Heraklit, jedan od najstarijih grčkih filozofa, od čijeg učenja su ostale sačuvane samo nepovezane izreke, rat poima kroz dvojnosti, što nam daje mogućnost za bolje razumijevanje tog negativno ...konotiranog pojma. Heraklitovo promišljanje rata dovodi do dimenzioniranja područja borbe. Borba ili nužnost zavade i sukoba, prema Heraklitu, neizostavni su faktor za funkcioniranje svijeta. U ovom radu razmatramo Heraklitove fragmente u kojima promišlja o ratu.
Ljudska povijest je prešla je dalek put. Naš moderni svijet isprepleten je mrežom različitih društvenih institucija koje imaju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Sociolozi odavno proučavaju ove ...društvene strukture, ali ekonomisti su dugo ignorirali društveni okvir u kojemu 'racionalan čovjek' nastoji ostvariti i zaštititi svoje osobne interese. U radu se, u retrospektivi, analizira razvoj društvenih struktura od ljudske civilizacije do homo economicusa. Također se pokušava istaknuti uloga zajednice u društveno-ekonomskoome razvoju.
Tema rada su varijacije na temu utjecaja što ga je francuski filozof J.-J. Rousseau izvršio na poznatog ruskog književnika i socijalnog reformatora Lava N. Tolstoja. U središtu zanimanja nalazi se ...prikaz Rousseauova utjecaja na Tolstojevo shvaćanje civilizacije i kulture te države i (ljudskog) prava. Često se nekritičko prihvaćanje Rousseauova utjecaja na Tolstoja suprotstavlja specifičnim pojedinostima kojima se ruski književnik nekad i značajnije udaljavao od francuskog filozofa. Iako je Rousseauov utjecaj od nesumnjive važnosti za samog Tolstoja osobito, Tolstoj je ipak, uvažavajući svog francuskog učitelja, ponudio svoj put k odgovorima na važna životna pitanja.
Autor pokušava "rekonstruirati" Berdjajevljevu filozofiju kulture i pokazati značenje njezinih temeljnih postavki. Pokazuje kako je fenomen kulture povezan s čovjekovom željom da stvaralaštvom ...transcendira ovaj "pali svijet", zbog čega je kultura povezana s religijom, koja također želi čovjeka uzdići do drukčijeg svijeta. No čovjekova nastojanja da stvaralaštvom prevlada ovaj svijet ne postižu željeni rezultat, tj. ne donose realnu nego samo simboličnu preobrazbu. Budući da čovjek ne želi simbole nego stvarnost, ne simboličan nego stvaran život, pojavljuje se nezadovoljstvo kulturom i želja da ju se prevlada. Jedan od načina prevladavanja kulture jest "novo religiozno stvaralaštvo", čije tragove Berdjajev vidi u svim sferama stvaralaštva. Ta religiozna volja za istinskim životom najdublji je uzrok suvremene krize kulture. Drugi je način prevladavanja kulture kao "carstva sredine" povezan s civilizacijom, koja praktičnom organizacijom želi realan život ostvariti u ovomu svijetu. U tomu joj prvenstveno pomažu znanost i tehnika. Zbog toga Berdjajev u analizi civilizacije posebnu pozornost posvećuje pojavi i ulozi stroja. Ali Berdjajev ne ukazuje samo na bitne razlike između kulture i civilizacije nego i na njihovu "sudbinsku" povezanost jer jedna u drugoj živi. Isto tako ističe otuđenost čovjeka ne samo civilizacijom nego i kulturom.
Na tragu istaknutih shvaćanja kulture i civilizacije, Berdjajev daje niz zanimljivih zapažanja o pojedinim kulturama. U tom smislu egipatska je kultura u cjelini utemeljena na žudnji za vječnošću, u grčkoj dominira klasično, a u kršćanskoj romantičko načelo, dok je renesansa označena međusobnom borbom tih dvaju načela. Za razliku od kulture stvorene na temeljima reformacije, koja odbacuje konzervativno načelo, zbog čega u sebi sadrži rušilački element, renesansa se temelji na konzervativnom i stvaralačkom načelu. Berdjajev također smatra da prave kulture nema bez povezanosti s antičko-rimskom kulturom, zbog čega je latinsko-katolička kultura najstarija i najprofinjenija. Za razliku od toga, u germanskoj kulturi prevladava barbarsko načelo, koje je bilo inspirativno i oslobađajuće za europsku kulturu s ustajalom latinskom krvlju. Istovremeno Berdjajev uočava srodnost germanskog duha s duhom Indije. A za ruski duh kaže da ne poznaje sredine kojoj pripada kultura. On želi sve ili ništa, jer ga karakterizira apokaliptička usmjerenost. Osvrćući se na modernu kulturu, Berdjajev u njoj zapaža nekakvu "rastjelovljenost", zbog čega se gubi "plastična ljepota života". Slikarstvo se dematerijalizira i raspredmećuje, skulptura postaje "neskulpturalnom", a nad jednim i drugim trijumfira duh glazbe, koji je u našoj epohi zadobio malograđanska obilježja izgubivši na taj način svojstvo proročanstva "o budućoj otjelovljenoj ljepoti".
