U procesu kapitalističkog restrukturiranja, transformacija rada i zaposlenosti zauzima ključan položaj. Novi organizacijski modeli i doktrine, osnaženi upotrebom informacijsko-komunikacijskih ...tehnologija i deregulatornih političkih odluka, pridonijeli su promjeni oblika i strukture zaposlenosti širom svijeta. Članak proučava strukturu zaposlenosti na makrorazini. Na temelju koncepata postindustrijskog društva razmatraju se teze: (a) da se ekonomska aktivnost pomiče sa proizvodnje robe na pružanje usluga, i (b) da u novoj ekonomiji zanimanja s visokim udjelom znanja i informacija zauzimaju ključan položaj. Kroz pregled strukture zaposlenosti u zemljama prvoga svijeta, tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj, razmatraju se strukturalne promjene u njihovu historijskom kontekstu. Glavni je izvor podataka anketa o radnoj snazi, te službena statistika rada za Hrvatsku (period 1970.–1996.). Ekonomske aktivnosti agregirane su u skladu sa Castellsovom adaptacijom Singelmannove klasifikacije sektora djelatnosti. Podaci za zemlje prvoga svijeta, usprkos međudržavnim razlikama, podržavaju izvorne teze. Analiza recentnih promjena u strukturi zaposlenosti u tranzicijskim zemljama prikazuje različite startne pozicije i različite obrasce transformacije. Zajednička im je karakteristika rast udjela proizvođačkih i društvenih usluga, dok su u strukturi zanimanja promjene manje. Hrvatski je slučaj analiziran nešto detaljnije, te su ustanovljene dvije etape razvoja strukture zaposlenosti. U godinama 1970.–1990. zaposlenost je rasla u obimu, ali je struktura djelatnosti bila gotovo zamrznuta zbog specifičnih političkih i institucionalnih uvjeta. Tijekom druge, tzv. ratno-tranzicijske etape (1990.–2001.), broj zaposlenih se drastično smanjio, ali sa različitim učincima u različitim sektorima. Ukupan učinak na strukturu zaposlenosti bio je sličan onome u procesu kapitalističkog restrukturiranja u razvijenim zemljama – rast udjela zaposlenih u proizvođačkim i društvenim uslugama, te pad u transformativnom sektoru. U kasnim devedesetima struktura zaposlenosti se stabilizira, dok je tržište rada postalo dinamičnije.
Nije neobično da u društvenim znanostima postoje neslaganja, pa čak i oprečna mišljenja, o mnogim predmetima istraživanja, dapače, mnoštvo utemeljenih perspektiva i paradigmi dobro je i poželjno u ...istraživanju društvene stvarnosti i pojedinaca koji je sačinjavaju. Nije, stoga, neobično da se o vezi migracija i razvoja vodi više od pola stoljeća duga debata. Kada bi debata o međuodnosu migracija i razvoja bila putnik, bila bi putnik koji već dugo korača izrazito vijugavim putem. Kroz dugo vrijeme trajanja debate o tom međuodnosu prevladavala su optimistična mišljenja u pedesetim godinama prošlog stoljeća, zatim pesimistična tijekom šezdesetih i sedamdesetih pa opet optimistična mišljenja u osamdesetima. Nedavno se, međutim, javljaju novi pogledi u raspravi, koji omogućuju nijansiraniji i precizniji pogled na odnos migracija i razvoja te uvažavaju heterogenost uzroka i posljedica migracija. Sintezom spoznaja iz područja ekonomije, proučavanja razvoja i iz proučavanja migracija, konceptualiziran je treći put koji istovremeno prepoznaje težinu strukturalnih ograničenja i važnost djelatnosti pojedinih aktera. Ovaj rad ima dvojaku svrhu: prvo, iznijeti sažet pregled dugotrajne akademske rasprave; i drugo, ponuditi kritički osvrt i dopunu shvaćanju odnosa migracija i razvoja.
