Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene po odredbama srednjovjekovnog Skradinskog statuta, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava, posebno splitskog, trogirskog, ...zadarskog i šibenskog, što je nužno zbog nedorečenosti statutarne materije. U uvodnom dijelu navode se vrela skradinskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena neka pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom, imovinskom, procesnom i kaznenom pravu. Pravni položaj žene prema statutarnim odredbama Skradinskog statuta upotpunjen je analizom malobrojnih sačuvanih notarskih zapisa. Statutarne odredbe predstavljaju normativnu stranu srednjovjekovnog pravnog sustava dok notarski zapisi daju cjelovitiji uvid u pravni položaj žene u srednjovjekovnom Skradinu.
The authors analyze some questions on the legal position of women in the medieval Statute of Skradin, pointing to solutions in other Dalmatian legal systems, notably in the statues of Split, Trogir, Zadar and Šibenik, which is necessary due to the ambiguity of statutory matter. Sources of Skradin's medieval law are cited in the introduction, while the rest of the article addresses the issues of the legal position of women in status, family, property, criminal and procedural law. The tendency of community authorities to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property by dowry were the fundamental causes for the inferior position of women in communal legal systems. Legal position of women in statutary regulations of the Statute of Skradin is further examined through an analysis of the few preserved notary records. Statutory regulations present the normative side of the medieval legal system, while notary records yield a more complete insight into the legal position of women in the medieval Skradin.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnoj Korčuli, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava. U radu su obrađena pitanja pravnog položaja žene u ...statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i procesnom pravu. Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima. U Korčulanskom statutu vidljiva je slavenska pravna osnovica na koju se nadovezuju elementi bizantskog i mletačkog prava. U vrijeme recepcije rimskog prava počinju se usvajati neki elementi toga prava iz Justinijanove kodifikacije u glosatorskoj i postglosatorskoj obradi što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
The authors analyze some questions on the legal position of women in the medieval Korčula, pointing to solutions in the other Dalmatian legal systems. This paper addresses the issues of the legal position of women in status, family (with marriage), property, criminal and procedural law. The tendency of community authorities to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property by dowry were the fundamental causes for the inferior position of women in communal legal systems. The statute of Korčula displays a Slavic legal base with the elements of Byzantine and Venetian law. During the reception of Roman law, some elements of the Roman law from Justinian's codification in glossarist and post-glossarist processing were adopted indicating the existence of interaction of legal cultures in the medieval Dalmatian communes.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Lastovu, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava, posebno dubrovačkog, uslijed utjecaja Dubrovnika na ...srednjovjekovnu lastovsku komunu.U uvodnom dijelu navode se vrela lastovskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom, imovinskom, procesnom i kaznenom pravu.Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima.U Lastovskom statutu očituju se utjecaji dubrovačkog statuta te posredno utjecaji mletačkog, slavenskog, bizantskog, hrvatskog i rimskog prava što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Lastovu, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava, posebno dubrovačkog, uslijed utjecaja Dubrovnika na ...srednjovjekovnu lastovsku komunu.
U uvodnom dijelu navode se vrela lastovskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom, imovinskom, procesnom i kaznenom pravu.
Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima.
U Lastovskom statutu očituju se utjecaji dubrovačkog statuta te posredno utjecaji mletačkog, slavenskog, bizantskog, hrvatskog i rimskog prava što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
Autorica analizira neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Rapskom statutu, ukazujući na odgovarajuća rješenja drugih dalmatinskih statuta.
U uvodnom dijelu navode se vrela rapskog ...srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom (s bračnim), imovinskom i kaznenom pravu.
Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u većini komunalnih pravnih sustava. Za razliku od ostalih statuta dalmatinske pravne regije, u Rabu je žena bila pravno izjednačena s mužem: bilo joj je dozvoljeno obvezivati se, oporučivati, raspolagati mirazom i svojim nasljednim dijelom obiteljske imovine, na čelu je obitelji nakon smrti muža.
Geografski položaj Raba na razmeđi dalmatinske i kvarnerske pravne regije našao je svoj odraz u Rapskom statutu: u njemu se očituju utjecaji većeg broja pravnih sustava: hrvatskoga, mletačkoga, zadarskog i rimskog prava, moderniziraog djelovanjem glosatora, što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
Tema je ovoga rada pravni položaj sunasljednika u Republici Hrvatskoj s osvrtom na pravne
akte i praksu na području Europske unije koje se tiču ovoga područja. U ovome radu najprije
će se prikazati ...pravni položaj sunasljednika u rimskome pravu. Zatim će se analizirati
pravna regulativa položaja sunasljednika u Republici Hrvatskoj danas te usporedba,
sličnosti i različitosti s pravnom regulativom ovoga područja na razini Europske unije, što
podrazumijeva analizu svih važećih pravnih propisa koji reguliraju materiju koja je tema
ovoga rada. Također će biti navedena usporedba u smislu pravnoga položaja jednoga
ostaviteljeva nasljednika i ako postoji više njih. Sličnosti i razlike promatrat će se u smislu
uporabe i korištenja stvarima, pravima i s njima izjednačenim entitetima, samostalnim
raspolaganjem stvarima, pravima i s njima izjednačenim entitetima i slično. U posljednjem
dijelu rada bit će prikazana usporedba pravnoga položaja sunasljednika u Republici
Hrvatskoj te usporedba s pravnim položajem sunasljednika u Italiji.
