Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su ...nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.
The work of school principals includes a variety of tasks, and cooperation with parents of students can be singled out as an extremely sensitive and demanding area. In recent times, principals are often exposed to various impermissible behaviours and violence from parents at their workplace, but little is known and talked about. The aim of this research is to examine the role of exposure to violence by students’ parents in predicting job satisfaction of primary school principals in the Republic of Croatia. The survey included 483 (27.7 % male, 72.3 % female) school principals from all regions of the Republic of Croatia. The Socio-Demographic Characteristics Questionnaire, the Exposure to Parental Violence Scale and the Job Satisfaction Questionnaire were used to collect data. The results show that it is a widespread phenomenon, and 80.75 % of principals experienced at least one form of parental violence during their principalship. Correlation analysis found that principals who are more likely to experience parental violence report lower job satisfaction, and regression analysis showed that experienced violence was a statistically significant predictor of job satisfaction. A clear condemnation of all forms of parental violence against principals and the application and improvement of existing regulations are concluded as necessary conditions for reducing these negative phenomena and enabling quality work of principals, and thus the whole school.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi ulogu poslovne suradnje i potpore kolega školskom ravnatelju te ravnateljevo zadovoljstvo poslovnom suradnjom u osnovnim školama. Tijekom travnja, svibnja i ...lipnja 2021. godine metodom mrežne ankete provedeno je empirijsko kvantitativno istraživanje radi uvida u razumijevanje poslovnih odnosa između suradnje i potpore na radnom mjestu i razine poslovnog zadovoljstva među osnovnoškolskim ravnateljima Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 483 pripadnika referentne populacije. Sudionici istraživanja, ravnatelji osnovnih škola, zadovoljni su poslovnom suradnjom te potporom na radnom mjestu, odnosno potporom svojih kolega, dok su osrednje zadovoljni svojim poslom. Pritom je utvrđeno da su sve konceptualne varijable statistički značajno pozitivno povezane.
Pandemija izazvana COVID-19 virusom značajno je utjecala na sve segmenta života, tako i na odgojno-obrazovni sustav. Posebno je bila zahtjevna priprema i provedba online nastave u posebnim odgojno ...obrazovnim-ustanovama u kojima se školuju učenici s većim teškoćama u razvoju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 22 ravnatelja posebnih odgojno-obrazovnih ustanova (od ukupno 35 u Republici Hrvatskoj) s ciljem da se utvrde stavovi ravnatelja prema online nastavi koja se u vrijeme pandemijske krize provodila u ustanovama kojima su na čelu. Ispitivanje je provedeno putem upitnika sastavljenog za ovo ispitivanje. Dobiveni podatci su se analizirali testiranjem deskriptivne statistike. Istraživanje je pokazalo da su ravnatelji posebnih odgojno-obrazovnih ustanova bili nešto slabije zadovoljni podrškom institucija koje prate rad odgojno-obrazovnih ustanova tijekom online nastave, izrazili su potrebu za dodatnom edukacijom učenika, roditelja i učitelja i istaknuli da su se pojavili razni zahtjevi vezano uz specifične digitalne didaktičke materijale namijenjene online nastavi. Ravnatelji smatraju da su se roditelji nešto slabije snašli u svojoj ulozi tijekom online nastave, da učenici i roditelji nisu bili niti zadovoljni niti nezadovoljni online nastavom te da je za učenike s teškoćama u razvoju tradicionalni način nastave prihvatljiviji od mješovite nastave i online nastave.
Recently, the topic of violence in schools is being addressed more often as part of research studies. So far, very little is known about vertical violence that ascends from teachers and other staff ...towards the school principal. The aim of this study was to examine the association between experiencing violence in the workplace and satisfaction with work and life among primary school principals in the Republic of Croatia. This study included a total of 483 principals (27.7% male and 72.3% female) from different regions across the Republic of Croatia. Relevant data were collected using the Socio- Demographic Characteristics Questionnaire, the Workplace Harassment Scale, the Life Satisfaction Scale, as well as the Job Satisfaction Survey. Our results show that as many as 55.5% of the participants reported experiencing at least one form of violence in their workplace on a regular basis, while 40.8% reported experiencing some form of violence more rarely. Only 3.7% of the participants reported that they had not experienced any form of violence. Based on correlation analyses, we found that principals who were more likely to experience violence in the workplace reported lower work and life satisfaction. In addition, regression analyses showed that violence experienced in the workplace was a statistically significant individual predictor of job satisfaction. Principals who were more likely to be exposed to violence in the workplace also reported lower life satisfaction in general and job satisfaction was a significant mediator in this regard. Our findings highlight the need to prevent incidents of school violence against principals since this could result in harmful consequences with respect to the school staff and their relationships, and subsequently reflect poorly on the students and reputation of the school.
