Za parazitološko istraživanje u trajanju od tri godine pregledano je ukupno 958 primjeraka uzgojenog šarana (Cyprinus carpio) iz osam najznačajnijih i najvećih akvakulturnih objekata ciprinida u ...Makedoniji. Identificirane su sljedeće vrste parazita iz roda Dactylogyrus: Dactylogyrus extensus, Dactylogyrus minutus i Dactylogyrus anchoratus. Najveća prevalencija utvrđena je za D. extensus (38,8%), zatim za D. minutus (7,9%) i D. anchoratus (2,8%). Najveći srednji intenzitet utvrđen je za D. extensus (6,2), zatim D. minutus (4,7) i D. anchoratus (3,8). Prema godišnjim dobima, najveća prevalencija (16,5%) zabilježena je za D. extensus zimi, dok je najniža (0,6%) za D. minutus u jesen. Najveći srednji intenzitet (8,0) također je utvrđen za D. extensus zimi, a najmanji (1,9) za D. minutus u proljeće.
Jedna četvrtina ribe konzumirane u Europi potječe iz uzgoja (akvakulture). Istraživanja su međutim
pokazala da potrošači ipak preferiraju ribu iz ulova u usporedbi sa ribom iz uzgoja. Kao i kod
...odabira ostalih vrsta hrane, potrošačke odluke vezane uz ribu iz uzgoja složen su proces koji uključuje
više čimbenika. Glavni cilj ovog rada je razviti i validirati upitnik koji će mjeriti namjere
potrošača da konzumiraju ribu iz uzgoja u okviru teorije planiranog ponašanja (TPP). Također, na
temelju TPP modela istražen je odnos između stavova, subjektivnih normi, percipirane kontrole ponašanja
i namjere konzumacije ribe iz uzgoja. Podaci su prikupljeni putem online ankete te je ukupno analizirano
118 valjanih upitnika. Dobiveni rezultati potvrđuju valjanost i pouzdanost testiranih ljestvica za
mjerenje konstrukata u okviru TPP. Alfa koeficijenti za namjere, stavove, subjektivne norme i
percipiranu kontrolu ponašanja iznosili su 0,898, 0,857, 0,748 te 0,953. Varijable u modelu objašnjavaju
40% varijacija u namjerama konzumacije ribe iz uzgoja. Regresijska analiza potvrdila je da stavovi i
subjektivne norme statistički značajno utječu na namjeru konzumacije ribe iz uzgoja, pri čemu su
subjektivne norme najsnažniji prediktor, dok percipirana kontrola ponašanja nema statistički značajan
utjecaj na namjeru ponašanja.
Jedna četvrtina ribe konzumirane u Europi potječe iz uzgoja (akvakulture). Istraživanja su međutim pokazala da potrošači ipak preferiraju ribu iz ulova u usporedbi sa ribom iz uzgoja. Kao i kod ...odabira ostalih vrsta hrane, potrošačke odluke vezane uz ribu iz uzgoja složen su proces koji uključuje više čimbenika. Glavni cilj ovog rada je razviti i validirati upitnik koji će mjeriti namjere potrošača da konzumiraju ribu iz uzgoja u okviru teorije planiranog ponašanja (TPP). Također, na temelju TPP modela istražen je odnos između stavova, subjektivnih normi, percipirane kontrole ponašanja i namjere konzumacije ribe iz uzgoja. Podaci su prikupljeni putem online ankete te je ukupno analizirano 118 valjanih upitnika. Dobiveni rezultati potvrđuju valjanost i pouzdanost testiranih ljestvica za mjerenje konstrukata u okviru TPP. Alfa koeficijenti za namjere, stavove, subjektivne norme i percipiranu kontrolu ponašanja iznosili su 0,898, 0,857, 0,748 te 0,953. Varijable u modelu objašnjavaju 40% varijacija u namjerama konzumacije ribe iz uzgoja. Regresijska analiza potvrdila je da stavovi i subjektivne norme statistički značajno utječu na namjeru konzumacije ribe iz uzgoja, pri čemu su subjektivne norme najsnažniji prediktor, dok percipirana kontrola ponašanja nema statistički značajan utjecaj na namjeru ponašanja.