The aim of the paper is analysis of legal status of Roma in Croatia-Slavonia in the period after reaching Croatian-Hungarian Compromise in 1868 until dissolution of the Austro-Hungarian Monarchy in ...1918. The basic thesis elaborated in the paper is that Croatian-Slavonian public affiliation was fundamental determinant of public status of Roma in Croatia-Slavonia while this cannot be said for Hungarian- Croatian national citizenship. Following this approach, the author analyses politics of differentiation of domestic, so called Croatian-Slavonian Roma, and other foreign Roma in which Roma from Hungary were also included. In the paper the author points out that the Croatian-Slavonian authorities implemented inclusive policy towards domestic Roma who acted in accordance with the law while applied repressive measures towards vagrant domestic Roma. In the last part of the paper the author analyses practical problems and solutions in cases when foreign belonging of Roma had to be determined. In addition, the author analyses policy of deportation of foreign Roma. The research is based on relevant literature, laws, regulations and archival sources available in Croatian State Archive, the materials of Internal Department of the Provincial Government.
Cilj rada je analizirati pravni položaj Roma u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom razdoblju. Osnovna je teza da je hrvatsko-slavonska pripadnost bila bitna odrednica javnopravnog statusa Roma u Hrvatskoj i Slavoniji, dok se to ne može reći za ugarsko-hrvatsko državljanstvo. U tom smislu u radu se izlaže politika razlikovanja domaćih hrvatsko-slavonskih Roma od stranih Roma u koje su uvrštavani i Romi iz Ugarske. U radu se također analiziraju posebni propisi, ponajviše naredbe Zemaljske vlade, kojima su vlasti provodile politiku prema domaćim Romima. U ovom dijelu rada autor ističe da su hrvatsko-slavonske vlasti provodile uključujuću politiku prema hrvatsko-slavonskim Romima koji su se ponašali sukladno propisima, dok su primjenjivale represivne mjere prema hrvatsko-slavonskim Romima skitnicama. U zadnjem dijelu rada se analiziraju praktični problemi i rješenja prilikom utvrđivanja strane pripadnosti Roma te odnos vlasti prema stranim Romima kroz politiku njihova protjerivanja. Rad se temelji na odgovarajućoj literaturi, zakonima i naredbama te na arhivskom gradivu dostupnom u Hrvatskom državnom arhivu, fondu Unutrašnjeg odjela Zemaljske vlade.
Zakon o preuzimanju dioničkih društava zahtijeva reformu, a u svakom slučaju bar otvorenu javnu raspravu, o položaju uprave i nadzornog odbora odnosno upravnog odbora ciljnog dioničkog društva u ...postupku preuzimanja ciljnog društva. Ministarstvo financija osnovalo je Radnu skupinu koja raspravlja i priprema Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Autor kao član radne skupine zauzima stajalište o reformi prava preuzimanja dioničkih društava u dijelu koji se tiče poduzimanja protuponuditeljskih mjera u postupku preuzimanja dioničkih društava te nudi konkretne prijedloge. Razlozi za zaokret temelje se na kritici tvrdoga neutralnog položaja uprave i nadzornog odbora ciljnog društva de lege lata. Ističe se da je kruto pravilo čl. 42. st. 1. ZPDD-a o tzv. neutralnom položaju uprave i nadzornog odbora ciljnog društva u postupku preuzimanja derogiralo temeljno pravilo o vođenju poslova društva iz čl. 252. Zakona o trgovačkim društvima. Spomenuto pravilo treba stoga izmijeniti tako da se u najvećoj mogućoj mjeri uvaže vrijednosti domaćeg prava društava i prava tržišta kapitala. Radikalno isključenje temeljnog standarda vođenja poslova društva u postupku preuzimanju de lege lata nije opravdano. Posebice nije primjereno sa stajališta odmjeravanja međusobno suprotstavljenih pravnopolitičkih interesa. Dobrobit ciljnog društva ne smije se praktički potpuno zatrti zbog tobože prečih interesa prava preuzimanja dioničkih društava. De lege lata dobrobit ciljnog društva nije, najblaže rečeno, dovoljno vrednovana u postupku preuzimanja te se (u tom smislu) nude rješenja de lege ferenda. Dobar primjer za potreban pravnopolitički i pozitivnopravni zaokret nude odredbe njemačkog Wertpapiererwerbs- und Übernahmegesetz (nadalje WpÜG) po uzoru na koja je autor ponudio rješenja de lege ferenda. Direktiva 2004/25 EU o ponudama za preuzimanje počiva u tom dijelu na opcijskom modelu.
