Sa stajališta racionalizma čin spoznavanja shvaća se kao pojmovno razumijevanje stvari, odnosno kao moć kojom čovjek kao svjesno jesuće (mens) oblikuje ideju stvari u pojmu. Pojmovno shvaćanje ...utoliko predstavlja adekvatan način spoznavanja same bîti stvari. Pri tom je važno naglasiti kako je pojam proizvod djelujućeg mišljenja, a ideja kao pojam nije svediva ni na predodžbu/sliku (imago) ni na riječ (verbum). U svjetlu prepoznavanja otvorenosti pojma spram medija, istraživanje je usredotočeno na mogućnosti virtualne stvarnosti (VR) i integriranje multimedija u svrhu efikasnog izražavanja bîti stvari. Može li se korištenjem multimedijske platforme izbjeći zbrci konotacija koju osjetilni podražaji u stvarnosti evociraju? U praktičnoj primijeni, istraživanje se oslanja na primjere integracije i upotrebu VR medija i uređaja u brodogradnji.
The rationalism understands an act of cognition as a conceptual understanding of things, that is, as the power with which human as a conscious being (mens) forms the idea of a thing in a concept. Therefore, conceptual understanding represents an adequate mode in knowing the essence of a thing. It is important to emphasize that the concept is a product of an act of thinking, while the idea as a concept is not reducible to the image (imago) nor to the word (verbum). In light of recognized openness of the concept to the medium, the focus of the research are the possibilities of virtual reality (VR) and integration of multimedia for the purpose of effective expression of the essence of things. Can using a multimedia platform avoid the confusion of connotations that sensory stimuli actually evoke? In its practical application, the research relies on examples of integration and use of VR media and devices in shipbuilding.
Planning how to make a scenario for multimedia presentation of a museum we should ask ourselves weather we have used all the possibilities multimedia is giving us. The long time printed materials
...domination frequently results just in copying the content to the new media with a little or no change. Text, colour or photography reign in the print, while in a multimedia presentation we add the use of video, sound, animation, and the most important, interactivity. Using all advantages of multimedia, the desired material can be conveyed to the user more realistically. The quantity of the material being presented is also a frequent issue. Too much material (text, photos, illustrations, etc.) can repel the user when he/she sees its range at the first sight, as it is the case with a printed publication which
dimensions realistically illustrate the quantity of the material. With multimedia, if the content is well structured, such problems do not exist, since the user will consume as much as he/she is interested
in, not knowing how much material is yet to be searched. By making the right scenario for multimedia presentation of some content, we will achieve much more than it has been the case with a printed catalogue. Multimedia enables us to present the material in
a more direct way becoming much more than a mere accompanying material of exhibition.
Konvergencija je u medijski svijet donijela niz promjena ne samo u tehnološkome smislu nego i u
sadržajnome i funkcionalnome. Tehnološkim razvojem omogućen je razvoj novoga multimedijskog
okruženja. ...Na taj način brišu se granice tradicionalnih medija, odnosno došlo je do približavanja i
prožimanja medija. Takvo prožimanje dovelo je do promjene u percepciji korisnika medijskih sadržaja jer postaju aktivni korisnici što se odražava na samu izradu sadržaja. Ubrzan je proces produkcije sadržaja, posebice specijaliziranih sadržaja, potrebne su veće kompetencije novinara i urednika,
tržište postaje kompetitivno bilo da je riječ o komercijalnim medijima ili javnim servisima. Radio
kao medij nije ostao izvan ovih procesa. Kako bi opstao kao medij, radio mora prihvatiti promjene,
prilagoditi im se, a javni radijski servisi trebali bi biti lideri u tim promjenama jer su jednim dijelom
financijski osigurani kroz pristojbu, pretplatu koju plaćaju građani. Svoje osnovne postulate i načela
moraju prilagoditi na restrukturirani, novi, konvergirani, multimedijski, interaktivni sustav dostupan svim građanima. Cilj je rada komparativnom analizom sadržaja i formata istražiti koliko je javni
radijski servis u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ukorak s trendovima konvergencije, odnosno na kojoj
su razini konvergencije.
Ključne riječi: konvergencija, radio, javni servis, multimedija
U radu se opisuje utjecaj multimedije posredovane tehnologijom virtualne realnosti na komunikaciju i komuniciranje. Tehnologije virtualne realnosti označavaju skup tehnologija koja omogućuje ...razgovore između ljudi koji su fizički odvojeni tj. prostorno dislocirani. Cilj takve tehnologije je omogućiti razgovor između ljudi koji se nalaze na različitim zemljopisnim mjestima na svijetu, a povezani su poslovno, obiteljski ili prijateljskim odnosima i vezama. Zapravo, pod pojmom „tehnologije virtualne realnosti“ u ovom radu se podrazumijeva skup tehnologija tehnologije za videokonferenciju, videotelefoniju i telerobotiku, koje obavljaju komunikaciju preko virtualnog utjelovljenja odnosno holograma. Tehnologije virtualne realnosti pružaju jeftin i brz način komuniciranja bez obzira na prostornu udaljenost. S komunikološkog aspekta gledano samo su telekonferencije napravile veliki pomak u smislu održavanja stalne i kvalitetne komunikacije koju je lako uspostaviti, ali je skoro u potpunosti eliminiran pristup „licem u lice“, što se može smatrati jednom od „manjkavosti“ u njihovoj primjeni.
