Ovim tekstom opisat će se postojeće i buduće stanje instrumentacije Seizmološke službe Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Službe) smještene pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog ...fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te njezin rad vezan uz potrese tijekom i nakon 2020. godine. U Republici Hrvatskoj u 2020. godini dogodila su se dva potresa koja su odnijela ljudske živote i nanijela veliku materijalnu štetu. Prvi potres dogodio se u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine, s epicentrom kod Markuševca u Zagrebu. Drugi, razorniji potres, dogodio se u utorak 29. prosinca 2020. godine, s epicentrom kod mjesta Strašnik nedaleko Petrinje. Uz navedeno, opisat će se napori u unapređenju rada i opremanju Službe novom opremom i ustrojavanjem za djelovanje u nadolazećim godinama. Ukratko će se prikazati plan razvoja Službe, kao i donirana oprema za pokretne seizmološke postaje koja je odlukom Vlade Republike Hrvatske preko Ministarstva znanosti i obrazovanja donirana Službi nakon razornog Petrinjskog potresa.
Ovim tekstom opisat će se postojeće i buduće stanje instrumentacije Seizmološke službe Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Službe) smještene pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te njezin rad vezan uz potrese tijekom i nakon 2020. godine. U Republici Hrvatskoj u 2020. godini dogodila su se dva potresa koja su odnijela ljudske živote i nanijela veliku materijalnu štetu. Prvi potres dogodio se u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine, s epicentrom kod Markuševca u Zagrebu. Drugi, razorniji potres, dogodio se u utorak 29. prosinca 2020. godine, s epicentrom kod mjesta Strašnik nedaleko Petrinje. Uz navedeno, opisat će se napori u unapređenju rada i opremanju Službe novom opremom i ustrojavanjem za djelovanje u nadolazećim godinama. Ukratko će se prikazati plan razvoja Službe, kao i donirana oprema za pokretne seizmološke postaje koja je odlukom Vlade Republike Hrvatske preko Ministarstva znanosti i obrazovanja donirana Službi nakon razornog Petrinjskog potresa.
Dva snažna potresa u sjeverozapadnom dijelu Slovenije dogodila su se 1998. i 2004. Oštećenja na građevinama, koja su zabilježena u popisu šteta nastalih ovim potresima, klasificirana su u pet ...kategorija prema Europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS). Neposredno nakon potresa provedena su opsežna geološka i geofizička istraživanja koja su obuhvaćala: geološko kartiranje, iskop 60 istraživačkih jama, bušenje 20 bušotina do dubine od 20 m, seizmička mjerenja, geoelektrična mjerenja i mjerenje mikroseizmičkih nemira. Od 1990. godine, utjecaji lokalnog tla u Sloveniji se uzimaju u obzir primjenom odgovarajućih pravila za proračunavanje potresom opterećenih konstrukcija; na početku primjenom Slovenskih propisa (Službeni list SFRJ 31/81), a kasnije Eurokoda 8 (EU8-94 i EU8-SIST EN 1998-1:2005).
U ovom članku se opisuju istraživanja utjecaja lokalnog tla na pojačanje seizmičkog djelovanja na građevine. Na temelju podataka o oštećenjima i podataka iz prethodno spomenutih istraživačkih radova, nastojalo se odrediti koliko je moguće pouzdano procijeniti taj utjecaj. Predviđeni lokalni seizmički efekti uspoređeni su s registriranim oštećenjima građevina. Provedena je statistička analiza na 27 odabranih lokaliteta (naselja) sa sličnim geološkim uvjetima.
Usporedbom procjene utjecaja lokalnog tla, koji je određen na temelju geološkog kartiranja i bušenja, kao i geofizičkih ispitivanja i mjerenja mikroseizmičkih nemira, s registriranim oštećenjima građevina, zaključeno je da je predviđanje puno pouzdanije ako se promatraju svi relevantni faktori zajedno. Međutim, usprkos tome što je primijenjen multidisciplinarni pristup, za neke su lokacije dobivene potpuno pogrešne prognoze seizmičkih efekata. Može se zaključiti da je najbolja prognoza dobivena primjenom EU8-SIST EN 1998-1:2005, dok su manje pouzdani rezultati dobiveni primjenom Slovenske norme (Službeni list SFRJ 31/81) i EU8-94.
