Uvod: Prehrana morskim plodovima, uključujući školjkaše, preporučuje se zbog svojih nutritivnih vrijednosti i dobrobiti za zdravlje. Školjke su i važan izvor prihoda za mnoge stanovnike Republike ...Hrvatske zbog blizine Jadranskoga mora i tradicijske prisutnosti u kulturi društva ovoga podneblja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost znanja o školjkama, tehnologiji njihovoga uzgoja, nutritivnim i toksikološkim obilježjima, s dobi, spolom, stupnjem obrazovanja i prehrambenim navikama konzumacije školjkaša na uzorku odraslih osoba iz opće populacije, koji žive na području Republike Hrvatske. Ispitanici i metode: Za provođenje presječnog istraživanja koristio se anketni upitnik na uzorku opće populacije od 156 ispitanika. Pitanja unutar upitnika podijeljena su na ona kojima su se doznale sociodemografske karakteristike sudionika u istraživanju i njihove prehrambene navike vezane uz konzumaciju školjaka, te na ona kojima se ispitalo njihovo teorijsko znanje o školjkašima. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je zastupljenost školjaka u prehrani u Republici Hrvatskog relativno mala. Osobe starije od 40 godina češće konzumiraju školjke, no zastupljenost školjaka u prehrani ne utječe na razinu znanja o njima. Razina znanja o toksičnostima i nutritivnoj vrijednosti školjkaša veća je u odnosu na razinu znanja o tehnologiji njihovoga uzgoja. Geografski čimbenici imaju veći utjecaj na razinu znanja o školjkašima u odnosu na sociodemografske čimbenike i prehrambene navike. Zaključak: Rezultati istraživanja potencijalno odražavaju potrebu za edukacijom opće populacije o školjkašima u cilju poticanja njihove veće konzumacije zbog poznatih nutritivnih vrijednosti za zdravlje. Daljnja bi istraživanja trebala istražiti povezanost razine znanja o toksičnosti školjkaša i prijašnjih iskustava na reprezentativnom uzorku s većim brojem ispitanika.
Brycon cephalus, Günther, 1869 (Characidae: Bryoconinae) je socioekonomski važna vrsta u Amazoni te je posljednjih godina počela njezina polu-intenzivna i intenzivna proizvodnja za ljudsku prehranu. ...Neophodna su stoga dodatna istraživanja u akvakulturi radi njenog razvoja, a naročito istraživanja populacija parazita koji utječu na prinose proizvodnje. U tom smislu ovo istraživanje prati parazitske infekcije u uzgoju B. cephalus u ribogojilištu peruanske Amazone. Istraživanjem je utvrđena visoka zaraza jednostaničnim Jainus amazonensis u polu-intenzivnom uzgoju ribe B. cephalus. Vrijednost prevalencije bila je 100%. Srednji intenzitet i zastupljenost parazita bili su 230 parazita po jedinki. Ovo je prvi izvještaj o visokoj zarazi parazitom J. amazonensis u uzgojenoj vrsti B. cephalus iz peruanske Amazone.
Mikrobiološki i kemijski parametri ribe i školjkaša Markov, Ksenija; Čanak, Iva
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
09/2018, Volume:
13, Issue:
1-2
Journal Article, Paper
Open access
Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da ribe i školjkaši posjeduju različitu populaciju bakterija na koži, škrgama te u probavnom
traktu. Pored toga, unutarnji organi (bubrezi, jetra i ...slezena) zdrave ribe mogu također sadržavati bakterije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio izolirati i identificirati mikrobnu populaciju lubina (Dicentrarchus
labrax), dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) Jadranskog mora tijekom zimskog perioda. Od ukupno 15 uzoraka 5 je uzoraka bilo kontaminirano bakterijama iz roda Vibrio, iz 4 uzorka je izolirana E. coli, 5 uzoraka su bila pozitivna na sulfitoreducirajuće klostridije dok je Pseudomonas aeruginosa dokazan samo u uzorcima dagnji
i kamenica. U svim uzorcima lubina su dokazane enterobakterije. U niti jednom uzorku lubina i školjkaša nije dokazana prisutnost bakterija iz roda Salmonella kao ni Listeria monocytogenes. Bakterije mliječne kiseline su izolirane iz samo jednog uzorka lubina i to rod Lactobacillus. Fizikalno-kemijska analiza mesa ribe pokazala je da meso ima zadovoljavajući pH, histamin nije detektiran, odnosno koncentracija je bila ispod granice detekcije dok je koncentracija trimetilamina iznosila niskih 0,801±0,58 mgN/100 g mesa.
