Fibrilarni i imunotaktoidni glomerulonefritis dio su rijetke skupine bubrežnih bolesti sa stvaranjem organiziranih depozita u glomerulima. Njihova patogeneza još nije razjašnjena, a mogu se javiti ...kao primarni oblici bolesti ili u sklopu drugih sustavnih, ponajprije limfoproliferativnih bolesti. Klinički se prezentiraju proteinurijom, hematurijom, hipertenzijom te progresivnim razvojem kronične bubrežne insuficijencije unutar nekoliko godina. U ovom radu prikazali smo bolesnika s primarnim fibrilarnim glomerulonefritisom i bolesnicu sa sekundarnim imunotaktoidnim glomerulonefritisom u sklopu ne-Hodgkinova limfoma. Cilj je rada upozoriti na obilježja ovih bolesti i važnost elektronske mikroskopije u njihovoj dijagnostici.
Sredstva za izbjeljivanje zubi mogu utjecati na kemijska i fizička svojstva, kao i na mikromorfološku strukturu cakline i dentina, na što se mora pripaziti prilikom provođenja ovakve terapije. Svrha ...ovoga istraživanja je bila procijeniti učinak dvaju sredstava za izbjeljivanje koja sadrže visoke koncentracije vodikovog peroksida na površinu cakline i dentina, kao i potencijalni remineralizacijski učinak gela amorfnog kalcijevog fosfata (ACP). Dvadesetpet ljudskih trećih molara podijeljeno je u dvije skupine, raspiljeno napola i obje površine su zatim tretirane gelom ZOOM2 ili Opalescence BOOST u trajanju od 3×15 minuta. Vickersova mikrotvrdoća cakline i dentina izmjerena je neposredno prije, nakon postupka izbjeljivanja i nakon tretmana umjetnom slinom i gelom ACP-a kroz 2 tjedna ili nakon držanja u deioniziranoj vodi kroz isto razdoblje. Površinske promjene su promatrane SEM mikroskopom. Korišteni su Mixed model ANOVA i Wilcoxon Rank Sum test. Oba gela za izbjeljivanje pokazala su značajno smanjenje u površinskoj mikrotvrdoći cakline i dentina (p<0,001 za BOOST i ZOOM2). ZOOM2 koji je imao nižu pH vrijednost je pokazao veće smanjenje površinske mikrotvrdoće (p=0,005) u odnosu na BOOST. Naknadna obrada umjetnom slinom i pripravkom ACP-a pokazla je značajno povećanje površinske mikrotvrdoće (p<0,001). Nakon izbjeljivanja površine cakline i dentina su pokazale blage ili umjerene promjene bez gubitka površinske strukture. U zaključku, oba sredstva za izbjeljivanje dovela su do smanjenja površinske mikrotvrdoće. Tretman ACP-om nakon izbjeljivanja doveo je do povišenja mikrotvrdoće i smanjio površinska oštećenja poboljšavši remineralizaciju tvrdih zubnih tkiva.
promjena u testisima švicarskih albino miševa akutno izloženih AlCl3. Svjetlosnom je mikroskopijom utvrđena povezanost između jednokratne intraperitonealne (i.p.) doze AlCl3 (25 mg kg-1 Al3+) i ...odvajanja nekrotičnoga tkiva, atrofije tubula, degeneracije zametnih stanica te žarišta hiperplazije Leydigovih stanica. Usto su se elektronskom mikroskopijom mogli vidjeti razoreni čvrsti spojevi između Sertolijevih stanica, apoptoza spermatogonija i primarnih spermatocita, različite morfološke abnormalnosti spermatida, nakupljanje lipidnih kapi, stanjenje glatkog endoplazmatskog retikuluma (sER) te oštećenje mitohondrija u Leydigovim stanicama. Naknadna primjena taurina u i.p. dozi od 1 g kg-1 ublažila je ove promjene i značajno smanjila broj zahvaćenih tubula u odnosu na miševe otrovane aluminijem. Ovo je prvo istraživanje koje potvrđuje zaštitno djelovanje taurina protiv patoloških promjena na tkivu testisa miševa uzrokovanih aluminijem.
