Agrarna politika patri k najrozsiahlejšim politikam Europskej unie. Cieľom prispevku je analyzovať pravny ramec agrarnej politiky EU z pohľadu konceptu prava a rozvoja. Zhrnutie prispevku je založene ...na analyze troch tem a to: (prva) koncept prava a rozvoja, (druha) agrarne politiky a rozvoj a (tretia) europsky koncept rozvoja. Vysledky poukazuju na poziciu pravneho ramca agrarnej politiky EU v ramci rozvojovej praxe EU. Pravny ramec pre agrarnu politiku EU može byť označovany ako „pravo v rozvoji“. Napriek tomu, že doteraz bolo implementovanych niekoľko nastrojov, ich dopad na rozvoj nie je jednoznačny. Na druhej strane však neexistuju pochybnosti o tom, že pravo zohrava vyznamnu ulohu pri rozvoji, rovnako ako o tom, že polnohospodarska politika EU je zakladnou politikou pre rozvoj regionov v EU. Na zaklade vzajomneho prepojenia a zdovodnenia možno argumentovať, že pravny ramec agrarnej politiky je podstatnou sučasťou vnutorneho konceptu a rozvojovej praxe EU.
EU agrarian policy is one of the most extensive policies of the EU. The aim of this paper is to analyse the EU agrarian policy legal framework from the point of view of law & development concept. ...Final remarks are based on an analysis of three topics: (1
) law & development concept, (2
) agrarian policies and development, and (3
) EU concept of development. Results show position of the EU agrarian policy legal framework in the EU development practice. The EU agrarian policy legal framework might be labelled as “law in development”. Several instruments have been implemented, but their impact on development is not unequivocal. There is no doubt about role of law in development as well as that the EU agricultural policy is core policy for development of the EU regions. Based on interconnections and justification we can argue that the EU agrarian policy legal framework is a substantial part of internal EU development concept and practice.
Agrarna politika patri k najrozsiahlejšim politikam Europskej unie. Cieľom prispevku je analyzovať pravny ramec agrarnej politiky EU z pohľadu konceptu prava a rozvoja. Zhrnutie prispevku je založene na analyze troch tem a to: (prva) koncept prava a rozvoja, (druha) agrarne politiky a rozvoj a (tretia) europsky koncept rozvoja. Vysledky poukazuju na poziciu pravneho ramca agrarnej politiky EU v ramci rozvojovej praxe EU. Pravny ramec pre agrarnu politiku EU može byť označovany ako „pravo v rozvoji“. Napriek tomu, že doteraz bolo implementovanych niekoľko nastrojov, ich dopad na rozvoj nie je jednoznačny. Na druhej strane však neexistuju pochybnosti o tom, že pravo zohrava vyznamnu ulohu pri rozvoji, rovnako ako o tom, že polnohospodarska politika EU je zakladnou politikou pre rozvoj regionov v EU. Na zaklade vzajomneho prepojenia a zdovodnenia možno argumentovať, že pravny ramec agrarnej politiky je podstatnou sučasťou vnutorneho konceptu a rozvojovej praxe EU.
Godinu 2007. na svjetskom tržištu mlijeka obilježio je nagli porast cijena. Tržište je privremeno stabilizirano polovicom 2008. godine, kada je Europska komisija zastupnicima Europskog parlamenta ...predstavila prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike. Glavni su elementi prijedloga Europske komisije da se trajno ukine obveza kojom se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje. Ulazak zemalja Istočne i Središnje Europe u Europsku uniju kod njih je uvjetovao smanjenje poljoprivrednih taksi i cijena mlijeka. Danas su u “novim” članicama zaštitne carine u pravilu niže nego prije ulaska u EU (iznimka su Poljska i Rumunjska). Troškovi proizvodnje u novim članicama u pravilu su viši nego u EU, pa je na proizvođače mlijeka pojačan tržni pritisak za povećanje kapaciteta (osnovnog stada), povećanje iskorištenja kapaciteta (muznost po grlu) i proizvodnje s nižom cijenom koštanja. Kako dio manjih proizvođača ne može reagirati na ovaj pritisak unaprjeđenjem svoje proizvodnje, nepovratno odlazi iz mljekarstva. Posljedica je u pravilu smanjenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama novim članicama EU-a. Današnja tržna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je oko 650 milijuna litara, a u proizvodnji je 234 tisuće muznih krava. U našem mljekarstvu u posljednjih pet godina napravljen je značajan pomak sa stajališta proizvodnje i otkupa. Pomoć sektoru svakogodišnjim visokim ulaganjima kroz državne poticaje i kredite, te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i poticaj države donijela je povećanje otkupa za 211 milijuna litara u zadnjem petogodišnjem razdoblju, ali i značajno smanjenje broja proizvođača. Da bismo ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini računa u kvotu I, s oko 90 % mlijeka u standardu, potrebno je povećati udio mlijeka u standardu za oko 119 milijuna litara. Takvo povećanje kvalitete proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU-om i neposredno nakon planiranog ulaska Hrvatske u EU dok još imamo neki prostor “slobodnog” uređivanja agrarne politike (oko tri godine ukupno), ne može se očekivati na današnji način.