U ovom se radu analizira kako pojedini oblici obrazovanja i razvoja ravnatelja utječu na sposobnost ravnatelja hrvatskih osnovnih škola za uravnoteženjem zahtjeva pojedinih dionika škole, a samim ...tim, i na učinkovitost (performanse) škole, shvaćene kao neprofitne organizacije. Provedbom ankete na indikativnom uzorku ravnatelja osnovnih škola, izabranih od strane Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, željeli su se utvrditi efekti postojeće institucionalne podrške ravnateljima. Pritom je utvrđena i niska orijentacija ravnatelja prema relevantnim dionicima djelovanja škole, iako su se, pritom, izdvojile dvije skupine rezultata, tj. orijentacije prema individualnim (učenici, nastavnici, roditelji) i institucionalnim (nadležno ministarstvo, lokalna uprava) akterima obrazovnog okruženja. Empirijska je analiza pokazala da se različite orijentacije prema dionicima škole mogu povezati s načinom na koji ravnatelji koriste raspoloživa sredstva za obrazovanje (razvoj). Također je utvrđeno da se, u promatranom kontekstu, kao najvažnija sredstva obrazovanja (razvoja) ravnatelja mogu izdvojiti različiti oblici obrazovanja u školskom marketingu i menadžmentu. Navedeni rezultati podupiru zahtjev za konkretnom praktičnom provedbom politike obrazovanja i certifikacije školskih ravnatelja, definirane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2008. godine.
Ravnatelji su jedni od ključnih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školama koji u suradnji sa školskim odborom, učenicima, roditeljima, stručnim suradnicima, ali i vanjskim partnerima mogu ...presudno utjecati na školski kurikul te kvalitetu i kvantitetu izvannastavnih aktivnosti. S obzirom na to da imaju ključnu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu, začuđuje činjenica kako u Hrvatskoj gotovo da i nema istraživanja stavova ravnatelja o raznim pitanjima koja se tiču odgojno-obrazovnoga procesa, a dosad nije napravljeno niti jedno sustavno istraživanje o stavovima ravnatelja o medijskoj pismenosti, medijskom obrazovanju i medijskoj kulturi. Ta nas je činjenica dodatno motivirala da provedemo istraživanje u studenome 2016. u sklopu Stručnoga skupa Obrazovanje i licenciranje ravnatelja Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola na uzorku od 198 ravnatelja osnovnih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske kako bismo utvrdili stavove ravnatelja o važnosti medijske pismenosti u primarnome obrazovanju te da ujedno utvrdimo i to koliko su osnovne škole opremljene medijima, koliko često ravnatelji financijski podupiru dodatna usavršavanja nastavnika o medijima te organiziraju li škole izvannastavne edukacije o medijima za učenike, roditelje, nastavnike i stručne suradnike. Istraživanje je pokazalo kako većina ravnatelja, njih čak 57,3 %, smatra da nakon završetka osnovne škole hrvatski učenici na temelju onoga što su naučili u školi nisu medijski pismene osobe te u posljednjih nekoliko godina roditelji pokazuju povećan interes za medijsku pismenost. Unatoč tome, čak 43,8 % ravnatelja ističe da nikad u posljednjih godinu dana nisu organizirali izvannastavna predavanja o medijima za roditelje, a čak svaki četvrti ravnatelj ističe da se u njihovoj školi nikad ne održavaju predavanja o medijima za nastavnike i stručne suradnike. Pokazalo se i da škole još uvijek nisu dobro tehnički opremljene, što je preduvjet za provedbu medijskoga obrazovanja, budući da je tek 44,2 % ravnatelja istaknulo da u njihovoj školi u svakoj učionici postoje računalo i projektor. Budući da ravnatelji bitno utječu na kvalitetu nastavnoga rada, i oni sami trebali bi imati redovita usavršavanja vezana uz medijsku pismenost kako bi bili pravodobno upoznati s rezultatima najnovijih istraživanja iz toga područja te informirani o novim dostignućima vezanima uz medije koji se brzo razvijaju.