Šaran je unesen u Pakistan iz Tajlanda 1964. godine u svrhu akvakulture. Zbog njegove prilagodljivosti na temperaturne promjene i mutnoću vode, te zbog lakoće mriješćenja u ribnjacima, brzo se ...udomaćio u većini prirodnih kopnenih voda uključujući rijeke, jezera, potoke, kanale, močvare, kao i seoske ribnjake. Iako je šaran postao jedna od najbrojnijih ciprinidnih vrsta u kopnenim vodama i važna hrana u Pakistanu, njegov utjecaj nije posebno dokumentiran. Komercijalni uzgoj u Pakistanu je započeo 1970. godine. U samim počecima rast proizvodnje bio je spor, ali danas igra važnu ulogu u ekonomiji zemlje zapošljavajući više od 400.000 stanovnika. Danas se uzgoj šarana prakticira u cijeloj zemlji, a posebno u pokrajinama Punjab i Sindh. Postoji ogroman potencijal ciprinidnog uzgoja što bi moglo pomoći povećanju boljitka stanovništva, kao i BDP-a zemlje. Ipak, postoji potreba da se osuvremeni tehnologija uzgoja prema standardima razvijenog svijeta koji bi bili uspješni samo u slučaju posebnog interesa kreatora politike i boljeg upravljanja dionika.
Model rasta poljoprivrednih tvrtki temeljen nakorporativnoj suradnji postepeno dobiva na popularnosti u primjeni. Ova studija ispitala je učinak financijske intervencije na rast lanca vrijednosti ...akvakulture somovski vrsta u Nigeriji. Primarni podaci prikupljeni su strukturiranim upitnikom od 120 sudionika u lancu vrijednosti akvakulture te su analizirani opisnim statističkim alatima, funkcijom troškova i povratka te 4-bodnom likert skalom. Rezultat pokazuje da je 32,3% i 27,3% prerađivača i dobavljača ulaznih materijala dobavilo 320.000 odnosno 270.000 N (N = nigerijska naira). Samo 18,2% proizvođača zaradilo je 180.000 N. Rezultat ukazujena postojanje više proizvođača nego bilo kojeg drugog subjekta u lancu vrijednosti akvakulture soma. Postoji međuovisnost između proizvođača i ulaznih dobavljača te prerađivača i trgovaca u lancu vrijednosti akvakulture soma. Nadalje, prerađivači i dobavljači ulaznih materijalavezanih za proizvodnju soma pristupili su višim iznosima zajma za suradnju zbog kapitalno intenzivne aktivnosti. Ove skupine lanca vrijednosti akvakulture soma pristupilesu relativno visokim iznosima kooperativnog fonda što se preslikalo i na njihov visok gospodarski rast od 55%, odnosno 53%. Glavna ograničenja u rastu lanca vrijednosti akvakulture soma bila su nedovoljan pristupkreditima i visoki izdaci ulaznih sredstava. Operatorima u vrijednosnom lancu akvakulture soma bi trebalo osigurati pohađanje radionica o tehnikama upravljanja kako bi poboljšali učinkovitost svog poslovanja.
U ovom su radu istraženi antibakterijski učinci lišća nima, kao i rast i senzorni pokazatelji afričkog soma (Clarias gariepinus) hranjenog ovim lišćem. Upotrijebljeno je 90 odraslih afričkih somova ...(42,40 ± 2,50 g). Pokusna je skupina izložena tijekom dva tjedna 3,5 % i 7 % LC50 vodenom ekstraktu lišća nima dodanog u komercijalnu hranu tijekom četiri tjedna, dok je kontrolna skupina hranjena netretiranom hranom. Određena je tjelesna dužina i masa nasumično odabranih riba za provjeru organoleptičkih pokazatelja. Škrge i uzorci kože prikupljeni su za bakteriološku analizu, dok su uzorci mišića pripremljeni za senzornu analizu. Prosječna konzumacija hrane bila je pod znakovitim utjecajem (P < 0,05) lišća nima, neovisno o koncentraciji, u odnosu na kontrolnu skupinu. Prosječan prirast bio je znakovito viši (P < 0,05) u riba hranjenih lišćem nima u odnosu na kontrolnu skupinu, dok je konverzija hrane bila znakovito niža (P < 0,05) u skupini hranjenoj lišćem nima, neovisno o dozi. Ribe u svim skupinama bile su naizgled zdrave uz 100%-tno preživljenje. Utvrđen je zamjetan pad brojnosti ukupnih bakterija u škrgama i na koži s porastom koncentracije lišća nima. Bakterije Micrococci spp. i Bacillus subtilis nisu izolirane iz škrga, ali su utvrđene u koži, kao i E. coli i Pseudomonas fluorescens. Nisu utvrđene znakovite razlike senzornih pokazatelja. Dodatak lišća nima ima visok antibakterijski učinak praćen odličnim pokazateljima rasta te općom prihvatljivošću tkiva ribe za konzumaciju.