Istraženi su fina građa plastida i sadržaj karotenoida tijekom više stadija zoridbe plodova paprike (Capsicum annuum). Zreli crveni plod sadrži vretenaste kromoplaste koji nastaju iz ...leukokloroplasta. Herbicidi amitrol i SAN 9789 koče sintezu karotenoida i razvitak tipičnih vretenastih kromoplasta. Oba herbicida sprečavaju stvaranje tubula, a uzrokuju nagomilavanje plasto- globula. Plastidi tretirani herbicidom SAN 9789 sadrže samo nekoliko proširenih tilakoida, dok amitrolom tretirani plastidi sadrže proširenja tubularnog retikuluma, koja su ispunjena finom zrnatom supstancom. Raspravljeni su nađeni rezultati u odnosu na poznata djelovanja korištenih herbicida.
Lymfangiogenéza – tvorba lymfatických kapilár – v malígnom melanóme a v jeho blízkom okolí zohráva dôležitú úlohu pri metastázovaní tumoróznych buniek z malígneho melanómu do organizmu. Malígny ...melanóm produkuje epidermálny rastový faktor EGF, ktorý indukuje tvorbu cievneho rastového endotelového faktora VEGF-C, a tým spúšťa lymfangiogenézu. Je veľmi pravdepodobné, že malígne bunky z melanómu vstupujú do lymfatických kapilár aj cez špecializované inter-endotelové spojenia (endotelové mikrochlopne, primárne chlopne) situované v ich stenách. Po vstupe malígnych buniek do lymfatických kapilár putujú tieto bunky v lymfe do sentinelovej lymfatickej uzliny. Malígne bunky môžu pravdepodobne lymfogénne metastázovať priamo aj do distálnych spádových lymfatických uzlín. Vo včasnom štádiu malígneho melanómu sa nevylučuje ani hematogénna cesta metastázovania.
Lymphangiogenesis – proliferation of lymphatic capillaries – in melanoma and in its vicinity plays an important role in metastatic process of malign melanoma cells in organism. Melanoma produces epidermal growth factor EGF which induces vascular endothelial growth factor VEGF-C and thereby starts lymphangiogenesis. It is very probable that malignant melanoma cells enter lymphatic capillaries also through specialized inter-endothelial junctions (endothelial microvalves, primary valves) situated in their walls. After entry of malign cells into lymphatic capillaries, these cells travel in lymph to the sentinel lymph node. Malign cells metastasize through lymphatic vessels probably also directly into distal regional lymphatic nodes. Metastasizing through blood vessels is suggestible also in early stage melanoma.
Eva Rovenská
We aimed to investigate in detail the structural mutations after influence of actellic insecticide at different doses and different temperature conditions. We tested effects of single introduction of ...different doses of actellic: 48, 96, 192, and 384 mg/kg. Cytogenetic effect of actellic in bone marrow cells at different temperature regimens was studied. Following actellic administration, animals were being in two temperature regimes: normal (18-20°C) and high (37-38°C). After treatment with actellic, animals were kept within 1, 2, 4 and 8 hours at high temperature (37-38°C), i.e. in a thermostat (TV-80) with access of air. In experiments, the animals were divided into seven groups. The animals of the 1st group were administered actellic at a dose 384 mg/kg and kept under normal temperature until slaughtering. The animals of the 2nd group after administration of actellic were immediately placed in an environment with a temperature of 37-38°C. Animals of the 3rd, 4th, 5th, and 6th groups after treatment with actellic were transferred to conditions with high temperature, respectively, for 1, 2, 4 and 8 hours. The 7th group of mice was under normal temperature conditions without treatment with actellic. Our results have shown that in normal temperature conditions single exposure of actellic (384 mg/kg) did not affect the genetic apparatus of somatic cell, evidenced by the frequency of chromosome aberrations in bone marrow cells that were within the control levels. However, at high temperatures (37-38°C) the pesticide caused 6-fold larger number of chromosome aberrations in bone marrow cells, in comparison with normal conditions.
