Polazeći od složene jezične situacije neke djece i stanovitih nepovoljnih posljedica takve situacije na njihov razvoj i ponašanje, propitujemo čimbenike i pretpostavke za odgovor na dvojbu iz ...naslova, odnosno za stručno utemeljeni odgovor na pitanje: kojem djetetu, u kakvoj konkretnoj situaciji, u kolikoj mjeri i na koji način posredovati neki dijalekt ili strani jezik u ranoj dobi?
Najprije raspravljamo činjenicu velikog raspona individualnih razlika u (jezičnim) sposobnostima i model njihova odnosa s kompleksnim zahtjevima koji se postavljaju pri recepciji i produkciji nekoga stranog jezika ili dijalekta. Predočavamo, nadalje, dinamičku interakciju sposobnosti, motivacije i metoda učenja kao bitnih čimbenika uspješnosti učenika u svladavanju (stranog) jezika, ali i uspjeha učitelja u podučavanju. Zatim uspoređujemo birokratsku proizvoljnost pri uvođenju učenja stranih jezika u osnovnu školu (slično Šuvarevu utemeljenju tzv. opće srednje škole) s oprezom, stručnim promišljanjem i individualiziranim pristupom koje pri tome preporučuju stručnjaci. Zaključujemo da postoje djeca iznimnih sposobnosti koja, uz odgovarajuću pomoć, mogu u osnovnoj školi uspješno usvajati jedan ili više stranih jezika, ali da su u njoj i učenici vrlo skromnih sposobnosti kojima je i svladavanje materinskog jezika znatan problem te da je sustavno nametanje neprimjerenih zahtjeva, a to se nekoj djeci događa svakodnevno, svojevrsno “pedagoško” nasilje.
Metonimijski temelji jezične porabe i strukture u žarištu su novijih radova poput
Thornburg i Panther (1997), Panther i Thornburg (1999), Radden i Kövecses (1999),
Ruiz de Mendoza i Pérez (2001) te ...Ruiz de Mendoza i Otal (2002), u kojima se
analizira značaj općih ili generičkih metonimija u gramatici. U ovom se radu istražuju
metonimijski temelji nekoliko tipova modalnih izraza u engleskom i španjolskom.
Pozornost se usmjerava na dva tipa metonimijskih preslikavanja: (i) OBAVEZA
UMJESTO ŽELJE (koju Thornburg i Panther (1997) nazivaju NUŽNOST UMJESTO
MOTIVACIJE), pomoću koje se razumijevaju izražaji poput I must go, gdje se modalni
glagol rabi za izražavanje obaveze čiji je izvor u govorniku te (ii) POTENCIJALNO ZA
OSTVARENO, pomoću čega se mogu motovirati izražaji poput I can see the Thames
from my window ( u smislu ‘I see the Thames from my window’) ili I can hear well (u
smislu ‘I hear well’). Opažamo da su obje metonimije produktivne i u španjolskom,
no njihova je poraba podložna specifičnim ograničenjima. Kao prvo, španjolski
pribjegava metonimiji tipa POTENCIJALNO ZA OSTVARENO kada se radi o glagolu s
elementom obećanja. U slučaju metonimije tipa NUŽNOST UMJESTO MOTIVACIJE
zamjećujemo jasnu asimetriju između španjolskog i engleskog. Primjeru poput I must
speak to you, please u španjolskom najbolje odgovara Tengo que hablar contigo, por
favor (čemu bi u engleskom na prvi pogled odgovaralo ‘I have to speak to you,
please’). Španjolski je modalni izraz tener que samo formalno ekvivalentan
engleskom modalu have to, no za razliku od engleskog, španjolski izraz označava
unutarnju (samonametnutu) obavezu. Na kraju, u domeni epistemičke modalnosti
opažamo značenjske pomake od mogućnosti prema uzualnosti te argumentiramo da
se radi o nemetonimijskoj implikacijskoj korelaciji između tih dvaju modalnih skala
kako u engleskom tako i u španjolskom.
Međunarodne migracije su se sveobuhvatno proučavale u drugoj polovici stoljeća, ali većinom s ekonomskog, demografskog, sociološkog i kulturno-antropološkog gledišta. Psiholozi su pokazali manje ...interesa za ovu temu, usredotočujući se na akulturaciju i probleme prilagodbe kod migranata. Sa sadašnjom globalizacijom i ubrzanjem migracije, tvrde autori, psiholozi bi se također morali više angažirati u boljem razumijevanju "migrantske osobnosti". Oni predlažu model motivacijske strukture emigranata. Taj je model testiran na 1.050 studenata u tri srednjo/istočnoeuropske zemlje: Albaniji, Češkoj i Sloveniji. Kao što se pretpostavljalo, rezultati su pokazali da studenti koji se žele iseliti imaju veća postignuća i motivacijsku volju nego oni koji to ne žele. Ako se taj uzorak potvrdi i u drugim istraživanjima, to bi moglo imati znatan učinak na migracijsku politiku i istraživanje.
