Dževada Sulejmanpašića smatramo jednim od prvih komunikologa na ovim prostorima. Fenomene koje je on prepoznao i teorijski elaborirao još tridesetih godina prošlog stoljeća, mogu se primjenjivati i ...danas u suvremenim masovnim medijima. Jedan od fenomena kojeg je Sulejmanpašić stavio u medijski kontekst je i nogomet kojeg je on nazvao „mezimčetom žurnalizma“. Cilj našeg rada je prikazati kako su Sulejmanpašićeve teze o odnosu novinarstva i nogometa i danas aktualne i primjenjive. Objasnit ćemo i politički kontekst Sulejmanpašićeva djelovanja i tadašnju ulogu medija i nogometa u društvu. Uz korištenje svih relevantnih izvora, u radu ćemo primijeniti i metodu analize sadržaja iz dijelova objavljene Sulejmanpašićeve knjige „Žurnalizam razarač čovječanstva“.
Dževad Sulejmanpašić is considered as one of the first communication experts in this region. The phenomena that he recognized and theoretically elaborated back in the thirties of the last century can still be applied today in modern mass media. One of the phenomena that Sulejmanpašić put in the media context is football, which he called “the darling of journalism”. The aim of our work is to show how Sulejmanpašić’s theses on the relationship between journalism and football are still relevant and applicable today. We will also explain the political context of Sulejmanpašić’s activity and the then role of media and football in society. In addition to using all relevant sources, we will also apply the method of content analysis from parts of Sulejmanpašić’s published book “Journalism the Destroyer of Humanity”.
Cilj je rada istražiti komentare čitatelja na tri hrvatska informativna portala (24sata.hr, Index.hr i Net.hr) o kontroverznom prijedlogu Muzičke akademije i rektora Zagrebačkog sveučilišta da se ...tadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodjeli počasni doktorat. U ovom članku komentari se istražuju u okviru teorijskog koncepta digitalne javne sfere i koncepta deliberativno-demokratske javne sfere, prema kojem umreženo društvo participacijom građana, kroz decentraliziranu i interaktivnu komunikaciju, osim komunikacije, transformira i oblikuje odnose moći među ljudima. Metodom kvantitativne analize sadržaja 2852 komentara objavljena u razdoblju od 27. studenoga 2018. do 15.travnja 2019. analiziran je odnos između opreme članaka i komentara, provedena je analiza sentimenta kao metoda za skupljanju polariteta emocija za uvid u raspoloženje komentatora (Liu, 2012), a s aspekta Dahlbergovih kategorija (2007), analiziran je doprinos javnoj raspravi. Rezultati pokazuju izrazito negativan stav građana prema prijedlogu o dodjeli počasnoga doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, čini se da postoji povezanost između negativno intoniranih naslova i fotografija članaka s raspoloženjem komentatora i utvrđena je relativno mala prisutnost neprihvatljivoga govora i govora mržnje, čak i u negativnim komentarima, te niska razina argumentirane rasprave.
The aim of this paper is to analyse readers’ comments on three Croatian news websites (24sata.hr, Index.hr and Net.hr) about the controversial proposal of the Head of the University of Zagreb to award an honorary doctorate to the Mayor of Zagreb Milan Bandić. In this article, comments are explored within the theoretical concept of the digital public sphere and the concept of deliberative-democratic public sphere, according to which, a networked society transforms and shapes not only communication but also power relations among people through participation of citizens, through decentralised and interactive communication. A quantitative content analysis was conducted on 2852comments published in the period from 27 November 2018 to 15 April 2019, i.e., in the period in which the topic was part of the media agenda. The relationship between headlines, photographs and comments was analysed. A sentiment analysis was performed as a method for gathering the polarity of emotions of commentators (Liu, 2012) and as an aspect of Dahlberg’s categories (2007), the contribution to public debate was analysed. The results show a very negative attitude of citizens towards the proposal to award an honorary doctorate to Zagreb Mayor Milan Bandić. A connection is implied between negative stylistic expressions of titles and photographs of articles with attitudes of the commentators. Furthermore, a relatively small amount of hostility speech and hate speech was found, even in negative comments and discussions with low levels of argumentation.
