pridonosi štovanje Marijinog kipa uz koji se veže nekoliko legendi o njegovoj čudotvornosti i zagonetnim preseljenjem.
Mediteranska prehrana 3.0 Tominac, Ana; Moro, Elisabetta; Albala, Ken ...
Etnološka tribina,
12/2023, Volume:
53, Issue:
46
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambeni model, koji objedinjuje ...različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicinskih i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumijevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nužne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima.
This paper will try to sketch the conceptual transformations of the Mediterranean diet from the second half of the 20th century to the present. This undoubtedly popular food model, which combines various food cultures of the Mediterranean, was initially recognized due to its health benefits, contributing to the prevention of cardiovascular diseases. The initial impulse for the global popularity of the Mediterranean food culture, which came from medical and nutrition sciences, has helped simplify, in the long run, the complex food systems of the Mediterranean, which have been recognized as a homogeneous culinary and cultural pattern since the 2000s. After the Mediterranean diet was inscribed on the UNESCO Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity in 2010, the understanding of this food culture changed. Today, the Mediterranean diet is being examined within the context of sustainable development policies and the protection of biodiversity and ecosystems with the aim of developing new long-term political and economic models within the necessary transformations of present food systems towards greener and more sustainable solutions.
Uvidom u recentnu literaturu i relevantnu etnološku građu, ovaj rad za cilj ima prikazati tradiciju i običaje ljelja/kraljica iz Gorjana. Riječ je o ophodima djevojačkih povorki kroz seoske sredine ...te izvođenju plesnih i pjevnih koreografija karakterističnih za područje Slavonije, ali i neke druge europske lokalitete. Proljetni ophod ljelja/kraljica iz Gorjana ima dugu tradiciju i smatra se da je, u odnosu na druga mjesta, u Gorjanima običaj dobro očuvan i dokumentiran te je uvršten na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Postoji niz različitih teorija o porijeklu običaja ljelja/kraljica , no još nema potpuno provjerenoga odgovora na pitanje o porijeklu i značenju običaja. Kada je riječ o običaju ljelja/kraljica iz Gorjana, razlikujemo dva razdoblja, prvo do 1966. godine i drugo od 2002. godine. Razlog leži u tridesetšestogodišnjoj stanci u izvođenju običaja te ponešto prilagođenoj izvedbi u današnjici. Za oživotvorenje i promociju ljelja/kraljica zaslužni su članovi Kulturno-umjetničkoga društva Gorjanac . KUD Gorjanac od 2006. godine kontinuirano uprizoruje ophod u mjestu, ali i diljem svjetskih pozornica. Uz sam običaj, simbol identiteta i prepoznatljivosti ljelja jest i njihovo narodno ruho s pripadajućim rekvizitima. Rad donosi podroban opis običaja, narodne nošnje i drugih specifičnosti ljelja/kraljica .
Looking into recent literature and relevant ethnological material, this paper aims to present the traditions and customs of “ljelje” – queens from Gorjani. It is about the processions of girls through rural areas and the performance of dance and song choreographies characteristic of Slavonia but also some other European localities. The spring procession of ljelje/queens from Gorjani has a long tradition, and it is considered that in Gorjani, compared to other places, the custom has been well preserved and documented, and it is included on the UNESCO representative list of the intangible cultural heritage of humanity. There are various theories about the origin of the ljelje/queens custom, but there is still no fully verified answer to its origin and meaning. Regarding the custom of ljelje/queens from Gorjani, we distinguish between two periods, the first until 1966 and the second after 2002. The reason lies in the thirty-six-year break in the performance of the custom and the slightly adapted performance in today's times. The credits for reviving and promoting the ljelje/queens go to the members of the cultural and artistic society “Gorjanac.” Since 2006, the society “Gorjanac” has been continuously staging performances in the village of Gorjani and on world stages. In addition to the custom itself, the symbol of identity and recognition of ljelje/queens is their folk costume with associated props. The paper brings detailed descriptions of customs, folk costumes, and other specificities of the ljelje/queens.
Crkva Gospe od Zdravlja izgrađena je početkom 18. stoljeća, a bila je u upotrebi sve do 1939. godine, kada se u njoj prestaje obavljati bogoslužje. Riječ je o manjoj jednobrodnoj građevini ...pravokutnog tlocrta bez apside, nadsvođenoj poluvaljkastim zidanim svodom. Unatoč tomu što je crkva proglašena nepokretnim kulturnim dobrom, zbog derutnog stanja i zapuštenosti, te zbog mogućnosti potpunog urušavanja, pod hitno je trebala konzerviranje i restauriranje. Iz tog razloga pokrenut je projekt obnove, koji su u suradnji s društvom Brolanenses, Javnom ustanovom Park prirode Biokovo i Općinom Brela proveli istraživači s Odjela za arheologiju i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Korištenjem različitog raspona interdisciplinarnih metoda, u radu se rekonstruira kompleksan istraživački proces valorizacije i revitalizacije kulturnog dobra, od trenutka izgradnje crkve, proučavajući pritom povijesne okolnosti u kojima kulturno dobro egzistira, a na koncu i propada, do izrade statičkog elaborata i prijedloga sanacije građevine, čija je spomenička vrijednost, bez obzira na njezinu „skromniju“ arhitekturu i nekanonsku povijesno-umjetničku osobitost, potvrđena trajnom zaštitom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Tehnička i industrijska baština iznimno su važan dio kulturne baštine u svijetu i Hrvatskoj. Njihovo čuvanje i zaštita predstavlja izazov na mnogim razinama. Važan je segment u očuvanju tehničke i ...industrijske baštine i njezina dokumentacija koja je često odvojena od predmeta svoje provenijencije. Dokumentacija u kontekstu industrijske baštine predstavlja sve pisane, tiskane i elektroničke dokumente vezane uz određenu industriju te svu dokumentaciju nastalu kao dio proizvodnog procesa. Tehnička dokumentacija predstavlja svu dokumentaciju koja na neki način opisuje tehnički predmet ili je vezana uz njega. Dugotrajno čuvanje, zaštita i dostupnost dokumentacije o industrijskoj i tehničkoj baštini procesi su pred kojima stoje brojni izazovi. Svrha je ovoga rada1 skrenuti pozornost na problematiku zaštite dokumentacije o industrijskoj i tehničkoj baštini te dati uvid u izazove istraživanja te problematike u Hrvatskoj.