BIOLOŠKI FILTRI U AKVAKULTURI Šarić, Ivo; Brailo, Marina; Gavrilović, Ana ...
Ribarstvo,
09/2010, Volume:
68, Issue:
3
Journal Article
Open access
Recirkulacijska akvakultura jedno je od rješenja za ekološki održivu i ekonomski isplativu proizvodnju, a može se smjestiti bilo u urbanim bilo u ruralnim sredinama. Kontrolirani uvjeti omogućuju ...održavanje optimalnih uzgojnih uvjeta prilagođenih uzgajanoj vrsti tijekom cijeloga proizvodnog procesa i skraćivanje proizvodnog ciklusa u odnosu na otvorene nekontrolirane sustave. Recirkulacijski sustavi trenutačno su među najistraživanijim područjima akvakulture, a biofiltracija, odnosno otklanjanje amonijaka kao otrovnoga produkta probave bjelančevina, jedna je od njihovih najvažnijih komponenti. Cilj je ovog rada prikazati važnost biološke filtracije u recirkulacijskim sustavima i opisati osnovne tipove i dizajne biofiltara koji se rabe u akvakulturi. Danas se u komercijalnim i istraživačkim sustavima upotrebljava više tipova biofiltara koji se međusobno razlikuju u odabiru radnog organizma, principu rada, veličini, materijalu izradbe i sl. Svi biofiltri imaju svoje prednosti i nedostatke, te područje najbolje primjene. Za pravilan je odabir uz dobro poznavanje njihovih značajki nužno dobro poznavati i sve specifičnosti dizajna i funkcioniranja recirkulacijskog sustava u koji se ugrađuju.
Cijanobakterije su najstariji fotosintetski organizmi na Zemlji. Izuzetno su zanimljivi zbog svoje građe i uloge u evolucijskim procesima stvaranja eukariotske stanice. Naseljavaju cijeli niz ...staništa koji su često karakterizirani ekstremnim životnim uvjetima. Popunjavaju brojne ekološke niše te značajno doprinose kruženju elemenata u prirodi. Cijanobakterije nazivamo ˝pionirima˝, jer prve nastanjuju negostoljubive okoliše. Istraživanje cijanobakterija u vodenim ekosustavima često predstavlja izazov u raznim znanstvenim područjima. Primjenjuju se brojne metode, počevši od kemijskih, bioloških i ekoloških metoda do najsuvremenijih molekularnih metoda i optičkih praćenja putem satelita. U ovom su radu prikazana dva primjera istraživanja cijanobakterija: u mikrobnom obraštaju (eng. microbial mat), gdje se javljaju kao važna fotoautotrofna komponenta te u akvakulturi, gdje svojim cvjetanjem i toksinima mogu prouzročiti negativne posljedice za zdravlje čovjeka i ekosustav te materijalne štete.
