Pojava pretilosti i neaktivnosti s posljedičnom
velikom učestalošću kardiovaskularnih bolesti karakteristika
su civilizacijskog napretka i ekonomskog blagostanja.
Promjena načina života utjecala je i ...na pojavu bolesti i
fi zički izgled velikog broja osoba srednje i starije životne
dobi. Iz tog su razloga osnovni oblici liječenja metaboličkog
sindroma vrlo jednostavni, ali najteže primjenjivi. Motivaciju
za smanjenje kalorijskog unosa i pojačanu potrošnju energije
bolesnici dobivaju tek nakon doživljavanja vaskularnog
incidenta, odnosno osjećajem boli ili straha. Čim prestanu
ti simptomi većina se vraća na stare navike. Pitanje je kako
potaknuti i zadržati motivaciju za brigu o vlastitome zdravlju
primjenom osnovnih oblika liječenja metaboličkog sindroma
- pojačana tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i reduciranje
suvišne tjelesne težine.
Autori rezultatima i pregledom stručne literature, ukazuju na terapijsku vrijednost pripovijedanja, čitanja bajki i priča, improvizacije i dramske ekspresije, kao specifičnih medija koji ...predstavljaju već dokazan kompleks metoda i tehnika u prevenciji poremećaja u ponašanju i funkcioniranju djece i mladih, te skupina stanovnika izloženih rizičnim činiteljima za suicidalnost i štetno ponašanje. Pripovijedanje ili čitanje najčešće se koristi kao uvod u razgovornu ili hipnoterapiju, kao motivacijski sadržaj na tematskim skupovima malih i velikih terapijskih skupina, u tretmanu poremećaja ponašanja i poremećaja spavanja. Ono je jednostavan i učinkovit način kako naš svjesni, kritični i logični um može pristupiti izvorima nesvjesnih emocionalnih dijelova, koji su često arhetipski i predstavljaju dijelove kolektivnog nesvjesnog. Tako se olakšava integracija ličnosti, produbljuje svjesnost i olakšava uvid, kao i kognitivno razumijevanje, te potiče bihevioralna promjena. Kreativnost koju nude bajke, mogućnost identifikacije, nuđenje uvijek pozitivnih ishoda smanjuje osjećaj beznađa, a posebno kod djece razvija maštu i duboko implementira nadu tj. pozitivnu percepciju i perspektivu budućnosti, što je moćan zaštitni i preventivni faktor koji znatno smanjuje rizik. Pripovijedanje i filmoterapija dio su terapijskih radionica pripovijedanja priča i bajki, koje su organizirane tijekom sociookupacionih aktivnosti u sklopu redovnog programa Dnevne bolnice Odjela psihijatrije Opće bolnice u Virovitici. Sudionici radionica su ratni veterani liječeni od PTSP-a. Istraživanje je nastalo nakon dvogodišnjeg provođenja projekta ženskog Lions Cluba Vereucha iz Virovitice "Bajkama do stvarnosti-Igračka za prijatelja", u kojem su sudjelovala djeca čiji su roditelji liječeni od PTSP vezanog uz rat, bolesti ovisnosti o drogama ili alkoholu, djeca dijabetičari, djeca koja su trenutno liječena na Odjelu za dječje bolesti Opće bolnice, u Virovitici i djeca iz Udruge slijepih iz Virovitice. Projekt i ovo istraživanje dio su znanstvenog projekta Minstarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ-No. 108-0982560-0257), kojeg pod nazivom "Prediktivni modeli u zdravstvu", vodi doc.dr.sc. Zdenko Sonicki, dr.med.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je anksiozni poremećaj karakteriziran mislima koje izazivaju strah (opsesije ili prisilne misli) i/ili ponašanja ili mentalne predodžbe koje osoba radi kako bi ...smanjila strah ili izbjegla strašnu posljedicu (kompulzije). Opsesivne misli obično izazivaju kompulzivne radnje. OKP se obično javlja između rane adolescencije i rane odrasle dobi, ali može se pojaviti i u djetinjstvu. Cilj ovog rada jest prikazom psihoterapijskog tretmana djevojčice s OKP-om iznijeti osnovu razumijevanja, konceptualizacije, primjene tehnika i evaluacije u kognitivno-bihevioralnom pristupu. Opisana je 11-godišnja djevojčica koja je u psihoterapijskom tretmanu bila godinu i pol. Ciljevi
psihoterapijskog tretmana bili su educirati djevojčicu i njezinu majku o OKP-u, adekvatnijem suočavanju s opsesivnim mislima, odgađanjem ili odustajanjem od prisilnih radnji, poboljšati svakodnevno funkcioniranje
povećanjem broja situacija s kojima se suočava. Primijenjene tehnike uključivale su niz bihevioralnih i kognitivnih intervencija usmjerenih na postupno izlaganje i kognitivno restrukturiranje s posebnim naglaskom
na metodu 4 koraka. Kognitivno-bihevioralnom terapijom postignuto je bolje svakodnevno funkcioniranje djevojčice u svim područjima.
Psihoanalitički pristup i psihoterapija dječje dobi zasebne su grane psihijatrije, sa dubokim izvoriš tima u psihoanalizi. Medicinska teorija i praksa je dovela do pojave mnogih pravaca i teorija u ...dječjoj psihoanalizi, koji tumače uzroke psihičkih poremećaja u djece, a time i u odraslih. Autor daje kratak pregled i komentar nekih smjerova u razvoju dječje psihoanalize i psihoterapije. Od velikog broja teorija i ogranaka, te između mnogih mogućnosti koje psihoterapeut u svojem radu ima, najbolje je orijentirati se prema vlastitom afinitetu i iskustvu, a na temelju detaljnijeg proučavanja teorija ponaosob.
U ovom radu opisan je tvrdokorni slučaj paničnog poremećaja koji je kod bolesnice perzistirao oko deset godina. Cilj je prikazati kognitivno-bihevioralne koncepte na primjeru usklađenoga ...psihoterapijskog i medikamentoznog liječenja ove bolesnice kojim je došlo do nestanka paničnih ataka, a odsutnost simptoma opservirana je i nakon javljanja tjelesne i životno ugrožavajuće bolesti u obitelji. Povezuje se početak, razvoj i nestanak paničnog poremećaja kroz situaciju životnih događanja uz naglasak na prikazu metoda liječenja i utjecaju egzogenih čimbenika iz životnog miljea bolesnice na ishod bolesti.
Još uvijek postoje kontroverze o značenju simptoma sisanja prsta u
emocionalnom razvoju djeteta. Cilj ovoga rada je bio objasniti uzroke produženog sisanja prsta iza dobi od četiri godine s gledišta ...psihoanalitičke teorije i mogućnosti za terapijski pristup. Na desetero djece s navikom sisanja prsta i njihove roditelje primjenjen je psihoterapijski intervju i praćenje. U gotovo sve djece zapaženi su dodatni emocionalni poremećaji i somatske promjene u formi malokluzije (otvorenog zagriza) i oštećenja prsta koji se siše. Zbog toga se liječenje sisanja prsta treba temeljiti na psihoanalitičkom pristupu i otkrivanju temeljnog psihodinamskog poremećaja.