Ravnateljstvo je novi model upravljanja u obrazovnom menadžmentu koji je do sada primijenjen samo u sustavu katoličkog školstva u Bosni i Hercegovini. U Republici Hrvatskoj pojam ravnatelj zamijenio ...je donedavnu ulogu direktora dok se u Katoličkim školskim centrima „Školama za Europu“ u Bosni i Hercegovini zadržao pojam i uloga direktora, a nasuprot tome uspostavila i uloga ravnatelja. Osnivač katoličkih škola nastojao je zadržati tradicionalnu ulogu direktora te postaviti i ravnatelje kao organizacijske lidere ili koordinatore poslovanja unutar škole i na taj način rasteretiti obveze direktora, čija je glavna uloga izvršavanje svih zadaća u nastavnom procesu. Budući da osnivač u samom početku nije imao jasnu viziju uloge ravnatelja, a imenovao je takve osobe iz reda svećenika, koji po njegovu mišljenju odgovaraju ovoj vrsti poslova, trebalo je proći određeno vrijeme da se iskristaliziraju ne samo odgovornosti nego i radni zadaci. U samom početku rada škola ravnatelji su nerijetko obavljali i poslove direktora pa su se kompetencije negdje podudarale ili mimoilazile, što je dovodilo nekada i do određenih nesuglasica. Centri su izrastali u sve veće škole i sa sve većim brojem upisanih učenika, a time su rasli i zahtjevi, stoga se ravnateljska uloga morala ograničiti na menadžersku, organizacijsku i logističku transformaciju obveza ravnatelja. Samim tim trebalo je odrediti uloge i kompetencije ravnatelja i direktora, ograničiti područje djelovanja te postaviti jasne ciljeve rada i ravnatelja i direktora. Ovaj prikaz nastoji definirati, pojasniti i kompetencije i odgojno-obrazovnu ulogu ravnatelja u katoličkim školskim centrima „Škole za Europu“.
Odgojno-obrazovni ishodi koji pred učenike stavljaju izazov izrade istraživačkoga rada predstavljaju jednu od najvećih novina novoga predmetnog kurikula Geografije. Inicijalni uvid u razinu ...ostvarenosti tih ishoda nakon prvih godina njihove primjene pokazao je da postoji značajan prostor za daljnji napredak jer su detektirane poteškoće u prikupljanju, obradi i analizi podataka, kao i pravilnom citiranju i sastavljanju popisa literature. S ciljem dobivanja uvida u učeničku percepciju istraživačkoga rada, intervjuirani su učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru čiji su istraživački radovi analizirani u studiji Ivića i sur. (2021). Iako rezultati upućuju na relativno nisku razinu motivacije i pretežito negativnu percepciju procesa izrade istraživačkoga rada, učenička percepcija istraživanja kao vrlo korisne nastavne prakse daju dobru osnovu za njegovo usavršavanje i daljnju primjenu.
U praksi se mogu opaziti neke zajedničke karakteristike posljedica motiviranosti “prosječnih” zaposlenika različitih razina obrazovanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li jedinstveni skup ...međusobno povezanih specifičnih stavova i značajki kao posljedica radne motiviranosti prema kojemu bi se mogli razlikovati ljudi različitih razina stručne spreme. S tom namjerom ispitan je „snowball“ uzorak od 193 ispitanika. Konstruiran je Upitnik stavova i značajki stručne spreme (SZSS) prema kojemu bi se mogli razlikovati ljudi različitih razina stručne spreme. Instrument je pokazao nisku, ali zadovoljavajuću pouzdanost za sve njegove dimenzije. Na temelju rezultata faktorske analize dobivene su tri latentne dimenzije koje se nalaze u osnovi stavova i značajki prema kojima bi se mogli razlikovati ljudi različitih razina stručne spreme, a to su: eksternalna atribucija/racionalizacija neuspjeha, cijenjenost posla te procjena drugih ljudi koji tumače ukupno 39% ukupne varijance. Upitnik statistički značajno razlikuje ispitanike u odnosu na stručnu spremu u dimenzijama eksternalna atribucija/racionalizacija neuspjeha te cijenjenost posla.
