Kreativnost podrazumeva produkciju novih i svrsishodnih ideja, rešenja ili proizvoda (Nijstad et al., 2010; Runco i Jaeger, 2012). Savremeni kognitivistički modeli posmatraju kreativnost kao ...posledicu ne-specifične, fundamentalne kognicije i u formiranju kreativnih ideja podrazumevaju kako divergentne, tako i konvergentne procese. Za razliku od toga, tradicionalni modeli razumeju kreativnost kao specifičnu kogniciju. U ovom radu se analizira odnos između apofenije – tendencije da se uviđaju obrasci tamo gde ih nema (Brugger, 2001) – i kreativnosti. Apofenija, pored toga što podrazumeva lažne pozitive, takođe predstavlja produkciju novih, ali nekorisnih i neadaptivnih ideja. Da bi se analizirao odnos između apofenije i kreativnosti, zauzima se stav savremenih kognitivističkih modela kreativnosti. Prema tome, formiranje novih i neuobičajenih ideja se posmatra kao posledica isključivog rada divergentnih procesa. Konvergentni procesi dalje ograničavaju divergentne i omogućuju formiranje novih, a korisnih ideja. Na osnovu pretpostavki o ulogama koje ova dva procesa imaju u kreativnosti, apofenija se posmatra kao još jedna posledica divergentnih procesa. U tom slučaju izostaje uloga konvergentnih procesa, te divergentno mišljenje dovodi do samo novih, a nekorisnih – apofeničnih – ideja.
Zašto studirati filozofiju? Škerbić, Matija Mato
Filozofska istraživanja,
12/2022, Volume:
42, Issue:
4
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Pitanju zašto studirati filozofiju autor pristupa s afirmativnog gledišta te u radu argumentira pro philosophia, odnosno opravdava i promiče mogući upis studija filozofije u obzorju današnjice ...razmatrajući njegove izvanfilozofijske benefite. Autor tako progovara iz specifične perspektive te studij filozofije sagledava u oportunističkom i instrumentaliziranom rakursu. Naime, ne razmatra studij kao takav, njegovu filozofijsku opravdanost i kvalitetu, nego traži njegove potencijale u i za svijet današnjice. Dakle, ne za poslove poput nastavnik filozofije ili akademski filozof, već zapravo gotovo sve druge. U tom smislu, autor razrađuje deset mogućih benefita studija filozofije: (1.) razvoj kritičkog, logičkog i refleksivnog, (2.) skrbnog i (3.) kreativnog mišljenja; (4.) prepoznavanje i formuliranje (esencijalnih) pitanja; (5.) donošenje kvalitetnih odluka (engl. decision making) i zauzimanja stavova; (6.) razvijanja vještine rješavanja problema (engl. problem solving); (7.) vršenje etičke refleksije; (8.) pomaganje u prepoznavanju životnih vrjednota; (9.) promicanje ljudskog procvata i potrage za smislom; te zapravo (10.) vrši pripremu za niz mogućih zaposlenja izvan filozofskih struka.
In this paper, the author approaches the question of why one should study philosophy from an affirmative point of view and argues pro philosophia, i.e. he justifies and promotes the possible taking up of the study of philosophy in the present day by considering its extra philosophical benefits. Thus, the author speaks from a particular perspective, looking at the study of philosophy from an opportunistic and instrumentalised angle. Namely, he does not consider the study as such, its philosophical justification and quality, but looks for its potential in and for today’s world. That is, not for professions such as philosophy teachers or academic philosophers, but actually for almost everyone else. In this sense, the author elaborates ten possible benefits of studying philosophy: (1) Developing critical, logical and reflective, (2) careful and (3) creative thinking; (4) Identifying and formulating (essential) questions; (5) Making quality decisions (‘decision making’); (6) Developing problem-solving skills; (7) Enabling ethical reflection; (8) Identifying life values; (9) Human flourishing and the search for meaning; (10) Preparing for a range of possible professions outside the philosophical professions.