Unatoč brojnim poljoprivrednim programima i projektima koje je pokrenula uspješna vlada u Nigeriji, kao i ogromnoj potrošnji novca iz budžeta za smanjene siromaštva, zemlja i dalje zaostaje u smislu ...utjecaja (rezultata tih intervencija. Ovaj članak donosi pregled poljoprivrednih programa implementiranih u zemlji, te identificira rizike koji su s njima povezani. Studija donosi sintezu iz različite literature o tome kako su programi utjecali na životni standard ciljanih korisnika, kao i sveukupne koristi i slabosti tih intervencija. Istraživanjem je zaključeno da su poljoprivredni programi postigli koristi kao što su poboljšani dobici, proizvodnja, dohodak i životni standard, ali te koristi nisu dugoročno osnažile korisnike programa, buduću politiku implementacije, kao ni donošenje odluka. Stoga studija predlaže da bi buduće intervencije trebale biti ustanovljene kao nacionalni strateški plan koji naredna vlada može poduprijeti i nastaviti. Također, trebalo bi započeti s programima reorijentacije vrijednosti kako bi se uklonila korupcija koja često smanji/poništi koristi od vladinih intervencija.
Cilj rada je ustanoviti osnovne promjene u mjerama agrarne politike usporedbom razine i strukure potpore u odabranim državama članicama OECD-a: EU, Kanada, Švicarska, SAD. Istraživanje je obuhvatilo ...razdoblje 1994. – 2018., a korišteni pokazatelji su TSE, PSE; GSE, CSE. U promatranom razdoblju došlo je do smanjenja ukupne potpore poljoprivredi i podrške poljoprivrednicima, te je zabilježen rast izdvajanja za opće usluge u poljoprivredi. Švicarska bilježi najviše razine TSE-a i PSE-a. Za opće usluge najviše izdvaja Kanada, a samo SAD bilježi pozitivne stope CSE-a.
U radu se kvalitativnom analizom znanstvenih radova utvrđuju ključni događaji međunarodnog i domaćeg konteksta kreiranja hrvatske agrarne politike u razdoblju od 1995. do 2013. Mapiranjem ključnih ...događaja i ishoda politika (ciljeva) postavljenih razvojnim dokumentima hrvatske poljoprivrede utvrđeno je kako domaći kontekst utječe na 51% ishoda politika. Analizom sadržaja 71 znanstvenog rada izdvojeno je 84 preporuka znanstvene zajednice. Komparativnom analizom s ishodima politika utvrđeno je kako 52% ishoda politika sadrži preporuke znanstvene zajednice. Istraživanje je pokazalo kako na kreiranje politika u razdoblju od 1995.-2013. utječe domaći kontekst te da su politike temeljene na dokazima jer je uvaženo više od 50% preporuka znanstvene zajednice. Ovim istraživanjem se prvi put analizira utjecaj međunarodnog i domaćeg konteksta na kreiranje politika.