Rad se bavi sadržajnom dimenzijom provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca koja određuje njihov prepoznatljiv životni stil. Stilovi slobodnog vremena srednjoškolaca rasvjetljavaju načine ponašanja ...i njihove životne orijentacije, ali i specifičnost društvenog konteksta u kojem odrastaju. Uporište je u istraživanjima koja pokazuju da aktivno i smisleno provođenje slobodnog vremena pridonosi razvoju ličnosti. S obzirom na to da slobodno vrijeme uz funkciju samorealizacije, odmora i rekreacije ima i obrazovnu važnost, u ovome mu se radu pristupa s pedagoškog aspekta. Cilj istraživanja jest utvrđivanje pojavnosti različitih stilova na osnovi sadržaja koje srednjoškolci preferiraju u svom slobodnovremenskom prostoru. Egzaktni rezultati istraživanja pokazuju da slobodno vrijeme srednjoškolaca Slavonije i Baranje nije jedinstven i pedagoški osmišljeni prostor. Srednjoškolci preferiraju različite stilove slobodnog vremena: elitni, hedonistički, sportsko-rekreativni i tradicionalno-(ne)konvencionalni. Slavonski srednjoškolci nisu nespecifični i neprepoznatljivi, iskazuju kulturu slobodnog vremena elitnim, sportsko-rekreativnim i tradicionalno-(ne)konvencionalnim stilom. Možemo ih podijeliti na moderne i one koji su tradicionalno orijentirani ili one koji su utopljeni u konzumizam i hedonizam u hedonističkom stilu.
Autorice u okvirima sociološkog pristupa afirmiraju raspravu o društvenim posljedicama masovnog turizma, koji je kao manifestni oblik turističke ponude sveprisutan u hratskom turizmu, posebno na ...istraživanoj biogradskoj destinaciji. Iako ima i pozitivnih efekata, takav tip turizma uvjetuje razne negativne društvene posljedice, kao što su jednoobraznost turističke ponude, pad kvalitete, gubitak prepoznatljivog identiteta, degradaciju i zagađenje okoliša, infrastrukturne probleme, negativan stav lokalnog stanovništva spram turista i niz drugih. Stoga se kritizira razvojno stihijska koncepcija turizma kao prirodne blagodati "sunca i mora", koja u konačnici ograničava turistički promet i koncentrira ga isključivo u nekoliko ljetnih mjeseci sezone, dok su ostali sadržaji turističke ponude zapravo nedovoljno prezentirani na evropskom i širem turističkom tržištu. U tekstu se prezentira dio rezultata iz empirijskog sociološkog istraživanja realiziranog u ljeto 2002. godine, na slučajnom uzorku od 90 turista koji su boravili u Biogradu na moru. Riječ je o tzv. pilot projektu, dijagnostičkog tipa, čiji se rezultati kompariraju sa postojećim službenim statističkim (državnim i općinskim) podacima. Autorice zaključuju kako je nužno tržišno repozicioniranje i originalnije koncipiranje turističke biogradske ponude. U Hrvatskoj prevladava uniformirana vrsta turizma u vidu ljetnog kupališnog tipa. S obzirom na realne dispozicije, Biograd n/m raspolaže velikim mogućnostima razvijanja alternativnog turizma. Turistički resursi su mu raznoliki, jer osim mora, ima vrlo razvedenu i pristupačnu obalu, velik broj otoka, u blizini nacionalne parkove, uvjete za sportski ribolov, uzgoj zdrave hrane i još štošta. Istovremeno organiziranje budućih istraživanja i analiza turizma kao društvenog fenomena, utjecat će na dimenzije i kvalitetu turističke strategije Hrvatske.
U radu se iznose neka razmišljanja o potrošačkim motivima pri kupnji proizvoda. Naime, za istraživača tržišta koji se bavi istraživanjem ponašanja potrošača nije bitno samo ustanoviti koji potrošači ...koriste određenu vrstu proizvoda, kakve su njihove potrebe, koliko proizvod odgovara tim potrebama i sl., nego i otkriti razloge zašto potrošač radije kupuje jedan proizvod nego drugi, i zašto radije bira jednu marku proizvoda nego drugu. U radu se, dakle, traže motivi potrošačkog ponašanja.
