Uz niz dokaza da su strani akteri i nedržavni borci za norme uključeni u širenje netočnih informacija i dezinformacija koje narušavaju okvir ljudskih prava Europske unije za LGBT+ osobe, ova studija ...analizira narative koje ti akteri zagovaraju. Na temelju dviju metoda – standardnog pregleda akademske i sive literature te komplementarne analize unosa u bazi podataka EUvsDisinfo – studija identificira četiri glavna narativa koji se mogu pripisati neeuropskim akterima ili koje isti aktivno promoviraju: 1) suprotstavljanje rodnoj ideologiji i zaštita Božanskog poretka, 2) heteroaktivizam i zaštita prava „prirodne" obitelji, 3) LGBT+ prava kao zapadni kolonijalizam i 4) LGBT+ prava kao prijetnja pravima djece. Iako snažna zaštita slobode govora u EU-u predstavlja izazov kad je u pitanju suzbijanje netočnih informacija i dezinformacija koje ne spadaju u okvire zakonodavstva o govoru mržnje, ovaj rad tvrdi da bi istraživanje sljedećih protumjera moglo biti vrijedno truda: 1) harmonizacija europskih pravnih okvira, 2) poman financijski nadzor i 3) pojačano automatsko otkrivanje, uređivačke politike i označavanje zajednice, kao i sposobnost za sustavno otklanjanje netočnih informacija i dezinformacija usmjerenih na LGBT+ osobe u digitalnim prostorima Europe.
Moć bez odgovornosti Nenadić, Iva
Anali Hrvatskog politološkog društva,
12/2020, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Rad sadržava pregled politika vodećih online-platformi u borbi protiv dezinformacija i infodemije kako bi se promislile njihove moguće izravne ili neizravne, kratkoročne ili dugoročne posljedice za ...medijski pluralizam i informirano građanstvo, uzimajući u obzir značenje platformi u oblikovanju informacijskog okruženja. Metoda istraživanja je analiza dokumenata koje su odabrane platforme objavile od početka koronakrize u veljači do 31. srpnja 2020. kako bi komunicirale promjene svojih politika moderacije sadržaja kao posljedicu te krize. Uključena su i izvješća, koja su u kolovozu 2020. dostavile Europskoj komisiji, o mjerama koje su primijenile kako bi ograničile širenje dezinformacija povezanih s bolešću COV ID-19. Analiza sugerira da su platforme nedvojbeno poduzele niz potencijalno korisnih mjera kako bi odgovorile na izazove širenja lažnih, obmanjujućih i štetnih informacija u pandemiji, ali gotovo svaka od tih mjera sadržava i potencijalan rizik za slobodu izražavanja i medijski pluralizam. Ti rizici ne proizlaze toliko iz samih inicijativa koliko iz nedostatka regulatornog okvira i neravnoteže između odgovornosti i moći koju platforme posjeduju.
The paper provides an overview of the policies enrolled by the leading online platforms in the response to misinformation and infodemic around the COVID-19 pandemic. It further discusses the consequences these policies may have on media pluralism and informed citizenship both directly or indirectly, as well as in the short or long term. The method is an analysis of documents published by selected platforms to communicate changes in their content moderation policies in the period between the start of the novel coronavirus crisis in February and 31 July 2020, and it includes also the reports submitted to the European Commission in August 2020 to report on measures platforms have implemented to limit the spread of COVID-19-related misinformation. The analysis suggests that the platforms have undoubtedly taken a number of potentially useful measures to address the challenges of false, misleading and harmful information in a pandemic, but almost every one of these measures carries also a potential risk to freedom of expression and pluralism. These risks do not arise primarily from the initiatives themselves but rather from a lack of regulatory context and strong imbalance between accountability and the power that the platforms hold.