Revizorovo mišljenje ključna je poruka svakoga revizorskog izvješća. Revizorsko izvješće glavni je proizvod angažmana eksternih revizora. Tim angažmanom članovi revizijskog tima nastoje formirati ...zaključak o tome jesu li financijski izvještaji klijenta koji su predmet eksterne revizije sastavljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja. Oblikovani zaključak o istinitosti prikazanih financijskih izvještaja prezentira se u posebnom odjeljku revizorskog izvješća – mišljenju revizora. Taj odjeljak, koji sadržava revizorovo mišljenje, svojevrsni je pečat angažmana neovisnih eksternih revizora. Naime, izraženo mišljenje revizora oslonac je brojnim korisnicima informacija iz financijskih izvještaja za donošenje poslovnih odluka. Upravo zbog važnosti revizorova mišljenja u poslovnom odlučivanju otvara se prostor za analiziranje različitih faktora koji mogu utjecati na to mišljenje. Za potrebe ovoga istraživanja analizirani su, među ostalim, sljedeći faktori: zaduženost, svrstavanje revizorskog društva u „Veliku četvorku“, rotacija revizorskog društva i povrat na imovinu (ROA). S tim u vezi oblikovan je model primjeren za takvo istraživanje te je provedeno njegovo testiranje na poduzećima iz Republike Hrvatske kotirajućim na Zagrebačkoj burzi.
The auditor's opinion is the key message of every audit report. The audit report is the main product of the engagement of external auditors. Through this engagement, the members of the audit team try to form a conclusion on whether the client's financial statements, which are the subject of an external audit, have been created in accordance with the applicable financial reporting framework. The conclusion formed regarding truthfulness of presented financial statements is presented in a special section of the auditor's report - the auditor's opinion. That section, which contains the auditor's opinion, is a kind of seal of independent external auditors' engagement. Namely, the expressed auditor's opinion is a support for many users of information from financial statements for making business decisions. Precisely because of the importance of the auditor's opinion in business decision-making, space is opened for analyzing various factors that can influence that opinion. For the purposes of this research, the following factors were analyzed, among others: indebtedness, classification of the audit firm in the "Big Four", rotation of the audit firm and return on assets (ROA). In this regard, a model suitable for such research was designed and its testing was carried out on companies listed on the Zagreb Stock Exchange in the Republic of Croatia.
Stripozofija za djecu Cerić, Elmana; Cerić, Haris
Metodički ogledi,
02/2023, Volume:
29, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj ovoga rada je predočiti kako se jednim inovativnim pristupom nastavi filozofije može učinkovito odgovoriti zahtjevima propisanog kurikuluma, odnosno doprinijeti ostvarivanju očekivanih ishoda ...poučavanja, međupredmetne povezanosti, formativnom praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, kako bi se dosegnuli odgojno-obrazovni ciljevi predmeta. U ovome radu autori, razmatrajući strip kao svojevrstan nastavni medij, odnosno primjenu stripovne metode u nastavi, na primjeru jednog razrađenog scenarija za nastavni sat filozofije u gimnaziji pokazuju kako je moguće kombinirati stripozofski pristup nastavi filozofije s pristupom filozofije za djecu, koji imenuju »stripozofijom za djecu«. Filozofija za djecu kao i stripozofski pristup nastavi filozofije izrazito su komplementarni (imaju skandalonski i dijaloški karakter, potiču intelektualnu znatiželju učenika, razvijaju kritičko i kreativno mišljenje, stvaraju pozitivno i poticajno okružje za učenje), što omogućuje njihovo učinkovito kombiniranje.