Psihologija videoigara područje je koje raste i razvija se. Započelo je istraživanjima negativnih efekata igranja na igrače, no sve se više okreće pozitivnim efektima, a u posljednje vrijeme i ...razlozima za upuštanje u taj oblik aktivnosti. Trenutno se intenzivno razvijaju modeli motivacije za igranje videoigara koji uzimaju u obzir specifičnosti toga područja. Detaljniji su od uobičajene podjele na intrinzične i ekstrinzične motive za igranje ili zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba kroz igranje. Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti prediktivnu snagu Yeeova (2006) desetfaktorskoga modela motivacije za igranje, odnosno, ispitati predviđaju li i u kojoj mjeri faktori motivacije za igranje videoigara zadovoljstvo životom kod igrača mrežnih videoigara. Sudionicima se pristupilo putem mrežnih stranica specijaliziranih za kulturu igranja videoigara u Hrvatskoj te tehnikom snježne grude. U istraživanju je sudjelovalo 411 igrača videoigara, dominantno muškoga spola, mlađe odrasle dobi. U prosjeku su igrajući provodili dva i pol sata dnevno. Strukturalnim je modeliranjem utvrđeno da je motivacijom za igranje videoigara objašnjena petina varijabiliteta zadovoljstva životom kod igrača mrežnih videoigara. Dva su se faktora motivacije pokazala značajnima u predviđanju zadovoljstva životom – napredovanje i bijeg. Niže razine zadovoljstva životom pokazali su oni igrači koji igraju da bi svojega lika doveli na visoku razinu, da bi prikupili jedinstvene predmete i dijelove opreme te da bi općenito ostvarili moć, kao i oni igrači koji igraju da bi pobjegli od stvarnosti i da ne bi mislili o svojim problemima. Nalazi pokazuju da su motivi za igranje raznoliki te da su neki važniji za objašnjenje motivacije za igranje od drugih.
Istraživanja provedena konstruktivističkim i sociokulturnim pristupima pokazala su da uvjerenja učitelja predstavljaju filtar kroz koji učitelji tumače pojave u svojoj praksi. Ta uvjerenja značajno ...utječu na njihovo ponašanje i povezana su sa strategijama koje se primjenjuju u učionici. Cilj ovoga istraživanja bio je proširiti i produbiti razumijevanje uvjerenja učitelja o motivaciji učenika. Uzorak se sastojao od 30 učitelja osnovnih škola iz širega područja Beograda. Podatci su prikupljeni metodom fokus-grupa, a materijal je analiziran kvalitativnom tematskom analizom. Rezultati su pokazali da učitelji razumiju važnost intrinzične motivacije učenika kao jedne od ključnih motivacijskih strategija za učenje i poticanje autonomije. Svjesni su vlastite odgovornosti i da je motiviranje učenika kreativan čin koji ovisi o individualnim osobinama i vještinama učitelja te njihovu odnosu prema profesiji. Imajući na umu da je njihov vlastiti profesionalni identitet ugrožen niskom vrijednošću koja se pripisuje obrazovanju u društvu, postaje jasnije kako te okolnosti mogu negativno utjecati na učiteljev osjećaj konstruktivnoga djelovanja. Općenito, rezultati upućuju na to da bi učitelji trebali sustavnije stjecati znanja o motivaciji učenika i više razmišljati o vlastitim uvjerenjima. Na taj bi način učitelji postali fleksibilniji u odnosu na zahtjeve sustava i sigurniji u oslanjanju na vlastite resurse i kreativnost u nastavi.
Autorica članka iznosi ključna saznanja brojnih stručnjaka koja se odnose na različite pristupe podučavanju. Fokusira se na metodu podučavanja na otvorenom, koja predstavlja jedan od oblika ...prenošenja znanja s brojnim prednostima za djetetov razvoj kako na emocionalnom, tako i na socijalnom, odgojnom te obrazovnom području te u području učenja. Autorica članka navodi istraživanja koja potvrđuju uspješnost odabrane nastavne metode. Koja je uloga učitelja u davanju uputa, provedbi nastave na otvorenom, praćenju rada te provedbi aktivnosti učenika? Članak pruža nekoliko ideja za konkretnu realizaciju nastavnih sadržaja koji su predloženi u sklopu nastavnog plana i programa za izvođenje nastave u prirodi odnosno na otvorenom.
Tijekom 20. stoljeća značajno se ulagalo u razvoj pojedinaca koji će dobro upravljati promjenama, planirati i rješavati probleme. Razvoj korporativnih vođa postaje jedan od prioriteta, nadalje ...kreiranje pojedinaca koji će znati stvoriti i prenijeti viziju i strategiju poduzeća. U tom procesu je ključno odabrati one pojedince na kojima će se moći primijeniti motivacijski modeli i locirati GRIT osobine ličnost. Brojni su se teoretičari tijekom povijesti bavili istraživanjem pojma motivacije, njegovim definiranjem i otkrivanjem faktora koji motiviraju pojedince. Proučavanje motivacije obuhvaća opširan raspon pretpostavki, hipoteza, teorija, nalaza i područja primjene. Upravo poznavanje istih pomaže kompaniji i menadžerima da bolje razumiju sebe i druge na radnom mjestu, a sve s ciljem većih mogućnosti za uspjeh u karijeri pojedinca kao i podizanja razine uspješnosti poduzeća. Različite teorije pokušavaju objasniti cjelokupnu motivaciju, teorijska pitanja ili motivacijske probleme te tendencije koje se tiču određene skupine ljudi. Živimo u vremenima kada su organizacije pod velikim pritiskom za smanjivanjem troškova, poboljšanjem kvalitete proizvoda i usluga i pronalaženjem novih prilika za rast i povećanjem radne učinkovitosti. U ovom radu se razmatraju kognitivne teorije motivacije i njihove činitelje koji bi mogli biti pozitivni i relevantni za uspješnost kompanija i menadžera. Ujedno se diskutiraju teorije motivacije poput Weinerova Atribucijska teorija, Lockeova Teorija cilja i Vroomov VIE model. Prije prikaza navedenih teorija razmatra se teorijski okvir istraživanja motivacijskih dimenzija. Navodi se i GRIT model osobina za koji vjerujemo da je primjenjiv u razvoju karijere pojedinca kao i podizanju uspješnosti na individualnoj i korporativnoj razini.
