Predizborne kampanje u demokracijama diljem svijeta
postale su sve sličnije, a trendovi koji ih prate nazivaju se
trendovima "amerikanizacije". Cilj ovog istraživanja bio je
utvrditi prisutnost tih ...trendova u hrvatskim dnevnim novinama
te provjeriti dovodi li "amerikanizirana" kampanja nužno do
trivijalizacije političkoga diskursa. Istraživanje je provedeno
analizom sadržaja novinskog izvještavanja o predizbornoj
kampanji Vesne Pusić 2009. godine. Analiza je dokazala
prisutnost mnogih trendova "amerikanizacije" u novinskom
izvještavanju, ali i u izjavama Vesne Pusić. No, s obzirom na to
da je komunikacija V. Pusić ostala fokusirana na aktualnim
društveno-političkim pitanjima, zaključak koji se nameće jest da
politička komunikacija kandidata može biti "amerikanizirana", ali
u isto vrijeme ostati sadržajna i ne trivijalizirati politički diskurs, pa
možda i pozitivno djelovati na zainteresiranost građana za
politiku.
U opsežnoj literaturi koja se bavi političkom komunikacijom
navodi se da su njezina glavna obilježja otuđenost stranaka
od građana, scijentifikacija, autonomna struktura
komunikacije te ...transformacija građana ili biračkoga tijela u
gledateljstvo. Kad je riječ o oglašavanju kao dijelu političke
komunikacije, na operativnoj razini, i to posebno u okviru
predizbornih kampanja, spomenuta se obilježja očituju kao
personalizacija isticanjem vođa (ili ostalih članova stranaka),
svođenje složenijih programskih smjernica na poruke u
obliku slogana, isticanje simbola moći i statusa te izravno
napadanje političkih konkurenata (negativna kampanja). S
obzirom na podrijetlo, opisani se stil oglašavanja često
naziva "amerikaniziranim". U radu je provjereno mogu li se,
na primjeru parlamentarnih izbora 2007., u predizbornom
oglašavanju u našem tisku prepoznati glavni elementi
opisanoga načina prezentacije. Analiza sadržaja svih
političkih oglasa objavljenih za trajanja službene kampanje u
šest glavnih novinskih izdanja pokazala je da su glavni
elementi "amerikanizacije" najprisutniji u oglasima HDZ-a,
koji je i najviše uložio u tu svrhu. Zahvaljujući tome što su
istom načinu oglašavanja, u većoj ili manjoj mjeri, bile
sklone i ostale stranke, zaključeno je da je u našem tisku u
dobroj mjeri usvojen "amerikanizirani" način predizborne
promocije.
Posljednja dva desetljeća svjedoci smo globalnog i rastućeg fenomena (pre)zaduženosti fizičkih osoba (pacijenata, potrošača), kao i usvajanja raznovrsnih modela zakona o osobnom bankrotu u Europi i ...ostatku svijeta. U svjetlu empirijskih istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i onih iz Europe, koje se temelje na kauzalitetu povećanih troškova zdravstvene zaštite i rastućeg broja postupaka osobnog bankrota, postavlja se pitanje mogu li slični čimbenici potencijalno imati utjecaj i na stope osobnog bankrota kada se isti uvede u pozitivno hrvatsko pravo? Iako je takva konstatacija donedavno smatrana nemogućom zbog jakih mreža socijalne sigurnosti u Europi, prvenstveno s obzirom na univerzalno dostupan zdravstveni model, uvođenjem potrošačkih kredita, pokazuju se ograničenja socijalno sigurnosnih mreža s ekonomsko-financijskog aspekta. Deregulacija kreditnog tržišta daje nam za pravo postaviti pitanje doprinosa koji nepredviđeni zdravstveni troškovi mogu stvoriti i na taj način dovesti do toga da fizičke osobe pokrenu postupak osobnog bankrota? Autori u ovome radu, motivirani modelom Zakona o osobnom bankrotu uzrokovanog „medicinskim“ dugovima (Medical Bankruptcy Faireness Act) iz američkog zakonodavstva, analiziraju na koji bi se način u hrvatskom pozitivnom pravu pacijent (potrošač) mogao osloboditi dugova prouzrokovanim medicinskim troškovima. Izlažu se opcije koje se nalaze na raspolaganju pacijentu opterećenom dugovima te uspoređuju s američkim, ali i drugim komparativnim pravnim uređenjima, kako bi se vidjelo da li bi predmetna varijanta modela zakona bila opravdana i u nadolazećem uređenju osobnog bankrota u Hrvatskoj.
Z českých zemí, z někdejších Horních Uher, pak z předválečného Československa a nakonec z ČSSR odcházeli lidé z různých důvodů a různými směry. Část emigrantů se vždycky rozhodla vyrazit jedním ...směrem – za oceán do Ameriky. První z našich vystěhovalců, ještě v předminulém století, zakládali zde zemědělské usedlosti a začali obdělávat lacino získanou půdu. Ti, kdo odcházeli z vlasti až začátkem 20. století, uchylovali se hlavně do měst, aby tam hledali obživu jako průmysloví dělníci (např. v New Yorku při výrobě doutníků, cigár), První a druhá vlna měly jedno společné – z domova je vyhnala v prvé řadě bída a snaha o zlepšení životních podmínek. K staré vlasti si přesto zachovali vřelý vztah a mnozí se po nějaké době, když se tu domohli určitého jmění, zase vraceli domů.
Tema rada su američki utjecaji na razvoj potrošačkog društva u Jugoslaviji i njihova propagandna uloga u borbi za “srca i duše” u Hladnom ratu. Na primjeru Zagrebačkog velesajma i prodora samoposluga ...u Jugoslaviju krajem pedesetih i šezdesetih godina praćen je proces amerikanizacije SFRJ, ali i razvoj potrošačkog društva netipičnog za zemlje iza “željezne zavjese”.
U tekstu se iznose nalazi istraživanja izborne kampanje 2011. u Hrvatskoj.
Rezultati analize sadržaja televizijskih spotova i velikih plakata pokazuju kako
je kampanja više bila određena ...utilitarističkim marketingom nego ciljem
unaprjeđenja demokratskog procesa putem argumentiranog i tolerantnog dijaloga
političkih aktera, medija i građana o važnim društvenim pitanjima. U
interpretaciji su najviše korišteni pristupi modernizacije i amerikanizacije koji
su razvijeni u okviru teorijskih pristupa suvremenoj političkoj komunikaciji.
Istraživanje je pokazalo da se modernizacija (predizbornoga) komuniciranja
stranaka i koalicija znatno više izrazila u marketinškoj i komunikacijskoj formi
njihovih kampanja nego u njihovu političkom sadržaju. Uz to, nedostaci
kampanje 2011. motrene u cijelosti nisu bili samo u nekritičkom preuzimanju
obrazaca oglašavanja iz drugih zemalja, ponajviše SAD-a, te u drugim pokazateljima
lošega korištenja tehnika političkoga marketinga, nego i u tome da
predizborno komuniciranje nije ispunilo svoju demokratsku funkciju: kampanja,
vođena u kontekstu gospodarske krize i borbe protiv korupcije, nije donijela
plodnu raspravu o problemima društva i njegovu razvoju.
PDF