Principals are one of the key carriers of educational activities in schools who, in cooperation with the school board, students, parents, professional associates, but also external partners, can decisively influence the school curriculum and the quality and quantity of extracurricular activities. Given that they play a key role in the educational process, it is surprising that, in Croatia, there is almost no research into the views of principals on various issues related to the educational process, and so far, no single systematic study has been conducted on principals' views on media literacy, media education and media culture. This fact further motivated us to conduct a survey in November 2016 as part of the Professional Encounter Education and Licensing of Principals of the Croatian Association of Principals of Primary Schools on a sample of 198 principals of primary schools from all parts of the Republic of Croatia to determine principals' views on the importance of media literacy in primary education, and to determine, at the same time, how well primary schools are equipped with media, how often principals financially support additional training for teachers about media, and whether schools organise extracurricular training about media for students, parents, teachers, and professional associates. The survey showed that most principals, as many as 57.3% of them, believe that, after finishing primary school, Croatian students are not media literate based on what they learned at school, and that, in the last few years, parents have shown an increased interest in media literacy. Despite this, as many as 43.8% of principals point out that they have not organised extracurricular lectures on media for parents in the last year, and every fourth principal points out that their school never holds lectures on media for teachers and professional associates. It was also shown that schools are still not well equipped technically, which is a prerequisite for the implementation of media education, since only 44.2% of principals pointed out that, in their school, there is a computer and a projector in every classroom. Since principals have a significant influence on the quality of teaching, they themselves should have regular training related to media literacy informed in a timely manner about the results of the latest research in this area and informed about new achievements related to the rapidly developing media.
Svrha je ovog rada razvijanje teorijskog okvira koji se može primijeniti za analizu i empirijska istraživanja učinkovitosti upravljanja školama na lokalnoj razini u hrvatskom kontekstu. U radu su ...eksplicirane bitne dimenzije prema kojima je moguće pratiti praksu upravljanja školama na lokalnoj razini, i komentirani su primjeri modaliteta mjera jačanja školskih i učeničkih kapaciteta koje se provode u određenim lokalnim samoupravama. Pregled dostupnih podataka pokazuje da prioriteti ulaganja jedinica lokalne samouprave u različite tipove intervencija bitno variraju u različitim lokalnim zajednicama, a mogućnost ulaganja u programe za koje postoje indicije da su povezani s jačanjem školskih i učeničkih postignuća ovisi o tome koliko su otprije razvijene osnovne materijalne pretpostavke za nesmetano funkcioniranje škola. Analizirane su i predložene smjernice za korištenje učinkovitih mehanizama potpore na relaciji suradnje između lokalnih instanci upravljanja (osnivača škola) i školskih ustanova.
U ovom se radu istražuju obrazovni i društveni faktori koji pridonose percepciji školskih ravnatelja kao neovisne menadžerske profesije. Empirijski su rezultati dobiveni ispitivanjem kućanstava ...reprezentativnih za Republiku Hrvatsku, malu europsku država koja provodi opsežnu reformu obrazovanja. Empirijski rezultati sugeriraju da povjerenje u pojedine društvene aktere koji su relevantni za obrazovanje i javna percepcija učinkovitosti škola mogu služiti kao čimbenici prognoze javne procjene ravnateljske profesije. Iznose se moguće implikacije za buduća istraživanja i razvoj politika u malim europskim državama. Predložene intervencije u politiku naglašavaju sposobnost institucionalne izgradnje, kao i pokušaj kreiranja pozitivnih povratnih informacija jačanjem međusobnih poveznica između razvoja lokalnih resursa i dijeljenja pozitivnih lokalnih narativa.
V Krškem smo si v parku ob Osnovni šoli Jurija Dalmatina ogledali spomenik Trubarju, Bohoriču in Dalmatinu. Nagovorila nas je Valentina Gerjevič, ravnateljica tamkajšnje osnovne šole.
PDF
