The objective was to develop and validate an instrument that measures different determinants of people's food choices and simultaneously accounts for a variety of factors: health, emotions, price and ...availability, society and culture, environment and politics, and marketing and advertising.
This is a cross-sectional study focusing on food choice determinants. It was carried out in 16 countries in 2017 and 2018. This study included 11,960 volunteer adult participants from different countries. The data was validated using Confirmatory Factor Analysis (CFA) and Structural Equation Modelling (SEM).
Validation using CFA with SEM revealed that multi-factor modelling produced first- and second-order models that could be used to define the EATMOT scale, the first presenting better fitting indices, with the goodness-of-fit and comparative-fit indices very close to 1, as well as root-mean-square-error-of-approximation, root-mean-square-residual and standardised-root-mean-square-residual at practically zero.
The validated EATMOT scale guarantees confidence in the information obtained through this instrument, and can be used in future studies to better understand food choice determinants in different geographical areas and help plan strategies to improve healthy eating patterns and diminish the burden of non-communicable diseases.
A healthy diet is crucial for the maintenance of health. Therefore, the aim of this work is to evaluate the perceptions towards a healthy diet among the participants with work or studies in areas ...related to diet and nutrition and those who did not.
Anonymous questionnaire data was collected in a cross-sectional study on a non-probabilistic sample of 902 participants living in Portugal.
The results showed that the participants' perceptions were, in general, compliant with a healthy diet. However, significant differences were found between gender (p=0.004), between the different civil state groups (p=0.016), between the participants who were responsible for buying their own food and those who were not and also regarding the living environment. The variable area of work or studies also showed significant differences (p=0.001), so that people who had work or studies related to agriculture obtained a higher score. Regarding this variable, the mean values of nutrition and agriculture areas were not statistically different between them, but were statistically different from the mean values of psychology and health areas. The participants who had work or studies in areas showing diet and nutrition-related issues achieved a higher mean score (0.72±0.35) when compared to the participants who did not (0.58±0.30).
However, despite the results, it is important to continue developing campaigns that better communicate nutritional aspects, so that people can increase their knowledge on this subject.
Introduction. The aim of the study was to compare the dietary habits of recreational runners with those of a random sample of the general population. We also wanted to determine the influence of ...gender, age and sports performance of recreational runners on their basic diet and compliance with recommendations in sports nutrition.
Methods. The study population consisted of 1,212 adult Slovenian recreational runners and 774 randomly selected residents of Slovenia between the ages of 18 and 65 years. The data on the dietary habits of our subjects was gathered by means of two questionnaires. The following parameters were evaluated: the type of diet, a food pattern, and the frequency of consumption of individual food groups, the use of dietary supplements, fluid intake, and alcohol consumption.
Results. Recreational runners had better compliance with recommendations for healthy nutrition than the general population. This pattern increased with the runner’s age and performance level. Compared to male runners, female runners ate more regularly and had a more frequent consumption of food groups associated with a healthy diet (fruit, vegetables, whole grain foods, and low-fat dairy products). The consumption of simple sugars and use of nutritional supplements by well-trained runners was inadequate with values recommended for physically active individuals.
Conclusion. Recreational runners are an exemplary population group that actively seeks to adopt a healthier lifestyle.
Namen. Spoznati prehranske navade rekreativnih tekačev in jih primerjati s prehranskimi navadami vzorca naključno izbranega dela populacije. Ugotoviti smo želeli tudi vpliv spola, starosti in tekmovalne uspešnosti/stopnje treniranosti rekreativnih tekačev na njihovo osnovno prehranjevanje in upoštevanje prehranskih priporočil pri rekreativnem športu.
Metode. Vzorec preiskovancev je sestavljalo 1212 odraslih slovenskih rekreativnih tekačev in 774 naključno izbranih prebivalcev Slovenije v starosti med 18 in 65 leti. Za ugotavljanje prehranskih navad v vzorcu vključenih posameznikov smo uporabili metodo anketiranja. Analizirali smo naslednje parametre prehranskih navad: način prehranjevanja, ritem prehranjevanja, pogostost uživanja posameznih skupin živil, uporabo prehranskih dopolnil, vnos tekočin in pitje alkoholnih pijač.
Rezultati. Prehrana rekreativnih tekačev bolj ustreza priporočilom za zdravo prehrano kot prehrana v vzorcu populacije. Prehranski vzorec se izboljšuje s starostjo tekačev in z njihovo tekmovalno uspešnostjo/stopnjo njihove treniranosti. Tekačice se bolj redno prehranjujejo kot tekači in pogosteje uživajo živila iz določenih skupin živil, ki jih povezujemo z zdravim prehranjevanjem (sadje, zelenjava, polnozrnata živila, ribe in manj mastni mlečni izdelki). Rezultati tudi kažejo, da uspešnejši - bolje trenirani tekači - zaužijejo manj enostavnih ogljikovih hidratov, kar je lahko v nasprotju s priporočili za vnos energetskih substratov pri telesni vadbi. Neustrezen je tudi vnos prehranskih dodatkov glede na športno aktivnost.
Zaključek. Vsekakor so rekreativni tekači del populacije, ki si aktivno prizadeva za bolj zdrav način življenja.