Biskup Strossmayer ostavio je značajan trag u očuvanju hrvatske kulture, osobito promičući duhovno-odgojnu dimenziju umjetnosti. Rad stoga donosi rezultate internoga istraživanja koje je provedeno ...pomoću Googleova obrasca među 54 studenta prve i pete godine studija Povijesti i Hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Likovne kulture na Akademiji za umjetnost i kulturu osječkoga sveučilišta. Oni su potvrdili početnu hipotezu da su studenti najviše upoznati s podatcima koji se odnose na njihovo uže područje studija, a da je izostalo šire poznavanje biskupova djelovanja, osobito njegove vizije umjetnosti. Iznenađujući je međutim podatak da su na određena pitanja bolje odgovorili studenti prve godine od ispitanih studenata pete godine studija, što nameće zaključak da je potrebna veća međupredmetna korelacija kako bi današnji studenti bolje razumjeli djelovanje biskupa Strossmayera. Istodobno to upućuje i na zaključak da studenti veće znanje o osobi i djelovanju biskupa Strossmayera stječu tijekom srednjoškolskoga obrazovanja te da ga ne proširuju dovoljno tijekom svoga studija.
Bishop Strossmayer left a significant mark in the preservation of Croatian culture, especially by promoting the spiritual and educational dimension of art. Therefore, the paper presents the results of internal research conducted using Google Form among 54 first and fifth-year students of History and Croatian Language and Literature at the Faculty of Humanities and Social Sciences and students of Fine Arts at the Academy of Arts and Culture of the J.J. Strossmayer University of Osijek. They confirmed the initial hypothesis that students are most familiar with data related to their specific field of study and lack broader knowledge of the bishop’s work, especially his vision of art. It is surprising, however, that some questions were answered better by first-year students than by fifth-year students, which leads to the conclusion that a greater cross-curricular correlation is needed for today’s students to better understand the work of Bishop Strossmayer. At the same time, this also leads to the conclusion that students acquire greater knowledge about the person and work of Bishop Strossmayer during their secondary education and that they do not expand it enough during their studies.
Diversity of Belonging in Europe analyzes conflicting notions of identity and belonging in contemporary Europe. Addressing the creation, negotiation, and (re) use of diverse spaces and places of ...belonging, the book examines their fascinating complexities in the context of a changing Europe. Taking an innovative interdisciplinary approach, the volume examines renegotiations of belonging played out through cultural encounters with difference and change, in diverse public spaces and contested places. Highlighting the interconnections between social change and culture, heritage, and memory, the chapters analyze multilayered public spaces and the negotiations over culture and belonging that are connected to them. Through analyses of diverse case studies, the editors and authors draw out the significance of the participation or exclusion of differing community, grassroots, and activist groups in such practices and discourses of belonging in relation to the contemporary emergence of identity conflicts and political uses of the past across Europe. They analyze the ways in which people’s sense of belonging is connected to cultural, heritage, and memory practices undertaken in different public spaces, including museums, cultural and community centres, city monuments and built heritage, neglected urban spaces, and online fora. Diversity of Belonging in Europe provides a valuable contribution to the existing bodies of work on identities, migration, public space, memory, and heritage. The book will be of interest to scholars and students with an interest in contested belonging, public spaces, and the role of culture and heritage. Susannah Eckersley is Senior Lecturer at Newcastle University, UK, an Associated Research Fellow at the Leibniz Centre for Contemporary History (ZZF) in Potsdam, Germany, and the Project Leader of en/counter/points – a collaborative European research project on public spaces and belonging funded by HERA. Her expertise is in memory, museums, difficult heritage, migration, identities, and belonging. Claske Vos is an anthropologist and Assistant Professor in the Department of European Studies at the Humanities Faculty of the University of Amsterdam, the Netherlands. Her current work focuses on the intersection of EU funding, cultural activism, and enlargement. Her expertise is in European cultural policy, cultural heritage, Southeast Europe, and European identity formation.
U međunarodnopravnoj literaturi uočen je problem nepostojanja jedinstvene pravne definicije pojma kulturne baštine koji se posljednjih desetljeća ustalio u domeni međunarodne zaštite kulturnih ...dobara. Cilj je ovoga rada rasvijetliti sadržaj i domašaj pojma kulturne baštine, i to u prvom redu s gledišta međunarodnog javnog prava. Pritom se najprije razmatra razvoj toga pojma, a zatim se analiziraju definicije odnosno metode određivanja predmeta zaštite u relevantnim konvencijama Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO). Nadalje se posebna pozornost posvećuje objašnjenu sve istaknutijeg pojma kulturne baštine čovječanstva.
PDF