U radu je obrađena zadarska matica umrlih od 1617. do 1651. Matica nije uredno vođena, pa mnoge činjenice ostaju i dalje nepoznate. Ipak, i na temelju ovakvih podataka u radu se napravila analiza ...strukture zadarskog društva preko analize pojedinih staleških grupacija (patricijat, crkvene osobe, pripadnici mletačke vojne i civilne uprave, građani, pučani) te preko analize profesionalnih grupacija (obrtnici, trgovci, vojnici, ribari, mornari, težaci i ostali). Naglasak je stavljen na mjesta pokopa u 29 zadarskih crkava, po lazaretima i crkvama izvan Zadra. U ovom razdoblju javlja se nekoliko epidemija kuge, a matica obuhvaća dijelom i Kandijski rat (1645. – 1669.).
U radu prikazujemo strukturalna obilježja humora kojim slovački pisac drugoga vala realizma Janko Jesenský, pišući kratku prozu humorističnim tonom, sa svojega gledišta prikazuje onodobni slovački ...društveni i politički život. Korpus istraživanja čini zbirka humoreski Malograđanske priče. Pokušavamo ponuditi pregled definicije humora, teorija humora i ističemo glavna obilježja humora Janka Jesenskoga, kao što su humor kao korektiv, njegova ambivalentnost i fantastika, što nam služi kao polazište za analizu strukturalnih obilježja: uloge pripovjedača, opisa, monologa i dijaloga.
Cilj ovog istraživanja je istražiti međuzavisnost strukture kapitala i vrijednosti
dioničkih društava te istražiti utjecaj promjena strukture kapitala na vrijednost dioničkih
društava. Panel ...regresijska analiza je korištena za analizu podataka. Empirijski rezultati
su pokazali da sve varijable strukture kapitala imaju pozitivan utjecaj, koji nije statistički
značajan, na pokazatelj Sustainable Owners Value Added Ratio (SOVAR) kao mjeru
performanse vrijednosti za dionička društva čiji su financijski instrumenti uvršteni na
tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju da
glavnica ima negativan i statistički značajan utjecaj na vrijednost dioničkih društava u
Sloveniji dok dugoročni dug ima pozitivan i statistički značajan utjecaj na vrijednost
dioničkih društava u Češkoj Republici. Buduće istraživanje treba proširiti analizu na
različite zemlje Europske unije i veće vremenske serije podataka. Iako su investicije
najznačajnija determinanta vrijednosti poduzeća, rezultati istraživanja pokazuju da je
29.53% varijabilnosti vrijednosti dioničkih društava objašnjeno pomoću varijabli
glavnica i dugoročni dug koje predstavljaju strukturu kapitala. Ovi rezultati dovode do
zaključka da odluke o strukturi kapitala imaju utjecaja na vrijednost dioničkih društava
u stvarnom svijetu te da je struktura kapitala relevantna za performansu vrijednosti
dioničkih društava u odabranim članicama Europske unije.
This established and highly readable introductory text is now in its 3rd edition and is ideal for chemists requiring a broad introduction to the field of polymers.
Viseći dijelovi kao samostalne strukture nadograđene na podlogu ili prethodni sloj, sklone su uvijanju ili drugim deformacijama. Dakle, većina 3D aditivnih procesa proizvodnje poput FDM/FFF, SLS, ...EBM, LOM, PBIH3DP i STL predstavljaju u procesu kreiranja 3D proizvoda inkrementalno slaganje tankih, fleksibilnih slojeva. Problem visećih dijelova generički je termin za bilo koju „viseću“ strukturu (strukturu negativnog kuta). Ukoliko se radi o objektima čiji viseći dijelovi premašuju kut od 45°, potrebno je pribjeći korištenju potpornih struktura. Potporne strukture podrazumijevaju pasivnu strukturu koja nije dio ispisanog objekta, a daje mu strukturalnu podršku to jest onemogućava pojavu deformacije oblika. Upravo sve kompleksniji 3D modeli zahtijevaju mnoštvo visećih dijelova. Međutim, da bi se stvorio kvalitetan proizvod uz što manje otpada i pogrešaka potrebno je u ranim fazama projektiranja, vizualizirati potporne strukture pomoću softvera.
PDF