S kombinacijo sociološkega in političnoekonomskega pristopa v proučevanju novinarstva kot dela študija analizira učinke zatona časopisne industrije na razredne boje v panogi. Na podlagi ...teoretsko-zgodovinske konceptualizacije tehnične sestave novičarskega dela ter s pomočjo poglobljenih intervjujev in analize dokumentov študija primera družbe Dnevnik d.d razkriva proletarizacijo novinarjev in drugi novičarskih delavcev. Zgodovinske ločnice tehnične sestave, s katero si menedžment podreja novičarske delavce in jih na podlagi ideologije profesionalizma ločuje, se brišejo. Čeprav je sindikat aktivno pristopil k organizaciji vseh delavcev, ti niso vzpostavili politične sestave in nastopiti kot enotna sila v razrednih bojih. Menedžment je stopnjevanje konkurenčnih pritiskov v okoliščinah zatona časopisne industrije prevalil na zaposlene in jih hkrati izrabil za sklepanje koalicije preživetja, s katero je nevtraliziral razredno nasprotje in si ob postopnem ugašanju časopisnega podjetja zagotovil nadaljnjo akumulacijo.
Lifestyle novinarstvo, premda zauzima istaknut segment medijske industrije i uobičajeno generira značajne prihode, primarno nudi svojoj publici tzv. „uslužne vijesti“, to jest, informacije koje su od ...praktične koristi za svakodnevni život. Često se ovo područje novinarstva kategorizira kao komplementarno u odnosu na takozvano „ozbiljno“ novinarstvo, koje se fokusira na teme poput politike, gospodarstva te društvenih i kulturnih sukoba. Međutim, s obzirom na široki doseg lifestyle medija i njihovu potencijalnu utjecajnost na publiku, nužno je obratiti pozornost na društvenu odgovornost koju ovi mediji nose, osobito kada je u pitanju promicanje tema održivog razvoja, koje su se etablirale kao ključni element suvremene društvene paradigme. S ciljem razumijevanja percepcije koju čitatelji lifestyle medija u Republici Hrvatskoj imaju o pristupu ovih medija objavljivanju i obradi tema vezanih za održivi razvoj, provedeno je istraživanje s glavnim ciljem istražiti stavove stvarnih i potencijalnih čitatelja. Istraživački proces obuhvaćao je i sekundarne ciljeve, kao što su analiza razine i učestalosti konzumiranja sadržaja putem tiskanih i digitalnih lifestyle kanala, s posebnim osvrtom na pokazatelje čitanosti i frekvenciju posjećivanja mrežnih portala hrvatskih lifestyle medija, i ispitivanje mišljenja i stavova ciljane demografske skupine o integraciji društveno odgovornih tema u sadržaj koji objavljuju lifestyle mediji. Metodološki okvir istraživanja uključivao je prikupljanje podataka usmenom telefonskom anketom u elektroničkom obliku, koristeći CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing) tehniku anketiranja. Naknadno, podaci su balansirani ponderiranjem korištenjem RIM-a (Rim Iterative Method), čime je postignuto da sociodemografska struktura uzorka odgovara demografskim karakteristikama šire populacije. Istraživanje je ukazalo na potrebu za promjenama u pristupu lifestyle novinarstva, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, sugerirajući da bi veća posvećenost temama održivog razvoja mogla rezultirati pozitivnijim percepcijama i imidžem ovih medija kod potrošača. Integracija takvih tema mogla bi unaprijediti dojam autentičnosti i relevantnosti lifestyle novinarstva, što je potvrđeno provedenim istraživanjem.