U radu su priopćeni rezultati empirijskog istraživanja uvjeta i efekata interesa za studij i motivacije za učenje (motivi za izbor studija i motivacijski regulativni stilovi) kod hrvatskih i ...njemačkih studenata. Subjekti (489) istraživanja bili su studenti različitih studijskih grupa Filozofskog fakulteta u Zadru i studenti (261) različitih studijskih grupa na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu. Teorijski okviri istraživanja su motivacijska teorija samoodređenja (SDT) autora Decija i Ryana i münchenska teorija interesa autora Krappa, Schiefelea, Prenzela i model ličnosti (Big Five, autora Goldberga). Teorijske pretpostavke navedenih teorija posjeduju valjanost i na hrvatskim i na njemačkim sveučilištima. Utvrđene su bitne razlike između dva uzorka ispitanika i glede strukture i izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij i glede osobitog odnosa između uvjeta (motiva izbora studija i opažene okoline za učenje) i mogućih učinaka (izbjegavanje napora, sklonost prekidu studija, zadovoljstvo studijem) interesa za studij i motivacije za učenje. Utvrđene su bitne razlike u izraženosti motivacije za učenje i interesa za studij kod hrvatskih i njemačkih studenata glede spola ispitanika i godine studija. Autori situiraju rezultate istraživanja u kontekst kulturološke valjanosti pedagoško-psiholoških teorija interesa i intrinzične motivacije, kao i u širi kontekst mogućnosti poboljšavanja kvalitete visokoškolske nastave na sveučilištima u Europi kao zajedničkom kulturalno-pedagoškom okružju.
Na osnovi istraživanja Wankela i Kreisela (1985), konstruiran je upitnik uživanja u vježbanju, koji je primijenjen na 23 učenice i 23 učenika petih razreda jedne osnovne škole. Radi provjere ...hipotetske strukture upitnika (intrinzični, socijalni i ekstrinzični razlozi uživanja u vježbanju), njegova je faktorska struktura određena posebno za djevojčice i posebno za dječake, jer je multivarijatna diskriminacijska analiza pokazala statistički značajne razlike u odgovorima dviju skupina na čestice upitnika. Ni u djevojčica ni u dječaka hipoteza nije potvrđena u potpunosti. I u jednih i u drugih izolirani su socijalni i ekstrinzični razlozi uživanja u vježbanju, dok su se intrinzični razdvojili u dva faktora, i to u: uzbuđenje igre i težnju za majstorstvom u djevojčica, te izazov i težnju za majstorstvom u dječaka.
Problematika šumskog rada istražuje se već niz godina na medicinskom, ergonomskom, strojarskom, tehnološkom, sociološkom i organizacijskom području. Radni uvjeti, šira životna sredina i psihološko ...stanje velikim dijelom utječu na zdravlje radnika. Ovim radom željelo se na uzorku od 909 šumarskih radnika, kod kojih su ustanovljene karakteristične bolesti s obzirom na vrste poslova koje obavljaju, istražiti istodobno i utjecaj motivacije na njihovo zdravstveno stanje i učinkovitost. Područje istraživanja obuhvaća uprave šuma Delnice, Bjelovar i Vinkovci. Podaci o motivaciji pokupljeni su anketom pri kom sistematskog liječničkog pregleda koji je obvezan za sva radna mjesta s posebnim uvjetima rada (sjekači, traktoristi, rukovatelji pneumatskim alatom) a obavlja se u medicinskim centrima ili domovima zdravlja. Podaci o zdravstvenom stanju snimani su tijekom desetak godina, dok je anketa o motivaciji provedena samo jednom. Upotrijebljene su medicinske varijable (zdravstveno stanje, dijagnoze, broj dijagnoza po ispitaniku i godine starosti), psihološke varijable (zadovoljstvo poslom i želja za promjenom posla) i radne varijable (izvršenje norme). Hipoteze o odnosu između parova odabranih varijabla testirane su i pomoću kontigencijskih tablica - programom CONTAB. Trendovi pojedinih varijabla tijekom života modelirani su s pomoću linearnih funkcija. Dobiveni su rezultati potvrdili povezanost motivacije za rad i bolesti šumarskih radnika. Ispitano je zadovoljstvo poslom radnika s oštećenjem kralježnice, dijagnosticiranim alkoholizmom i bolestima lokomotornog sustava. Među nezadovoljnim radnicima utvrđeno je dva i više puta oboljelih od spomenutih dijagnoza. Statistički najznačajnija povezanost utvrđena je između motiviranosti za rad i izvršenja radnih normi. Udio zadovoljnih radnika znakovito raste po kategorijama »podbacuje« - »ispunjava« - »prebacuje normu«, dok je kod nezadovoljnih radnika obrnut slučaj.