In this paper, we describe a scalable and portable parallelized implementation of a MPEG decoder using a streaming computation paradigm, tailored to new generations of multi-core systems. A novel, ...hybrid approach towards parallelization of both new and legacy applications is described, where only data-intensive and performance-critical parts are implemented in the streaming domain. An architecture-independent StreamIt language is used for design, optimization and implementation of parallelized segments, while the developed StreamGate interface provides a communication mechanism between the implementation domains. The proposed hybrid approach was employed in re-factoring of a reference MPEG video decoder implementation; identifying the most performance-critical segments and re-implementing them in StreamIt language, with StreamGate interface as a communication mechanism between the host and streaming kernel. We evaluated the scalability of the decoder with respect to the number of cores, video frame formats, sizes and decomposition. Decoder performance was examined in the presence of different processor load configurations and with respect to the number of simultaneously processed frames.
U današnjem globalno umreženom društvu engleski je jezik lingua franca koju osobito promiče internet. U izravnoj (face-to-face) nastavi, a naročito u nastavi preko interneta (online), mediji prenose ...informaciju, jezik i kulturu pa se multimedijska, odnosno multimodalna komunikacija ističe kao nužna pri poticanju kritičke vizualne pismenosti i učenju engleskoga jezika. To je tako jer suodnos slike i teksta posreduje na način koji osnažuje pojedinčevu samosvijest o znanju jezika i kulture te aktivira njegov trud i angažman pri učenju. S obzirom na rečeno, cilj je ovoga rada ispitati sljedeće: a) uložen trud pri učenju engleskoga jezika te b) odnos uložena truda u face-to-face i online nastavu preko medija. Ispitivanje je provedeno na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli tijekom 2019./2020. akademske godine u razdoblju obvezna ostajanja kod kuće zbog pandemije koronavirusa. Ovakva i slična istraživanja ubuduće će biti važna za prožimanje medijski reprezentiranih informacija kao i za proširenje ili nadomjestak face-to-face nastave u uobičajenim komunikacijskim uvjetima ili u uvjetima kada je online nastava jedina opcija.
Sedma manifestacija videa/filma MUVI: muzeji – video – film i drugi festival multimedijskih i web projekata održani su u organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra 6. i 7. prosinca 2018. u ...Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Osmo izdanje festivala muzejskog filma i multimedije MUVI 08: muzeji – video – film i MUVI LAB 2020 održani su 17. i 18. prosinca 2020. u posve novom online formatu.
Cilj rada je opisati utjecaj multimedije tijekom procesa poučavanja na ishode učenja studenata. U formalnom i neformalnom, kao i u primarnom, sekundarnom i tercijarnom obrazovanju koristi se ...multimedija i internetske tehnologije. Dostupnost računala i interneta omogućuje da se koristi tekst i slike kao tradicionalni, ali i zvuk, video, animacije, simulacije i ostali multimedijalni elementi. Rad donosi osvrt na uporabu različitih tehnologija, njihov pozitivan, ali i negativan utjecaj. Odabrano je 17 studenata u kontrolnoj i 23 u eksperimentalnoj skupini. Kontrolna skupina koristila je tradicionalne metode poučavanja. Za eksperimentalnu skupinu korištena je multimedija, resursi dostupni na internetu i suvremene tehnologije. U istraživanju je uočena povezanost studentskih postignuća i uporabe multimedije. Nove tehnologije studentima i edukatorima pružaju niz mogućnosti, inovativnih pristupa, samostalnog i timskog rada, raznovrsnijeg i dostupnijeg poučavanja, ali i neke opasnosti za vještine pisanja, računanja i socijalne vještine.
Rad daje prikaz potrebnih elemenata važnih za izradu kvalitetnogA multimedijskog udžbenika. Tiskani medij više nije dominantni medij u okruženju u kojem današnje generacije odrastaju. Multimedijski ...prikaz pruža bolje razumijevanje i shvaćanje jer je sadržaj prikazan na više načina. Digitalni udžbenik, uz tekst, nudi i animacije, a informacije su predstavljene zvukom, slikom i grafikom. Rad daje pregled zakona, standarda i zahtjeva te smjernica za izradu digitalnih udžbenika, preporuka za izradu obrazovnih materijala za e-učenje i pravila za oblikovanje multimedijskih digitalnih udžbenika. Rad ukazuje na prednosti današnjih digitalnih udžbenika te govori o mogućnostima primjene multimedijskih digitalnih udžbenika u nastavi.
Velikim i slavnim muzejima suvremene tehnologije mogu biti alati koji će donekle fizički rasteretiti muzej, posjetitelju pružiti personalizirani obilazak te novo i edukativno iskustvo onima koji ...možda nikad neće imati priliku da ga u stvarnosti posjete. No za manje muzeje, koji rade na pridobivanju nove publike i nastoje pratiti (katkad financijski iscrpljujuće) muzejske trendove – virtualne šetnje, pojačana stvarnost i raznovrsni drugi interaktivni sadržaji usmjereni prema modernom posjetitelju ponajprije služe za prezentaciju i popularizaciju muzeja.
PDF