The aim of this paper is to present how an innovative approach to teaching philosophy can effectively meet the requirements of the prescribed curriculum, and contribute to achieving the expected learning outcomes, interdisciplinary teaching and learning links, formative monitoring and evaluation of student achievements, to achieve educational subject goals. In this paper, the authors, considering comics as a kind of teaching medium, i.e., the application of the comic method in teaching, on the example of a scenario for a philosophy lesson in high school show how it is possible to combine a comics approach to teaching philosophy with philosophy for children. Philosophy for children as well as the comic book approach to teaching philosophy are extremely complementary (they are provocative and dialogical, stimulate students' intellectual curiosity, develop critical and creative thinking, create a positive and stimulating learning environment), which allows them to be combined effectively.
Ovaj rad predstavlja preliminarno testiranje valjanosti i pouzdanosti novokonstruiranog anketnog upitnika Upitnik o poučavanju za kritičko mišljenje. Konceptualno se u radu polazi od generičkog ...modela poučavanja za kritičko mišljenje i njegovih ključnih dimenzija. U istraživanju je sudjelovalo 209 nastavnika i edukatora (formalnog i neformalnog obrazovanja) u Republici Hrvatskoj. Sudionici istraživanja ispunjavali su mrežni anketni upitnik. Oblikovanje čestica Upitnika pratilo je navedeni generički model poučavanja. Početna verzija Upitnika sadržavala je 46 čestica, a nakon provedenih analiza zadržano je 36 čestica. Provedena je eksploratorna faktorska analiza s ciljem provjere generičkog modela poučavanja za kritičko mišljenje i preliminarnog validiranja novokonstruiranog instrumenta istraživanja Upitnika o poučavanju za kritičko mišljenje. Analizom je ekstrahirano 6 faktora (i konstruirano 6 skala). Pouzdanost svih skala je zadovoljavajuća – izračunati su koeficijenti tipa unutarnje konzistencije Cronbach alfa koji se kreću od .73 do .92. Provedenom analizom učinjeni su prvi istraživački koraci u validaciji anketnog upitnika o poučavanju za kritičko mišljenje čija primjena u budućim istraživanjima može doprinijeti unaprjeđenju poučavanja za kritičko mišljenje u Hrvatskoj, a time i razvoju kompetencije kritičkog mišljenja učenika/studenata/polaznika.
The paper presents the results of a preliminary study aimed at examining the validity and reliability of the newly constructed questionnaire Questionnaire on teaching for critical thinking. Conceptually, the paper is based on the generic model of teaching for critical thinking and its key dimensions. 209 teachers and educators (formal and non-formal education) in the Republic of Croatia participated in the study. The research participants were asked to complete an online survey questionnaire. The design of the questionnaire items followed the mentioned generic model. The initial version of the survey questionnaire contained 46 items, and after the analyses, 36 items were retained. Factor analysis was performed and 6 factors were extracted (and 6 scales were constructed). Reliability of all scales is satisfactory – the coefficients of the internal consistency type Cronbach alpha range from .73 to .92. Through the conducted validation, the first research steps were taken in the confirmation of the validity and reliability of the questionnaire on teaching for critical thinking. In conclusion, the application of the questionnaire on teaching for critical thinking in further research can contribute to the improvement of teaching for critical thinking in the Republic of Croatia, and can thus contribute to the development of students’ critical thinking competency.
Hegel je u Osnovnim crtama filozofije prava stavio pred filozofe izazovnu zadaću da trebaju dati svoj sud o vremenu u kojem žive. U tom kontekstu Hegel je podrobno analizirao najznačajniji povijesni ...događaj svoga vremena, Francusku revoluciju, sa svim njezinim pozitivnim i negativnim posljedicama. Proklamirane ideje sloboda, jednakost i bratstvo za Hegela nisu novost jer su po njegovu sudu naviještene u evanđelju, a etablirane u životnoj praksi prve kršćanske zajednice. Nažalost, francuski revolucionari nisu uspjeli integrirati navedene ideje na način da postanu dio životne forme institucionalnoga života u državi. Štoviše, sloboda je tijekom jakobinske diktature prešla u teror, jednakost je ostala apstraktna formulacija, dok je bratstvo preraslo u posvemašnji animozitet, u čemu je Hegel vidio razorne furije destrukcije na djelu. Metodom hermeneutičke rekonstrukcije objasnit ćemo kako je Hegelov europski liberalizam ukorijenjen u kršćanskom nauku o slobodi, razmotrit ćemo atraktivnost i granice europskoga liberalizma te iz perspektive Hegelove filozofije analizirati fenomene koje je moguće interpretirati kao „furije destrukcije“ u današnjem vremenu, a koji mogu predstavljati negaciju temeljnih odrednica demokracije.
