V 60-tih letih prejšnjega stoletja se je pokazala nujnost povezovanja različnih vidikov sektorskega planiranja, razvilo se je regionalno-prostorsko planiranje. V Sloveniji so bile v obdobju 1970-1975 ...izdelane strokovne osnove za sprejem regionalno-prostorskega plana republike. S prehodom na sistem družbenega planiranja so se sprejemale le splošne usmeritve, ker se je nadaljevalo še 10 let v samostojni državi. Šele v letu 2002 je bila sprejeta Strategija prostorskega razvoja, pri tem pa niso bila razčiščena razmerja z strategijo regionalnega razvoja, strategijo razvoja na državni ravni in usmeritvami na evropski ravni.
Na globaliziranom tržištu promjene su sve češće tako da je teško determinirati buduće turističke trendove. Konkurentska borba stranih hotelskih lanaca, nacionalnih turističkih poduzeća i obiteljskog ...poduzetništva dinamizira tržište kao odgovor na sve profiliranije turističke potrebe. Hotelsko-turistička poduzeća moraju aktivno upravljati promjenama u kreiranju novih konkurentskih prednosti. Preduvjet je reinženjering poduzeća, promjena poslovne filozofije i generiranje nove generacije manadžmenta kako bi se napustili recidivi prošlog sustava i premostio jaz između velikih mogućnosti i
limitirane stvarnosti. Poduzeće se suvremenim odrednicama poslovanja i inoviranom strategijom razvoja mora prilagoditi sustavu novih tržišnih vrijednosti.
Turizam kao jedna od najznačajnijih gospodarskih, kulturnih i socijalnih djelatnosti našeg vremena ima velike implikacije na gospodarski i socijalni razvoj Republike Hrvatske sada i u predstojećem ...razdoblju. S obzirom da je više od jedne trećine europskoga stanovništva uključeno u turistički promet u svijetu, a istodobno stalno rastu osobne i društvene potrebe za turističkim uslugama i putovanjima u nove destinacije, važno je da se Hrvatska uklopi u te moderne trendove turističke ponude i potražnje. Hrvatska bi kao izrazito turistički orijentirana zemlja s vrlo razvijenim prirodnim, ljudskim i kapitalnim resursima za razvoj turizma, koji čine značajne komparativne prednosti u odnosu na druge europske zemlje, kroz svoju promidžbu i pravilnu strategiju razvoja, zauzela jedno od značajnijih mjesta na europskom turističkom tržištu. Upravo bi pravilna strategija razvoja osigurala relativno velika financijska sredstva od turizma, što treba imati za posljedicu značajniji rast društvenog bruto prihoda i nacionalnog dohotka, kao i ekonomskog blagostanja stanovništva.
Glavni je cilj ovog rada bio utvrditi u kojoj je mjeri projekt upravljanja znanjem zaživio na hrvatskim veleučilištima, te koliko su, u tom smislu, veleučilišta ispunila svoju zadaću. Analiza ...navedene problematike temeljila se na percepciji veleučilišnih studenata. U anketi, koja je obuhvatila 818 studenata, naglasak je bio stavljen na ocjenu stečenih znanja, odnosno procesa njihovog prenošenja. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje brojna područja u kojima je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se projekt upravljanja znanjem u potpunosti realizirao. Dobiveni rezultati mogu poslužiti ne samo kao vodilja za otklanjanje uočenih nedostataka, već također predstavljaju temelj za kreiranje budućih strategija razvoja hrvatskih veleučilišta. Istraživanje ima i šire značenje, budući da se instrument kojeg smo razvili može primijeniti sa svrhom analize uspješnosti funkcioniranja bilo kojeg visokoobrazovnog sustava.
Strategija razvoja destinacije Blažević, Branko
Tourism and hospitality management,
12/1998, Volume:
4, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Autor izučava pristup koncepciji, strategiji i ciljevima dugoročna razvitka turističkih destinacija i zaključuje da očekivanja koja se baziraju isključivo na povijesnim podacima ma koliko ih ...pokrivali sa složenim matematičko-ekonometrijskim modelima prisutnim u brojnim studijama razvoja od grada i općine, preko županije do nacionalne razine (kao turističkih destinacija) jesu "adaptivna očekivanja" koja u suštini nisu upotrebljiva u pristupu razvoju.
U uvjetima ni rata ni mira, naša hotelska poduzeća, opterećena naslijeđenim ustrojem smještajnih zapremina i obnovom ratom razorenih ili oštećenih hotela, ne ostvaruju željenu prodaju, posebno na ...Zapadno-europskom tržištu. Za povratak na to tržište, kao i za osvajanje novih tržišta, management (gospodarstvo) hotela mora se koristiti procesom strateškog planiranja, tj. razviti dugoročne strategije održanja i rasta.
S obzirom na postojeće stanje u hrvatskom hotelijerstvu i jaku konkurenciju koja je posljednjih godina aktivno djelovala na području povećanja kvalitete svoje ponude, najveće mogućnosti za stjecanje i održavanje konkurentske prednosti naših hotelskih poduzeća, pružaju strategija razvoja proizvoda i razvoja tržišta.
Kao liječnik, tijekom poslijediplomskog
stručnog studija menadžmenta uočio sam kako je
pored nedefiniranog zakonodavnog okvira daljnja
prepreka razvoju zdravstvenog turizma i činjenica
da u ...zdravstvenom turizmu Hrvatske nema
strategije razvoja. Kako su lječilišta tradicionalno
nositelji razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj,
napisao sam i obranio magistarski rad na temu
“Strategija razvoja lječilišta i specijalnih bolnica
za rehabilitaciju u funkciji razvoja zdravstvenog
turizma Republike Hrvatske”.1 U ovom radu
prikazat ću zaključke do kojih sam došao
istraživanjem te predložiti smjernice za izradu
strategije razvoja lječilišta i specijalnih bolnica za
rehabilitaciju u Republici Hrvatskoj.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, zaokružena je legislativa Republike Hrvatske prema nacionalnim manjinama osiguravanjem prava na služenje svojim jezikom i pismom. U ...vezi s tim, otvorene su i opremljene središnje knjižnice nacionalnih manjina, kojih je trenutno u Hrvatskoj deset. Rezultati rada prema modelu koji je razrađen 1990. nisu zadovoljavajući. Model loše funkcionira zbog subjektivnih i objektivnih razloga, te je krajnje neophodno imati dugoročnu strategiju koja bi osigurala stabilan i kvalitetan razvoj. U slučaju središnje manjinske knjižnice, novi socijalno-ekonomski uvjeti podrazumijevaju pretvaranje SMK u razvojno-kulturno i informatičko-metodičko središte koje zadovoljava potrebe kao korisnika koji se ne uklapaju u standardni popis kategorija korisnika manjinske knjižnice, tako i kolega-knjižničara, te koje pomoću mreže narodnih knjižnica pruža sve veći broj usluga, povezanih s tržištem rada, europskom i svjetskom kulturom, željom za informiranjem kod većinskog stanovništva. Oslanjajući se na teoretska istraživanja, te iskustvo i zapažanja voditelja manjinskih knjižnica, ovaj rad će definirati niz problema, predložiti strategiju promjena uz detaljnu razradu strateške koncepcije za SMK, te označiti očekivane pozitivne rezultate.
PDF