Od same pojave pandemije koronavirusa u medijima su se, a osobito na društvenim mrežama, osim pouzdanih i istinitih informacija pojavljivale i brojne dezinformacije o virusu, cijepljenju i njegovim ...posljedicama. Izloženost medijima u tom kriznom razdoblju ukazala je na važnost posjedovanja medijskih kompetencija s ciljem odabira kvalitetnih, pouzdanih i vjerodostojnih informacija. Naime, kritičko vrednovanje medijskih sadržaja postalo je ključno za pravilno razlikovanje istinitih i pouzdanih od nepouzdanih i nevjerodostojnih informacija. Za adekvatno stjecanje medijskih kompetencija važno je kvalitetno medijsko obrazovanje, koje se u Hrvatskoj, kada je u pitanju formalni obrazovni sustav, primarno provodi kroz nastavu Hrvatskoga jezika, ali i kroz različite međupredmetne teme (Ciboci, 2018.a). Vodeću ulogu u tom procesu imaju učitelji Hrvatskoga jezika i školski knjižničari (Ciboci, 2018.a; Kanižaj i Car, 2015.; Ciboci i Osmančević, 2015.). Da bismo mogli obrazovati mlađe generacije i potaknuti ih na kritičko promišljanje o medijima i medijskim sadržajima, oni koji ih tome podučavaju moraju biti medijski pismeni. Postavlja se pitanje koliko su sami provoditelji medijskog obrazovanja uspješni u prepoznavanju dezinformacija u medijima te koliko su često u posljednjih godinu dana stavljali naglasak u školama upravo na te teme, budući da su djeca jednako kao odrasli izloženi brojnim dezinformacijama o koronavirusu, koje itekako mogu utjecati na njihove stavove i razmišljanja o cjelokupnoj pandemiji. U ovom je radu, metodom ankete, analizirano koliko školski knjižničari prepoznaju dezinformacije u medijima, kao i koliko je aktivnosti u posljednjih godinu dana u školama provedeno s ciljem educiranja učenika upravo o tom važnom problemu.
Misinformation, conspiracy theories, and negative comments on social networks affect the availability of accurate health information and attitudes toward vaccination. The aim of this paper is to ...explore the opinions and attitudes of the public, i.e. misinformation and conspiracy theories about vaccination and the vaccine against the disease caused by the COVID-19 virus on Internet portals and the social network Facebook. From November 9, 2020 to January 30, 2021, a total of 4,576 comments were analyzed, i.e. 113 posts in the topic of vaccination and vaccines categorized according to sentiment (positive, neutral, irrelevant, and negative). Among the negative comments (20,60 %), 13 main thematic categories were identified. The most represented were in the category of conspiracy theories (35,84 %) and the category of expression of distrust in the composition, effectiveness, safety, and side effects of vaccines (19,93 %), while the percentage of misinformation was 20,90 %. The results highlight the necessity of designing a timely plan and strategy of health campaigns and content for online educational materials and platforms, as well as the initiation of nationwide health education programs.
Već sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća razvijeni su prvi koncepti suvremenoga pojma medijske pismenosti. Nakon toga uslijedilo je nekoliko inicijativa da bi se bolje prepoznala važnost učenja
i ...nužnost razvoja medijske pismenosti. Devedesetih godina dolazi do institucionalizacije medijske
pismenosti i do definiranja osnovnih smjernica i elemenata potrebnih za razvoj i implementaciju
medijske pismenosti u društvu.
Otada pa sve do danas koncept medijske pismenosti ubrzano se mijenjao. Dinamičan i ubrzan razvoj
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pojava novih medija i medijskih navika konzumenata
doveli su do promjene samoga koncepta i razumijevanja medijske pismenosti. Dotad se medijska
pismenost prepoznavala kao instrument za zaštitu konzumenata od negativnih medijskih poruka i
sadržaja (najčešće djece i mladih), a potom i kao instrument za zaštitu konzumenata od tehnologije te
kao preduvjet za bolju građansku participaciju.
Danas tumačenje pojma medijske pismenosti promatramo i u zavisnosti od društva i konteksta u
kojem se medijska pismenost koristi i na način kako se razvija. Prema tome, koncept i primjena u
ovisnosti su o geografskom i tehnološkom pristupu medijima, a samim time i o evaluaciji i načinu
na koji komuniciramo preko različitih medija. Stoga bi današnji koncept medijske pismenosti predstavljao oružje ili oruđe za borbu protiv negativnih medijskih sadržaja, manipulacije, lažnih vijesti,
obmana, propagande, dezinformacija, a u svrhu kritičkoga i kreativnog izražavanja i bolje građanske
participacije.
Dezinformacije su postale geopolitički rizik za transatlantske institucije i za globalno demokratsko savezništvo. Rusija i Kina kao autoritarne sile imaju dugotrajni interes za potkopavanje ...institucija liberalnog međunarodnog poretka, pod vodstvom Sjedinjenih Država, Europske unije I NATO saveza. Na taj način dezinformacije mogu potkopavati povjerenje u sustav liberalne demokracije, uključujući slobodno tržišno gospodarstvo, individualne slobode i otvoreno društvo. Navedeni geopolitički rizik predstavlja značajnu prijetnju za stvaranje javnih politika na temelju činjenica i dokaza u mnogim područjima, uključujući ekonomiju i sigurnost. Cjelovita rješenja protuobavještajne javne politike mogu detektirati i ublaživati navedeni rizik, osiguravajući širu institucionalnu i društvenu otpornost kroz cjeloživotno građansko obrazovanje.