Ova studija istražuje potencijal generacijske segmentacije kao strategije za poboljšanje učinkovitosti peer-to-peer (P2P) platformi unutar ekonomije dijeljenja. Usredotočuje se na to kako se ...marketinške poruke mogu prilagoditi za poticanje potražnje među različitim generacijama (generacija X, Y i Z) za neiskorištenom imovinom unutar ovoga gospodarstva. Koristi se mješoviti pristup koji kombinira kvantitativno i kvalitativno prikupljanje i analizu podataka. Prikupljanje podataka provedeno je u dvije faze. Prva faza uključivala je prikupljanje kvalitativnih podataka. U tu svrhu koristilo se eksplorativno istraživanje metodom fokus grupe. Druga faza uključivala je kvantitativno prikupljanje podataka s pomoću online upitnika. Za dobivanje odgovora ispitanika različitih generacija koristilo se uzorkovanje metodom snježne grude. Za analizu podataka koristila se deskriptivna statistika, Kruskal-Wallisov test, PCA i Welch ANOVA. Ovim istraživanjem identificirana su dva značajna motivacijska čimbenika (oportunistički/korisnički i društveni) te su otkrivene generacijske razlike u tim motivacijama. Ova otkrića upućuju na to da P2P platforme mogu iskoristiti generacijsku segmentaciju kako bi poboljšale svoje marketinške komunikacije, čime stječu konkurentsku prednost i podupiru rast poslovanja. Udubljuje se u implikacije ovih rezultata na strategije akvizicije i zadržavanja kupaca unutar ekonomije dijeljenja, nudeći uvide koji bi mogli poboljšati performanse P2P poslovanja. Iskorištavanjem snage generacijske segmentacije, P2P platforme mogu poboljšati svoju marketinšku učinkovitost, potaknuti rast ekonomije dijeljenja i doprinijeti održivosti.
Središnji predmet rada je migracijska motivacija kao jedan od najvažnijih čimbenika migriranja na globalnoj i nacionalnoj razini. U radu se raspravlja o migracijskoj motivaciji kroz prizmu nekoliko ...prevladavajućih teorijskih koncepata i modela iz druge polovice 20. stoljeća te, na tom tragu, suvremenog pogleda s razine Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Na tom teorijskom i konceptualnom temelju ponuđena je analiza migracijske motivacije kroz povijesne valove migriranja na globalnoj razini s primjenom hrvatskog migracijskog konteksta i odraz na suvremene migracijske tokove u uvjetima nakon državnog osamostaljenja Hrvatske.
Cilj: Higijena ruku ključna je za prevenciju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, ali zdravstveni djelatnici je često nepravilno prakticiraju. Cilj je ovog istraživanja ispitati učinke ...različitih poticaja na ispravnost tehnike dezinfekcije ruku i motivaciju za pravilno korištenje te tehnike. Ispitanici i metode: Eksperiment je proveden tijekom tri različita dana s 36 studenata zdravstvenih studija, podijeljenih u četiri skupine. Postupak je bio isti za sve četiri skupine (sa slučajno izabranim sudionicima) prvog i trećeg dana (samo povratna informacija). Drugog dana, skupine su dobile različite poticaje (1. skupina: povratna informacija + demonstracija + kreativni timski rad; 2. skupina: povratna informacija + demonstracija + predavanje; 3. skupina: povratna informacija + demonstracija; 4. skupina: samo povratna informacija). Ispravnost (postotak pokrivenosti dezinfekcijskog gela) i motivacija izmjereni su i uspoređivani između triju mjerenja. Rezultati: Na početku je samo 25 % sudionika postiglo pokrivenost od barem 95 %, a samo 55,56 % se potrudilo da "prilično" pravilno koriste tehniku. Pokrivenost je porasla nakon pruženog poticaja u skupinama: 1. (χ2(2) = 6,0; P = 0,050), 2. (χ2(2) = 7,750; P = 0,021) i 3. (χ2(2) = 15,273; P = 0,001). Motivacija se povećala u skupinama 1. (χ2(2) = 10,571; P = 0,005) i 3. (χ2(2) = 7,515; P = 0,023). Pokrivenost dorzuma bila je značajno manja od pokrivenosti dlana obiju ruku. Zaključak: Demonstracija tehnike dezinfekcije ruku, kreativan timski rad i predavanje bili su učinkoviti u usvajanju navike dezinfekcije ruku i jačanju motivacije za dezinfekciju, ali povratna informacija skenera sama po sebi nije bila učinkovita na taj način. Buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti dulje razdoblje praćenja i ove rezultate testirati u kliničkim okruženjima.