Anvarjon Rakhmankulovich Shermuratov
Literatura
Prikazani su razni tipovi plastida, njihova varijabilnost i interkonvertibilnost, na temelju višegodišnjih istraživanja autora. Na većem broju objekata opisani su ultrastruktura i razvoj glavnih ...tipova plastida (kloroplasta, etioplasta, kromoplasta i leukoplasta).
Studirana je diferencijacija kloroplasta i istražen utjecaj različitih vanjskih čimbenika na taj proces. Razvoj fotosintetske aktivnosti u tilakoidima tijekom diferencijacije kloroplasta praćen je primjenom odgovarajuće citokemijske metode. Na primjeru mutanata tipa aurea prikazana je sposobnost prilagodbe kloroplasta na promjene okoliša (uvjete osvjetljenja). Opisana je ultrastruktura različitih tipova kromoplasta, a primjenom specifičnih inhibitora istražena je njihova diferencijacija.
Dediferencijacija plastida prikazana je na nekoliko primjera. Opisana je prijetvorba leukoplasta u kloroplaste i prijetvorbe više tipova kromoplasta u kloroplaste. Raspravljeno je značenje tih prijetvorbi.
Patulin je mikotoksin koji proizvode plijesni sojeva Penicillium, Aspergillus i Byssachlamys na različitim prehrambenim proizvodima kao podlozi. Učinke patulina istražili smo na timusu mužjaka ...štakora u
razvoju (dobi 5 do 6 tjedana). Mikotoksin je životinjama davan per os u dnevnoj dozi 0,1 mg kg-1 tj. t. 60 odnosno 90 dana. Na kraju pokusa štakori su žrtvovani, timus je podvrgnut histološkim analizama s pomoću svjetlosne mikroskopije, a imunocitokemijskim je metodama istražena stanična lokalizacija epidermalnog faktora rasta (EGF) i njegova receptora (EGFR). Morfometrijska analiza provedena je s pomoću računalnog programa Bs200prop povezanog u sustav sa svjetlosnim mikroskopom Olympus BX51. Elektronskomikroskopski je istražena ultrastruktura stanica timusa. Utvrđeno je da patulin izaziva krvaranja u timusu, hiperplaziju plazma-stanica, dilataciju i fi brozu u kortikalnoj regiji timusa, širenje
intersticijskog tkiva između režnjeva timusa, povećanje masnih stanica, smanjenje debljine kore timusa te nestanak kortiko-medularne demarkacije. Elektronskomikroskopski u tkivu timusa štakora tretiranih patulinom uočeni su znakovi raspadanja stanica, abnormalnosti jezgre i organela te gubitak mitohondrijskih krista. Unatoč navedenomu, na presjecima tkiva kontrolnih štakora i štakora tretiranih patulinom nismo utvrdili razlike u imunoreaktivnosti EGF i EGFR, što bi trebalo dodatno istražiti osjetljivijim molekularnim
metodama.
Istraženi su ultrastruktura kloroplasta i sastav pigmenata listova lovorvišnje (Prunus laurocerasus L.) tijekom kasne jeseni, zime i ranog proljeća. Listovi izrasli u jesen ne uspijevaju do početka ...zime stvoriti potpuno razvijene kloroplaste te takvi listovi ostaju tijekom zime svijetlo- zelene boje. Međutim tkivo oko nektarija, koji se nalaze pri bazi takvih listova, izrazito je zelene boje. Elektronskomikroskopska istraživanja pokazala su da svijetlozeleni listovi sadržavaju kloroplaste s nepotpuno razvijenim tilakoidnim sustavom, a tamnozeleno tkivo oko nektarija, te tamnozeleni stariji listovi, normalno razvijene kloroplaste. S početkom vegetacijske sezone, u rano proljeće, svijetlozeleni listovi cijelom površinom poprime tamnozelenu boju i razviju normalne kloroplaste. Na mladim listovima izraslim u proljeće ponovo se uočuju razlike u pigmentaciji. Razmotreni su mogući razlozi bržeg razvoja kloroplasta oko nektarija u kasnu jesen, od kojih je najvjerojatniji visok sadržaj ugljikohiđrata u području nektarija.
PDF