Zloupotreba digitalnih platformi za širenje lažnih vijesti i dezinformacija online postaje sve ozbiljniji problem i za pojedine države i za multilateralne organizacije. Alternativne činjenice ...predstavljene pod krinkom buđenja kritičkog mišljenja ili lažne i navodne informacije plasirane u društvene medije od strane državnih i nedržavnih aktera za vlastite potrebe, narušavaju vjerodostojnost tradicionalnih medija koji provjeravaju činjenice kako bi javnosti prezentirali stvarne informacije. Shvaćanje parezije kao dijela demokratskog slobodnog izražavanja u liberalnom društvu putem društvenih mreža ozbiljno dovodi u pitanje uobičajene objektivne standarde istine. Namjerno zadiranje u lažne vijesti i dezinformacije u suvremenim demokracijama, posebice tijekom izbornih kampanja, korištenje anti-NATO narativa, osobito u zemljama s bivšim komunističkim režimima, te promicanje lažnog osjećaja sigurnosti ili nesigurnosti, vrlo nedavno, u vezi s pandemijom Covida-19, postaju zabrinjavajuće pitanje za cijeli Savez i njihov terenski rad. Iako je u biti vojna organizacija s ciljem osiguranja mira i stabilnosti na svom širem području i promicanja svojih vrijednosti na globalnoj razini, ono čemu je NATO svjedočio u posljednjem desetljeću jest to da se mir i sigurnost u tradicionalnom smislu ne mogu uzeti zdravo za gotovo. Pojava suvremenih ne-vojnih taktika koje protivnici koriste za destabilizaciju zemalja članica i partnerskih zemalja zahtijeva specifične pristupe i mjere odvraćanja i obrane. Ovaj rad analizira kako te alternativne činjenice utječu na državnu stabilnost, kao i stabilnost čitavog Saveza, moguće implikacije na smanjenje povjerenja javnosti u državne institucije te radnje potrebne za ublažavanje takvih učinaka.
U vrijeme pandemije koronavirusa pokazalo se koliki je značaj medijske pismenosti. Pojavio se velik broj lažnih vijesti te informacija kojima nedostaje kontekst, iako su podaci točni (Arao, 2020). ...Cilj je rada utvrditi na koji su se način građani Bosne i Hercegovine koristili informacijama o koronavirusu i vrednovali ih, u kontekstu pet ključnih koncepata medijske pismenosti. Rezultati istraživanja, koje je provedeno online, upućuju na to da se većina ispitanika o koronavirusu informirala putem interneta, da ih je zbunjivala velika količina informacija, da često nisu provjeravali informacije i da ne znaju prepoznati uvredljiv sadržaj.
Ovaj rad podupire tezu da je medijsko opismenjavanje ključ za povećanje otpornosti mladih građana pri korištenju medija. Rad prikazuje ishode projekta financiranog od strane veleposlanstva SAD-a u ...Londonu, koji je okupio vodeće istraživače iz SAD-a i UK-a, uključujući i veliki broj ključnih dionika, primjerice novinare, nastavnike, učenike, knjižničare i informacijske stručnjake. Etnografsko istraživanje uključivalo je intervjue s dionicima iz različitih područja, četiri radionice koje su pozvale na dijalog više dionika iz različitih područja te opsežan pregled literature, politike, pedagoške prakse i postojećih obrazovnih resursa. Nalazi ove etnografije potvrđuju da kritička medijska pismenost, ako je prihvaćena kao obavezan predmet u školama i podučava se kao dinamična pismenost, može bolje pripremiti mlade građane da budu otporni na „informacijske poremećaje“ (Wardle i Derakhshan, 2017) nego djelovanja koja nastaju kao reakcija na medijski poticaj (kao što su provjera činjenica i verifikacijski alati) te mali projekti koji se primarno fokusiraju na kompetencije.
Informacijske operacije i operacije utjecaja odnosno upravljanje percepcijom (specijalne operacije) akcije su manipulacija informacijama pomoću kojih se osobe prema kojima su usmjerene potiće da ...donose odluke koje odgovaraju provoditeljima tih operacija. Ove akcije provode se prema određenoj metodologiji. Na temelju istraživanja primjera informacijskih i specijalnih operacija moguće je odrediti metodologiju, tj. teorijski okvir prema kojem se one provode. U tu svrhu informacijske operacije i specijalne operacije teorijski su opisane kao i njihove temeljne građevne jedinice poput dezinformacije i spina. Detektirano je tko su nositelji provođenja informacijskih i specijalnih operacija te je opisana metodologija njihova provođenja.
PDF