Glavni cilj ovog istraživanja je testirati učinak standardne komercijalne hrane (Skretting Active ZA) na rast mladog Argyrosomus japonicas u usporedbi s istom hranom dopunjenom sa šest komercijalno ...dostupnih aditiva kroz period od 10 tjedana. Zajednički dodatak tretmanima sastojao se od dva soja kvasaca (84% Candida utilis i 16% Saccharomyces cervesiae) te je činio 33% ukupne mase hrane. Ishrana kvascima testirana je i per se kao bazna eksperimentalna hrana (Base experimental diet - BED). U ostalih pet eksperimentalnih ispitivanja, BED je miješan s odabranim biljnim ekstraktima ili farmaceutskim probioticima kako bi se usporedno mjerilo povećanje preklapajućeg rasta. Korišteni biljni ekstrakti su Aquapro® (biljni prah), Liv-Up® (biljne granule) i UNBP-20® (tekućina). Korišten je dvosojni probiotik Probiflora® (Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidus). Eksperimentalna ishrana usko je odražavala usporedne približne hranjive vrijednosti sadržaja proteina (46-48%), ugljikohidrata (17-18%), masnoća (~14%) te vlakana (11-12%). Mladi Argyrosomus japonicas (n = 50 po akvariju) od približno 5,77±1,28 g eksperimentalno su uzgajani u akvarijima (465 L) odgovarajućeg recirkulacijskog akvakulturnog sustava (RAS) (24-25°C) tijekom 10 tjedana, na prirodnoj svjetlosti. Nadopuna prehrani inducirala je značajan prosječni rast tijela od 43,3 g, osim sporijeg rasta (P<0,05) izmjerenog na ispitivanjima s tekućim aditivom Liv-Up®. Stopa održivog rasta jednaka je između BED i kompleksa s već spomenutim aditivima. Isto tako je BED (46,5% proteina) uzrokovao pojačanu stopu održivog rasta (P<0,05) od kontrolne ishrane bez kvasaca (50% proteina). Najbolji FCR (0,95) postignut je s BED-om kojem je dodan biljni proizvod UNBP-20®. Dodatak neaktivnih sojeva kvasaca preporuča se u komercijalnoj prehrani Argyrosomus japonicas, obzirom da uzrokuje pojačanu stopu rasta i moguću proizvodnu održivost.
Akvakultura je danas najbrže rastući gospodarski sektor u svijetu, što je uzrokovano stagnacijom ribolova, sve većom potrebom za visokovrijednom bjelančevinskom hranom i trendovima zdrave prehrane. ...Nažalost, usporkos optimalnim prirodnim resursima, ovaj je sektor u Hrvatskoj još uvijek nerazvijen i ne može konkurirati većini europskih zemalja. Sveučilište u Dubrovniku, imajući u vidu veliki potencijal za razvoj akvakulture kao perspektivne poljoprivredno-prehrambene grane u Hrvatskoj, ali i blizinu Malostonskog zaljeva, koji je najveće hrvatsko proizvodno područje školjkaša, osnovalo je Odjel za akvakulturu poradi stvaranja bolje osnove za razvitak ovog sektora. Na Odjelu studenti prolaze sve faze edukacije: od teoretske osnove i primarne akvakulturne proizvodnje, preko prerade do kvalitete gotovog proizvoda. Kako bi se osiguralo povezivanje Sveučilišta kao obrazovne institucije i proizvodnog sektora a ujedno i nastava odvijala što kvalitetnije, Sveučilište je osnovalo Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC, gdje se pokusno-demonstracijskim pogonima provodi praktična nastava studenata. Ovo je jedinstvena institucija u Hrvatskoj kojoj je osnovna zadaća razvoj vlastitih inovativnih tehnologija, testiranje i poticanje primjene novih tehnologija i njihova transefra zainteresiranim poduzetnicima uz osposobljavanje kadrova koji će biti nositelji razvitka hrvatske akvakulturne industrije. Uz nastavu i primijenjena i razvojna istraživanja (posebice istraživanja za potrebe industrije), u ovim se pogonima održavaju i specijalizirani tečajevi za znanstvenike, te, edukacija i stručna pomoć postojećim akvakulturnim proizvođačima i potencijalnim poduzetnicima zainteresiranima za ulaganja i započinjanje proizvodnje u ovom prehrambenom sektoru. MARIBIC za sada ima suvremeno opremljene proizvodno-demonstracijske pogone za vertikalno integriranu prozvodnju ribe i školjkaša, te dio potrebnih laboratorija. U razdoblju 2014. – 2020., ovu je instituciju Sveučilišta potrebno dodatno opremiti suvremenim laboratorijima i demonstracijskim otpremno-purifikacijskim pogonom, čime će biti ispunjeni svi uvjeti za uspostavu centra kompetencije u dijelu primarne akvakulturne proizvodnje. Uz to, za kompletno zatvaranje tehnološko-razvojno-proizvodnog segmenta i edukativnog ciklusa, potrebno je izgraditi suvremeno opremljen pokusno-demonstracijski pogon za preradu, unapređenje kvalitete, diverzifikaciju i razvoj proizvoda akvakulture. Na taj način, Centar i Sveučilište postat će vodeća regionalna stručna, obrazovna i tehnološka podrška akvakulturnoj industriji u razvitku novih tehnologija i poticanju poduzetništva. U ovom su radu detaljno opisani svi strateški koraci koji vode do ostvarenja istaknutih ciljeva.
PDF