Kunjka Arca noae Linnaeus, 1758 jedna je od najvažnijih komercijalno iskorištavanih vrsta školjkaša na istočnoj obali Jadrana. Visoki intenzitet ribolova, kao posljedica rastuće potražnje na tržištu, ...u budućnosti bi mogao dovesti do pretjerane eksploatacije prirodnih populacija u pojedinim područjima. Kada se navedenim činjenicama pridoda i visoka cijena na tržištu, kunjka A. noae se nameće kao moguća nova vrsta u akvakulturu. Nedavno je provedeno nekoliko istraživanja o biologiji i ekologiji kunjke u Jadranu, ali za sad nisu provedena istraživanja o mogućnostima uvođenja u komercijalnu akvakulturu. Također, malo je relavantnih podataka o distribuciji i prosječnoj veličini iskorištavanih populacija. Cilj ovog rada je pregled dosadašnjih saznanja o kunjki A. noae, sa posebnim osvrtom na biološke karakteristike vrste povezane s mogućnostima uzgoja, odnosno uvođenja u akvakulturu.
Ribarstvo kao jednu od najprofitabilnijih poljoprivrednih grana čine ribolov i akvakultura. Ribolov može biti gospodarski, sportski i rekreativni. Akvakultura obuhvaća uzgoj vodenih organizama, ...mekušaca, rakova i vodenih biljaka. Autorice u radu analiziraju stanje u ribarstvu EU-a, s posebnim osvrtom na proizvodnju, politiku u ribarstvu, ribarsku flotu, ribolovne oblasti, zaposlenost u akvakulturi, ostvarene prihode u ovoj poljoprivrednoj grani i dr. Common Fisheries Policy/ CFP je osnova za upravljanje ribarstvom u EU. Temeljni cilj reforme u sektoru ribarstva EU-a je osigurati očuvanje zaliha ribe. Ovim radom se želi dati teorijski/praktični doprinos i smjernice odgovornima u rješavanju problema i poduzimanja odgovarajućih mjera za unapređenje proizvodnje i potrošnje ribe u europskim zemljama, kao i u zemljama u razvoju.
Akvakultura je industrija u razvoju s ukupnom globalnom vrijednošću od 56 milijardi dolara. Proizvodnja se temelji na oko 210 vrsta, od kojih šarani i kamenice imaju najveću proizvodnju. Neke od ...vrsta u akvakulturi nastoje se proizvodno unaprijediti ciljanim selekcijskim radom, koji se primarno temelji na metodama populacijske genetike. Glavni cilj uzgojnih programa u akvakulturi jest povećanje profitabilnosti i održivosti, uz očuvanje genetske varijabilnosti uzgajanih vrsta. Aktualnim uzgojno–selekcijskim programima nastoje se unaprijediti salmonidi, škampi i tilapije, uz napomenu da su pozitivni učinci kod salmonida najizraženiji. Tijekom zadnjih desetljeća razvoj molekularne genetike omogućio je pojačavanje selekcijskoga pritiska putem uporabe genetskih markera koji imaju izravne ili posredne učinke na proizvodne odlike. Cilj je ovog rada prikazati nova dostignuća, mogućnosti, ali i probleme pri integraciji markerima potpomognute selekcije u akvakulturi.
Svrha ovog pregleda je prikazati uzgoj hame, Argyrosomus regius (Asso, 1801), u Republici Hrvatskoj. Hama je migratorna vrsta ribe koja je u prošlosti obitavala duž cijele jadranske obale. Danas je ...iznimno rijetka u ribarskim lovinama te se smatra ugroženom vrstom. Odnedavno, hama je postala sve važnija riblja vrsta u mediteranskoj akvakulturi. U Hrvatskoj se počela uzgajati iza 2000. godine. S obzirom da je Europska Komisija u smjernicama strategija za akvakulturu istaknula, kao jedan od ciljeva, diversifikaciju vrsta, a novija su istraživanja pokazala da se ova vrsta lako prilagođava
kaveznim uvjetima te da ima brzi prirast, hama postaje sve interesantnija vrsta u hrvatskoj i mediteranskoj akvakulturi.
Za procjenu akvakulture, dužinsko-maseni odnos i faktor kondicije smatraju se standardnim metodama za određivanje rasta ribe, njihova zdravlja i potencijalnog prinosa. Jednogodišnje istraživanje je ...provedeno radi izračunavanja dužinsko-masenih odnosa (LWRs) i faktora kondicije (K) za sedam ribljih vrsta, Schizothorax niger, S. curvifrons, Cyprinus carpio, Carassius carassius, Pethia conchonius, Crossocheilus diplochilus i Gambusia holbrooki u jezeru Manasbal. Rezultatima je utvrđeno da četiri ulovljene vrste riba (S. niger, S. curvifrons, C. diplochilus i G. holbrooki) pokazuju negativan alometrijski rast, dok su druge vrste riba (C. carpio, C. carassius, P. conchonius) pokazale pozitivan alometrijski rast. LWR je bio značajan pri P < 0,01 u svih sedam vrsta riba, s koeficijentom determinacije (R2) u rasponu između 0,73 i 0,96. K je bio viši kod C. carpio nego kod C. carassius, P. conchonius, G. holbrooki, C. diplochilus, S. niger i S. curvifrons. Trenutna studija koja daje LWR i faktor kondicije sedam vrsta riba iz jezera Manasbal, Kašmir bit će korisna za upravljanje ribljim vrstama, kao i za procjenu ekološkog stanja jezera.
PDF