Lifestyle journalism occupies a prominent segment of the media industry and usuallygenerates significant income. It primarily offers its audience the so-called “usefulnews”, information that is of practical use for everyday life. Often it is categorizedas complementary to so-called “serious” journalism, focused on topics such aspolitics, the economy, and social and cultural conflicts. However, considering widereach of lifestyle media and their potential influence on the audience, it is necessaryto pay attention to the social responsibility that these media bear, especially whenit comes to promoting the topics of sustainable development, established as a keyelement of contemporary social paradigm. To understand perception of readers oflifestyle media in Croatia to these media approach to the publication and processingof topics related to sustainable development, a survey was conducted with main goalof investigating the attitudes of actual and potential readers. The research includedsecondary objectives, such as the analysis of the level and frequency of contentconsumption through printed and digital lifestyle channels, with a special focuson readership indicators and the frequency of visiting portals of lifestyle media.The methodological framework of the research included data collection throughan oral telephone survey, conducted electronically using the Computer AssistedTelephone Interviewing technique. The data was balanced by weighting usingRim Iterative Method, which achieved that the socio-demographic structure of thesample corresponds to the demographic characteristics of the wider population. Theresearch indicated the need for changes in the approach of lifestyle journalism, on alllevels, suggesting that greater dedication to sustainable development topics couldresult in more positive perceptions and image of these media among consumers.The integration of such topics could improve the impression of authenticity andrelevance of lifestyle journalism, which was confirmed in research.
Pitanje gubljenja granica između onoga što možemo nazvati novinarstvom i onoga što bi se u medijskome prostoru moglo nazvati „nenovinarstvom“ nije novo. Ono se opetovano postavljalo uz razne pojave ...koje su u pravilu predstavljale nemale profesionalne i etičke izazove za novinarsku struku – od utjecaja korporativnog novinarstva na snažan trend tabloidizacije, preko tzv. građanskoga ili participativnoga novinarstva, sve do današnjih dana u kojima se postavljaju pitanja tko je novinar i što je novinarstvo na Mreži koja počiva na ideji kreativnoga korisničkog sustvaralaštva u kojoj svatko može biti autor. Pitanje budućnosti novinara kao autora naročito se ozbiljno postavlja u vrijeme sve bržega razvoja različitih alata vođenih tehnologijom umjetne inteligencije (UI), poput chatbota, za koje neki predviđaju snažniju primjenu i u novinarstvu. U teorijskom dijelu rada stoga se promišlja identitet novinara i njegova uloga kao profesionalnog autora u suvremenom digitalnom medijskom okružju. Drugi dio rada, s ciljem analiziranja stavova stručnjaka o budućnosti novinarske struke, donosi rezultate istraživanja provedenog metodom polustrukturiranih dubinskih intervjua sa sveučilišnim profesorima koji na pet hrvatskih sveučilišta obrazuju buduće novinare i poučavaju ih novinarskim žanrovima i medijskom izvještavanju. Istražuju se stavovi sveučilišnih profesora o umjetnoj inteligenciji i može li ona zamijeniti novinara kao autora medijskih sadržaja, hoće li umjetna inteligencija dovesti do „smrti“ novinara kao autora te kako će se, sukladno razvoju umjetne inteligencije, ali i tehnologije općenito, prema njihovim procjenama razvijati novinarska struka u Hrvatskoj, osobito u kontekstu obrazovanja i razvoja novinara – autora.
