Založno pravo na koncesiji na pomorskom dobru Tuhtan Grgić, Iva; Stanković, Gordan
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
2024, Volume:
45, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
Pomorsko dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje se gospodarski koristi, u pravilu, putem koncesije. Razvojni projekti koji se realiziraju na temelju koncesije nerijetko uključuju ...angažiranje znatnih financijskih sredstava koje koncesionari pribavljaju od banaka i drugih financijskih institucija putem kredita. Kao jedno od potencijalnih sredstava osiguranja kredita, još 2003. godine u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, uvedena je mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji. Zbog nedostatno razrađenih odredaba, koje vjerovnicima nisu pružale dostatnu sigurnost u odnosu na mogućnost namirenja dospjele tražbine, založno pravo na koncesiji pomorskog dobra nije zaživjelo u praksi. Donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama dvadeset godina kasnije (u srpnju 2023.) bilo je prilika da se uočeni nedostatci u pravnom okviru založnog prava na koncesiji pomorskog dobra uklone i ova materija detaljno uredi te time postane kvalitetnim i atraktivnim sredstvom osiguranja tražbina. U ovom se radu analiziraju odredbe novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i njihov odnos s odredbama Zakona o koncesijama, a sve kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri novi pravni okvir pruža zadovoljavajuće osiguranje tražbina založnim vjerovnicima te kako bi se upozorilo na zakonska rješenja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja.
The maritime domain is an asset of interest to the Republic of Croatia, and, as a rule, it is economically exploited by means of a concession. Development projects carried out on the basis of a concession often require significant financial resources, which the concessionaires obtain from banks and other financial institutions in the form of loans. Among the possible means of securing the loan, the Maritime Domain and Seaports Act of 2003 introduced the possibility of registering a hypothec on the concession. However, due to incomplete provisions that did not provide creditors with sufficient guarantees regarding the possibility of satisfying matured claims, the hypothecation of the maritime domain concession did not take root in practice. The adoption of the new Maritime Domain and Seaports Act, which took place twenty years later (in July 2023), was an opportunity to remedy the perceived shortcomings in the legal framework of the hypothec on the concession of the maritime domain and to regulate the matter in detail, thus making it an attractive and high-quality means of securing claims. This article analyses the provisions of the new Maritime Domain and Seaports Act and their relationship to the provisions of the Concession Act with the aim of determining the extent to which the new legal framework provides satisfactory security for the claims of secured creditors and identifying legal solutions that need further improvement.
Using Kosovo as a case study, the book illuminates the interplay of some of the most controversial concepts in postcolonial times, including humanitarian intervention, peacebuilding, nation-state ...building, and doing development in war torn states. A special focus is on development professionals, mandated to build peace and implement development projects in war-torn or failed states. The book seeks to uncover the complex nature of doing good for others, especially when development efforts are serving the political and economic interests of donor states and when the social status attained by the expatriate development workers tends to improve upon migrating to and working in war-torn states.
In order to reduce the development gap separating it from the most developed European countries, Slovenia faces numerous developmental challenges. On the one hand, it is trying to promote ...competitiveness and innovation to stimulate economic growth, and on the other hand it is using various measures to ensure more even development across its entire territory. In the past, the main efforts focused on effective inclusion in the EU and the Eurozone, whereas now seeking domestic reserves to establish and strengthen Slovenia’s position among the most developed countries is at the forefront. This demands an important shift in thinking because achieving developmental goals is no longer in the domain of others or dependent on others, but is the result of Slovenia’s own decisions, knowledge, and resourcefulness. This must be taken into account, especially at the beginning of a new program period and when preparing new strategic development documents.
Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza
žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog ...mita, navodne vrijednosne
neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara.
Jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije
fundamentalno militantne. Drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema
na Zemlji takvo znanje ne može opravdati. Kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju
razvrgavanje problematičnog braka između znanja i sile, što postavljaju kao imperativ održivosti.
Usprkos činjenici da loše strategije razvoja utemeljene na zapadnoj “neutralnoj” znanosti rastaču autohtono
znanje (indigenous knowledge) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva,
izvore i dnevne prakse u ponovnom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu.
Budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj
Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt.
PDF