Law on taking over of joint stock companies (Official Gazzette, no. 109/07, 36/09, 108/12, 90/13 and 148/13, hereinafter ZPDD) requires to be reformed, and in any case it requires at least an open public discussion on the position of Board of Directors and Supervisory Board, respectively Management Board of the targeted joint stock company in the procedure of taking over the targeted company. Ministry of Finances established a Working group that discusses and prepares the Draft of the Law on amendments of the Law on taking over of the joint stock companies (Decision CLASS: 011-01/16-01/22 NUMBER: 513-06-03-16-2 of 5th May 2016, hereinafter: Working group). The author, as the member of the working group takes a stand on the reform of the law on taking over joint stock companies in the part that relates to undertaking the counter-offering measures in the procedure of taking over the joint stock companies and offers concrete suggestions de lege ferenda. The reasons for turn are based on the criticisms of strict neutral position of the Board of Directors and Supervisory Board of the targeted company de lege lata. The strict regulation of Art. 42. Par. 1. of ZPDD-a on so called neutral position of the Board of Directors and Supervisory Board of the targerted company in the procedure of taking over derogated the basic rule on business conduct of the company from Art. 252 of the Companies Act (Official Gazzette, no. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15; hereinafter ZTD). The aforementioned rule should be therefore de lege ferenda changed so that the values of the domestic companies law and law governing capital markets, are in the gretest possible measure taken into account. Radical exclusion of the basic standard of conducting companies business in the procedure of taking over de lege lata is not justified. Particularly it is not appropriate from the position of weighing mutually conflicted political interests. The welfare of the targeted company must not be practicaly completely exterminated becaues of so called better interests of the law on taking over of joint stock companies. De lege lata welfare of the targeted company is not, and to say the least, valued enough in the procedure of taking over and in that respect solutions are offered de lege ferenda. Good example for necessary legal-political and positive legal turn is offered by the provisions of German Wertpapiererwerbs- und Übernahmegesetz (hereinafter WpÜG) which model the author took into account while offering solutions de lege ferenda. The Directive 2004/25 EU on takeover bids (hereinafter Directive 2004/25 EU) rests in that part on optional model.
Predstavljeni su uslovi u kojima je Kraljevina Jugoslavija rešavala složeno pitanje položaja crkava i verskih zajednica, koje su do ujedinjenja delovale u različitim i često suprotstavljenim pravnim ...i političkim sistemima. Politički dogovori konkretizovani su kroz ustave u kojima nije primenjeno moderno načelo o odvojenosti crkva i verskih zajednica od države. Izvršeni državni udar uspostavio je novu političku realnost obeleženu promovisanjem koncepcije državnog i nacionalnog jedinstva. Evidentan uticaj verskih zajednica na različite slojeve stanovništva doprineo je njihovom uključivanju u ostvarivanje nove politike, iz čega je proizašlo donošenje posebnog zakonodavstva i intenziviranje pregovora sa Vatikanom o usvajanju konkordata, radi uređivanja položaja Katoličke crkve. Doneti zakoni jasno pokazuju da su crkve u određenoj meri uspele da eliminišu uticaj države i obezbede samostalnost u rešavanju svih pitanja direktno povezanih sa očuvanjem i poštovanjem unutrašnjeg poretka. Opšta koncepcija zakona ne daje za pravo ni jednoj strani da se proglasi za pobednika, jer je režim na prikladan način ostvario kontrolu nad konfesijama i eliminisao nedozvoljen koncept državne crkve, uz zadržavanje rešenja o crkvama i verskim zajednicama kao javnim ustanovama od posebnog značaja.
Cilj je ovog rada analizirati razvoj položaja vjerskih zajednica u hrvatskom pravu tijekom vremena. Autor analizira pravni položaj vjerskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, ...Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca / Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i u Republici Hrvatskoj. U radu će se pokazati da je taj razvoj bio usporen, a u nekim razdobljima isprekidan. Posebna će se pozornost posvetiti pitanju (ne)ustavnosti ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom. Autor će pokazati da su ti ugovori u skladu s Ustavom, ali da postoje druga pitanja glede pravnog položaja drugih vjerskih zajednica o čijoj bi se ustavnosti moglo dvojiti. Autor će pokazati da danas u Republici Hrvatskoj postoji pet tipova vjerskih zajednica.
PDF
