The paper studies the importance of demographic processes on the territory of Sandžak in the period of 1948-1991 in the context of demographic causes of Great-Serbian aggression against Croatia and ...Bosnia and Herzegovina in 1991 and Serbian military activities in Kosovo and south-east of Serbia (Preševo and Bujanovac districts).It has been presumed that the religious and national structure of Sandžak with a further trend of the increase of absolute number and relative share of Moslems and decreasing number of Serbians and Montenegrins, as well as considering its geostrategic importance to Serbian and Montenegrin interests then those of international power centres, will continue to be the causal space of potential crises and war conflicts not only in the quoted country but in the larger region too. As it is a question of nearer Croatian security environment, the territory of Sandžak is important also from the viewpoint of national security of the Republic of Croatia.
U antici i ranome srednjem vijeku gorovitost, neprohodnost, pa i klimatska negostoljubivost prostora Gorskog kotara nisu omogućavali snažniji demografski razvoj tog
kraja. Tek je u razvijenome ...srednjem vijeku povezivanje primorskih luka s panonskim
prostorom dovelo do razvoja značajnijih naselja na važnim prometnim pravcima. Upravo taj prometni položaj nastavio je igrati važnu ulogu i u kasnijim stoljećima. Zbog
toga su prostor Gorskog kotara pod svojom vlašću nastojali održati prvo pripadnici
ugledne velikaške porodice Frankopana, a od polovice 16. stoljeća i Zrinskih. Krajem
16. stoljeća započinje stabilizacija demografskih prilika zbog smanjenja opasnosti od
osmanlijskih napada. Novi valovi naseljavanja dogodili su se početkom 17. stoljeća
kada na prostor Gorskog kotara doseljavaju pravoslavni Vlasi (Srbi) i katolički Bunjevci
(Hrvati). Već u 18. stoljeću trgovina žitom, drvom, stokom i rudama nastavlja jačati
važnost ovog prostora, što je omogućilo nastavak gradnje prometne infrastrukture i
razvoja naselja. Razdoblje 19. stoljeća još je više pokazalo važnost Gorskog kotara na
putu između zaleđa i Hrvatskog primorja. Međutim izgradnja željezničke mreže i pojava parnih brodova doveli su do nagle globalizacije tržišnih odnosa. Važnost goranskih
naselja tada opada zbog prebacivanja prometa na željeznicu. S druge strane otvaranje
prekooceanskih država za europske useljenike dovodi do velike emigracije s prostora
Gorskog kotara, ponajviše u SAD i Kanadu. Uza sve to je stanovništvo Gorskog kotara
sve više zahvaćao opći proces deruralizacije i odlaska ljudi u bliža i dalja urbana središta, što će se nastaviti i tijekom 20. stoljeća.
Polazeći od sadašnjeg demografskog stanja, autor utvrđuje čimbenike dugogodišnjih nepovoljnih demografskih kretanja. Iako je prirodno smanjenje stanovništva u Hrvatskoj nastupilo od 1991. godine, u ...pojedinim njenim županijama, taj proces traje već od kraja šezdesetih godina. Jedan od temeljnih čimbenika ubrzanih negativnih demografskih procesa u Hrvatskoj, uz ostale, je iseljavanje njenog stanovništva, gotovo u kontinuitetu u čitavom dvadesetom stoljeću. Činjenica da se u braku u Hrvatskoj rađa preko 90% djece neprijeporno ovu instituciju stavlja u središte razmatranja s gledišta budućih demografskih kretanja. Egzaktnim pokazateljima autor analizira promjene demografskih obilježja braka i obitelji, koje su se dogodile u posljednjih tridesetak godina.
PDF