Uvod: Važan dio zdravog načina života je provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane.. Briga o prehrani
nam omogućuje duži, zdraviji i kvalitetniji život.
Cilj: Utvrditi kako se prema doručku, kao ...jednom od segmenata zdrave prehrane odnose sadašnji i
budući zdravstveni radnici.
Ispitanici i metode. Korišteni su podaci dobiveni analizom anonimne ankete koja je provedena među
polaznicima Diplomskog studija sestrinstva u Slavonskom Brodu. Pitanja su se odnosila na demografske
osobine, vitalne funkcije, ITM, na naviku doručkovanja, te konzumiranje suhomesnatih proizvoda.
Ponuđeni odgovori u anketi su bili otvorenog i zatvorenog tipa. Kategorijski podatci predstavljeni su
apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: U analiziranom istraživanju sudjelovalo je 60 ispitanika, 57 (95 %) žena i 3 (5 %) muškaraca.
Medijan dobi je 35 godina, urednih su vrijednosti tlaka i BMI, (50 %) doručkuje, ali neredovito, najčešći
odabir kruha je pšenični, za 35 (58 %), dnevno pojedu do tri šnite kruha 44 (73 %), a njih 8 (13 %) četiri
i više. Trajne ili polutrajne suhomesnate proizvode 30 (50 %) ispitanika jede do dva puta tjedno, a samo
2 (3 %) ispitanika uopće ne jedu te proizvode. Na osnovi istraživanja možemo zaključiti da ispitanici
15
Diplomskog studija gotovo redovito doručkuju i koriste različite vrste kruha uz suhomesnate proizvode
u tolerantnim količinama i dozvoljenim tjednim frekvencijama.
Nealkoholna bolest masne jetre (NAFLD) postaje velik zdravstveni problem s povećanom učestalosti u svijetu zbog bliske povezanosti s epidemijom pretilosti. Kako zasad ne postoji standardizirano ...farmakološko liječenje i jedina dokazana učinkovita terapijska strategija je promjena načina života, važno je odrediti potencijalne prehrambne ciljeve za prevenciju i liječenje NAFLD. Procijenili smo nutritivni status 30 bolesnika s dijagnosticiranim NAFLD primjenom antropometrijskih parametara, mjerenjem snage ruke dinamometrom i dijetetskim parametrima (tjelesna aktivnost, upitnik NRS 2002 i trodnevni dnevnik prehrane). Srednja vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 29,62±4,61 kg/m2 s 86,67% bolesnika koji su bili prekomjerne tjelesne mase ili pretili. Rezultati tjelesne aktivnosti pokazuju da su ispitanici bili slabo aktivni. Prekomjerni energetski unos u odnosu na dnevne potrebe imalo je 27,78% bolesnika. Prosječan dnevni unos makronutrijenata je iznosio: 15,5% proteina, 42,3% ugljikohidrata i 42,2% masti s nedostatnim unosom sljedećih mikronutrijenata: kalcij, magnezij, željezo, cink, vitamini A, B1 i B2. Rezultati istraživanja pokazuju da kvaliteta prehrane naših ispitanika nije bila u skladu s aktualnim preporukama i da su konzumirali velike količine masti, pogotovo zasićenih masnih kiselina s niskim unosom mikronutrijenata. Dobiveni rezulatati bi mogli ukazati na ulogu nepravilne prehrane kao važnog čimbenika razvoja NAFLD-a.
U Planu i programu mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar zdravstva nalazi se i zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja koji od I.-IV. razreda osnovne škole podrazumijeva predavanje i ...radionicu o značaju pravilne prehrane i njen utjecaj na rast i razvoj. Predavanje i radionicu sa učenicima III. razreda provodi nadležna medicinska sestra.Kao nadopuna tom predavanju osmišljena je ova igra. Osnovni cilj igre je da djeca nakon predavanja o pravilnoj prehrani kroz nju ponove najvažnije činjenice iz predavanja kako bi što više upamtili. Za igru nam je potreban plakat, 20 kartica na koje ćemo napisati pitanja, jedna kockica i četiri figurice. Kada igra čitav razred učenici se mogu podijeliti u četiri grupe; jedan učenik baca kockicu, pomiče figuricu i odgovara na pitanje nakon što se grupa dogovori oko odgovora.
Zdravu hranu sačinjavaju pojedine komponente u svakodnevnoj prehrani, a pod zdravom prehranom se podrazumijevaju dobro izbalansirani dnevni obroci koji u sebi sadrže potrebne količine i međusobne ...odnose bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala, uz uvjet da ne sadrži štetne tvari kojima se može poremetiti dobro fizičko i psihičko zdravlje čovjeka.
Novija saznanja o prehrani ukazuju da je prošlo vrijeme kada se nastojalo zadovoljiti prehranu količinski. Sada se velika pažnja poklanja planiranju uravnotežene prehrane s točno utvrđenim količinama masti, šećera, kolesterola i soli.
Suvremeno ugostiteljstvo bi trebalo uz normative u jelovnicima unositi energentsku i nutricionu vrijednost svakog jela, kako bi potrošač mogao birati onu hranu koja će odgovarati njegovom spolu, starosti, tjelesnoj snazi, fizičkom radu, rekreaciji i zdravstvenom stanju.
PDF