Agrarna politika u BiHi mora se uklapati u opće globalne procese liberalizacije trgovine koji se odvijaju u dva osnovna smjera: višestrana liberalizacija i dvostrani ugovori o liberalizaciji. ...Poljoprivreda ima posebno mjesto u tim procesima s obzirom na najčešće ograničene domete u liberalizaciji poljoprivrednim proizvodima. (Ćejvanović i sur. 2009). U prosincu 2006. godine u Bukureštu je potpisan sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA). Sporazum je stupio na snagu u drugoj polovini 2007. godine. U radu su korištene, deskriptivna metoda, metoda analize uvoza i izvoza po jedinstvenoj carinskoj nomenklaturi, kao i komparativna metoda analize.
Osnovni cilj ovog rada je prezentirati i analizirati učinke CEFTA-2006 sporazuma na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u BiH s članicama CEFTA-2006 sporazuma za razdoblje od 2007. do 2009. godine.
Sporazum CEFTA-2006 je imao utjecaja na strukturu i obim vanjskotrgovinske razmjene BiH i ostalih članica unutar CEFTA-2006 sporazuma u razdoblju 2007.-2009. godina.
Uticaj države na poljoprivredno tržište se ogleda kroz intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda i održavanje ravnoteže između ponude i potražnje. Osim toga, regulisanjem tržišta postiže se ...trajnije povoljniji privredni položaj jedne vrlo važne grane privrede. Podiže se razmjerni dohodak poljoprivrednog stanovništva, odnosno na taj način donekle popravljaja se položaj poljoprivrede, koja stalno zaostaje za drugim granama privrede. Država može uticati na tržište direktno preko cijena i indirektno preko ponude i potražnje.
Kod direktnog uticaja cijene se mogu kontrolisati, bilo da država zamrzne cijene ili da odredi najvišu ili najnižu cijenu. Kod maksimiziranih cijena proizvodi mogu imati niže cijene, dok se zamrznute i fiksirane cijene ne mogu pomicati.
Drugi način direktnog uticaja jeste propisivanje ili ukidanje raznih vrsta poreza, povećanje ili smanjivanje carine, ili pak odobravanje regresa, premija i poticaja poljoprivrednoj proizvodnji.
Kod indirektnog posrednog državnog uticaja preko ponude i potražnje država utiče na ponudu i usklađuje uvoz i izvoz, usklađuje ponudu i potražnju preko rezervi, kredita za obrtna sredstva potrebnih za povećanje proizvodnje, ili čak planira i utvrđuje pojedine proizvodnje.
U glavnom gradu EU-a, Bruxellesu, pridružili su se i naši proizvođači mlijeka na dan ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka akciji proizvođača mlijeka. Zemlje razvijenog mljekarstva očekuju 20 % ...porasta proizvodnje bez ekonomskih posljedica, no Republika Hrvatska nema takav tržni alat zbog gubitka velikog broja proizvođača, odnosno isporučitelja mlijeka. Kvote ne ugrožavaju Hrvatsku jer odobrena kvota znatno je veća u odnosu na količinu ukupne proizvodnje mlijeka. Prema izvješću Europske komisije iz prosinca 2013., zbog loših klimatskih prilika i visokih troškova stočne hrane proizvodne kvote EU članica nisu ostvarene za oko 6 %. Dobar primjer su Austrija, Cipar, Poljska i Njemačka te Danska koje su proizvele više od svojih kvota. Zajednička agrarna politika daje praktičnu i organizacijsku potporu za Mliječni paket gdje su određena jasna pravila otkupa mlijeka i njegove cijene u pisanim ugovorima između proizvođača i mljekarske industrije. Tijekom djelovanja sustava kvota restrukturiran je mliječni sektor, odnosno godišnje je proizvodnju napuštalo oko 6 % proizvođača. Poboljšanjem u genetici i učinkovitošću hrane dovodi do povećanja prosječnog prinosa po kravi, iako situacija u tom pogledu znatno varira unutar članica EU-a. Specijalizirane farme u EU-15 članicama ostvaruju prosječan prinos mlijeka od 7300 kg/krava za prosječno stado od 54 krave, dok ostale članice EU-a ostvaruju prosječan prinos mlijeka 5700 kg/krava za prosječno stado 19 krava. Zbog strukture stada ne možemo biti konkurentni farmama u SAD-u sa 115 krava, Australiji sa 258
i Novom Zelandu sa 458 krava.
PDF