Konceptom intermedijarne regije moguće je proširiti analitički geopolitički okvir za Mediteran, valorizirati povijesnu ulogu mediteranske civilizacije, kao i njenu funkciju međucivilizacijskog mosta ...iz koje je razvidno zašto je Sredozemlje danas izravno izloženo vanjskoj geopolitičkoj depresiji. Sigurnosno ozračje u regiji oblikuje se u interakciji s eksplozivnim koktelom unutarnjih sigurnosnih rizika, među kojima dominiraju organizirani kriminal i plaćenički business. Geoekonomska i geopolitička dimenzija tih prijetnji čine ih neusporedivo složenijim i smrtonosnijim od neuvjerljivo definirane terorističke prijetnje čija je ugroza obrnuto proporcionalna političko-medijskim strastima koje generira.
Samuel P. Huntington u knjizi "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka" svijet s kraja 20. stoljeća dijeli na devet civilizacija. Autor, pridajući civilizaciji ustaljene, općeprihvaćene ...značajke, smatra da je kultura, odnosno religija, njena vrlo bitna značajka. Tako njegova kataklizmička prognoza o "sukobu civilizacija" ima svoje utemeljenje u povijesnim tijekovima. Kako globalizacijski procesi obuhvaćaju interakciju navedenih činitelja, a pitanja koja se pritom nameću pogađaju samu njegovu bit, razvijanje i njegovanje moralnog osjećaja od presudne je važnosti za miroljubivu koegzistenciju među ljudima. Čovjek je, iako "bačen" na međucivilizacijske razdjelnice, zasigurno onaj koji jedini može preuzeti korektivnu ulogu globalizacijskog procesa.
Globalizacija ima mnogostruke učinke, među kojima su i ubrzana razmjena i povećavanje nejednakosti. Na to su kršćani često negativno reagirali, no i oni shvaćaju da ta pojava može imati pozitivne ...vidike, osobito u širenju demokratskih ideja. Slijedi kulturna globalizacija u kojoj mediji preuzimaju važnu ulogu. Religije su pod utjecajem tih novih pojava te se spram njih mogu osjećati ugroženima. Negativne su reakcije stvarno iskušenje s porastom populističkih stranaka u Europi. Postoje i odgovori na te pojave. Oni se najprije pojavljuju kroz lokalni razvoj, koji je ključ identiteta, no potrebne su i međunarodne regulacije da bi ekonomija ostala u službi čovjeka i njegova razvitka. Crkva je snažno zahtijevala osnivanje istinskoga svjetskog autoriteta, koji će biti kadar upravljati međunarodnim napetostima. Postoje doduše mnoge ustanove, no one moraju naučiti surađivati. Konačno, dužnost je građana da izražavaju svoju želju vladanja globalizacijom vlastitim udrugama. Djelovanje civilnog društva otvorit će globalizaciju kontroli, da bi se napredovalo prema zajedničkom dobru.
Filozofija se shvaća kao neodvojivi dio ljudskog života i jedno od najznačajnijih kulturnih po stignuća ljudskoga roda. Ona raskriva izvornu čovjekovu bit na najbolji način; čovjek se putem ...filozofije shvaća kao kritičko, sumnjajuće, propitujuće, stvaralačko biće. Glavne opasnosti za ljudska bića sada nisu ni ekonomske, ni tehničke, nego one koje su povezane s njihovim pogle dom na svijet, gdje uloga filozofije nije naprosto da oblikuje kompleksnu viziju situacije kao cjeline, nego da određuje specifične vrijednosti i norme ponašanja. U suvremenom globalnom svijetu, aktivno tražeći zajedničke platforme interkulturnog dijaloga i načine održivoga razvoja, filozofija postaje sama apsolutna vrijednost.
Ovaj rad, prvenstveno, ima za cilj da obuhvati i analizira fenomen otvorenog prostora stambenih objekata Istočne civilizacije. Funkcija visokih zidova u Istočnoj civilizaciji predstavljala je ...zaokruživanje intimnog života obitelji i zadovoljenja vjerskih običaja. Zid nije bio samo u funkciji odvajanja, već je imao suprotnu ulogu, ulogu zbližavanja onih koji stanuju iza njega, a ujedno je omogućavao privatnost obitelji. Na osnovu analiza dolazimo do zaključka da je riječ o najautentičnijem otvorenom prostoru u pejzažu, koji je ujedno i nositelj lokalnog identiteta. Rezultati i istraživanje urbanog prostora su pokazali da sintezom teorijskog aspekta tretiranja otvorenog prostora stambenog objekta, otvoreni prostor predstavlja dio tradicije koji seže mnogo dublje od krugova Istočne civilizacije i ulazi u sferu analize područja u razdoblju Rimskog carstva.
PDF