In his work Elements of the Philosophy of Right, Hegel set before the philosophers the demanding task of judging the times in which they live. In this context, he analysed in detail the most significant historical event of his time, the French Revolution, with all its positive and negative consequences. The proclaimed ideas of liberty, equality and fraternity are nothing new for Hegel, since in his opinion they were already proclaimed in the Gospel and established in the life practice of the first Christian community. Unfortunately, the French revolutionaries did not succeed in integrating the above ideas into the way of life of institutional life and socio-political practice. Moreover, during the Jacobin dictatorship, freedom turned into terror, political opponents and dissidents were liquidated in the name of equality, and fraternity became a general animosity in which Hegel saw the furies of destruction at work. Using the method of hermeneutic reconstruction, we have attempted to explain how Hegel's European liberalism is rooted in the Christian doctrine of freedom. We have also tried to show the attractiveness and limits of liberalism and analyse the modern destructive tendencies that undermine its foundations.
Djeca se već u prvim godinama života susreću s medijskim sadržajima, pri čemu izloženost i vrijeme koje provode uz medije s odrastanjem sve više raste. Upravo je stoga važno medijsko obrazovanje koje ...djecu treba pripremiti na suživot s medijima, a u tom procesu, uz obitelj, najvažniju ulogu imaju učitelji koji provode medijsko obrazovanje u školama te kao takvi i sami moraju biti medijski pismeni. Cilj je ovoga rada utvrditi medijske kompetencije učitelja razredne nastave i Hrvatskoga jezika, kao primarnih medijskih edukatora u hrvatskim školama, i njihovu povezanost s procjenom medijskih kompetencija učenika. U istraživanju, koje je provedeno metodom samoprocjene ispitanika, sudjelovalo je 2229 učitelja, a rezultati su pokazali da su medijske kompetencije učitelja povezane s procjenama medijskih kompetencija učenika te da učitelji najlošije ocjenjuju vlastite vještine proizvodnje medijskih sadržaja, primarno onih složenijih, te da im je potrebno dodatno usavršavanje u području medijske pismenosti. Pritom učitelji Hrvatskoga jezika svoje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja procjenjuju višom u odnosu na učitelje razredne nastave. Rezultati pokazuju da su medijske kompetencije učitelja slabo povezane s procjenom kritičke medijske pismenosti učenika.
The possession of media competences has become necessary in modern societies in which children already encounter media content in the first years of their lives, while the exposure and time they spend with the media grows more and more as they grow up. Media education should prepare children for coexistence with the media and develop the skills of using, analyzing, critically evaluating and creating media content, and in this process, along with the family, the most important role is played by teachers who carry out media education in schools and as such they must be media literate themselves. The aim of this work is to determine the media competences of classroom and Croatian language teachers, as primary media educators in Croatian schools, and their connection with the evaluation of students’ media competences. 2,229 teachers participated in the research, which was conducted using the self-assessment method of respondents, and the results showed that teachers’ media competences are related to assessments of students’ media competences, and that teachers rate their own skills in the production of media content, primarily the more complex ones, the worst, and that they need additional training in the field of media literacy. At the same time, teachers of the Croatian language rate their ability to analyze and critically evaluate media content higher than classroom teachers. The results show that the media competence of teachers is weakly related to the assessment of students’ critical media literacy.