The issue of blurring the boundaries between what we can call journalism and what could be called “non-journalism” in the media is not new. It was raised repeatedly with various phenomena that represented considerable professional and ethical challenges for the journalistic profession—from the influence of corporate journalism on the strong trend of tabloidization, through the so-called citizen or participatory journalism, up to the present day in which questions are raised about who is a journalist and what is journalism on the Web which rests on the idea of user co-creation in which anyone can be an author. The question of the future of journalists as authors is particularly serious at a time of increasingly rapid development of various tools driven by artificial intelligence (AI) technology, such as chatbots, for which some predict a stronger application in journalism as well. In the theoretical part of the paper, the identity and the role of the journalist as a professional author in the contemporary digital media environment are considered. The second part of the paper, with the aim of analyzing the views of experts on the future of the journalism profession, presents the results of research conducted using the method of semi-structured in-depth interviews with university professors who educate future journalists at five Croatian universities and teach them journalistic genres and media reporting. The views of university professors on artificial intelligence are investigated and can artificial intelligence replace the journalist as the author of media content, will artificial intelligence lead to the "death" of the journalist as author, and how, in accordance with the development of artificial intelligence and technology in general, the journalism profession will develop in Croatia.
Raziskovanje algoritmizacije novičarskega dela se večinoma omejuje na raziskovanje vpliva tehnologijenadelovanjeuredništevterspremembdelovnegaprocesanovinarjevinurednikov. Posledično spregledajo ...procese razvoja tehnologij in vodijo v eksplicitni ali vsaj implicitni tehnološki determinizem. Prispevek naslavlja ta manko in s študijo primera algoritmizacije novičarskega dela Slovenske tiskovne agencije (STA) pokaže, kaj so motivacijski dejavniki tehnološkega razvoja znotraj novičarskega sporočanja ter kako se prevedejo v konkretna tehnološka orodja in aplikacije. Študija primera izhodiščno raziskovalno vprašanje o tem, kako se pod vplivom tehnoloških inovacij spreminja delovni proces novinarjev in urednikov, nadgradi z vprašanjem, kateri dejavniki najpomembneje določajo razvoj in implementacijo novih tehnologij. Ugotavljava, da so predvsem tržni pritiski gonilna sila tehnoloških inovacij in z njimi povezanih organizacijskih sprememb, saj agencija ob zaostrenih razmerahnamedijskih trgih z inovacijami po eni strani utrjuje svojo vlogo na trgu, po drugi pa išče dodatne vire prihodkov. Avtomatizacija novinarskega dela ostaja obroben pojav, tehnološke inovacije so namenjene predvsem pospeševanju tempa dela in širjenju nabora produktov, ki jih agencija ponuja na trgu.
Pospeševanje je konstitutivni del moderne družbe, ki ga družboslovci opažajo že od devetnajstega stoletja. V prispevku se pri holistični opredelitvi pospeševanja opiram na teoretski model Hartmuta ...Rose, ki razlikuje med analitično ločenimi, a vzajemno povezanimi dimenzijami pospeševanja. Med njimi je tehnološko pospeševanje, pri katerem sta na področju komuniciranja k njemu najočitneje prispevala telegraf in digitalizacija. Med najaktualnejše tehnologije s potencialom za velik družbeni vpliv lahko štejemo tudi algoritme. Njihove značilnosti v digitalnem kapitalizmu so (1) netransparentnost, (2) avtomatizacija, (3) podatkovljenje in (4) instrumentalna racionalizacija. Posledice teh značilnosti so večplastne, med njimi pa je tudi nadaljnja krepitev pospeševanja zaradi avtomatizacije. V nadaljevanju je obravnavan odnos med novinarstvom in časom, ki je neločljivo povezan z novinarskim delom. Potreba po takojšnjosti, naglici in aktualnosti ni le del novinarske prakse, temveč spada med temeljne ideološke kamne novinarske profesije. To ima posledice za normativno poslanstvo novinarstva, na katero bodo vplivali tudi algoritmi. Podana sta dva spekulativna scenarija: pesimistični, z dodatnim pospeševanjem novinarskega dela in množičnim odpuščanjem, kjer bi bili algoritmi zamenjava za novinarje, ter optimistični, kjer bi algoritmi lahko prevzeli najbolj rutinizirane oblike dela in dopolnjevali delo novinarjev, kar bi zaradi upočasnjevanja prispevalo k zviševanju kakovosti novinarstva.
